Svijet je jako uznemirila detonacija hidrogenske bombe u Sj. Koreji, a ovo je 7 ključnih pitanja i odgovora o slučaju
Tamošnje vlasti kažu da je bomba hidrogenska, no stručnjaci su skeptični
Na državnoj televiziji Sjeverne Koreje danas je objavljeno kako je ta zemlja navodno uspješno provela testiranje hidrogenske bombe. Objavi su prethodila izvješća svjetskih geoloških zavoda o potresu magnitude oko 5 stupnjeva, uzrokovanom velikom eksplozijom.
Nakon što je Sjeverna Koreja objavila da je detonirala tu bombu, međunarodna javnost je to unisono osudila, tim više što je riječ o državi koja je već triput provela nuklearna testiranja i još uvijek je pod sankcijama zbog toga.
Donosimo vam odgovore na sedam ključnih pitanja koja se postavljaju nakon najnovije objave zemlje kojom vlada jedan od najizoliranijih komunističkih režima.
1. Koja je razlika između H-bombe i atomske bombe?
Hidrogenska bomba je mnogo snažnija od bilo čega što je Sjeverna Koreja dosad testirala. Bombe koje su dosad detonirane u njihovim postrojenjima koristile su fisiju za razbijanje velikih atoma, poput onih plutonija. Takvo oružje može imati razoran učinak, a primjer su atomske bombe koje su uništile Hirošimu i Nagasaki 1945. godine.
Hidrogenske bombe pak koriste fuziju, kojom se spajaju mali atomi, poput vodikovih, u veće i kombiniraju se. Rezultat je bomba koja je stotine puta snažnija od atomske. Naime, ne bi li otpočeo proces fuzije potrebna je velika energija, koja se dobiva iz atomske bombe unutar one hidrogenske. U suštini, hidrogenska bomba uzrokuje dvije odvojene eksplozije, piše CNN.
#NEWSGRAPHIC North Korea's nuclear explosions compared pic.twitter.com/jXjJRwqNRn
— AFP news agency (@AFP) January 6, 2016
Više o povijesti i snazi hidrogenske bombe možete pročitati OVDJE.
2. Zašto bi Sjeverna Koreja testirala hidrogensku bombu?
Mike Chinoy, autor knjige “Topljenje jezgre: Insajderska priča o nuklearnoj krizi Sjeverne Koreje” ističe da je jačanje nuklearne sile te države jedan od simbola vladavine sjevernokorejskog vođe Kim Jong-una. “Mislim da oni ponovno šalju signal kako je Sjeverna Koreja sila s kojom treba računati: žele da ih ostatak svijeta shvati ozbiljno”, kaže Chinoy.
3. Zašto su bombu detonirali baš sada?
U pismu koje je potpisao Kim Jong-un, a objavljeno je u tamošnjim medijima, veliki vođa napisao je – doslovno – da želi u novu godinu ući s praskom. “Započnimo 2016. godinu – povijesnu, slavnu i pobjedničku godinu, kada će se održati sedma konferencija Radničke stranke Koreje – uz uzbudljiv zvuk prve eksplozije hidrogenske bombe, tako da cijeli svijet pogleda našu socijalističku, nuklearnim oružjem naoružanu Republiku Juche i veliku Radničku stranku Koreje!”, piše u pismu.
4. Ima li Sjeverna Koreja stvarno H-bombu?
Neki analitičari smatraju da ipak nema. “Sjeverna Koreja teško da je imala vremena i materijalnih uvjeta stvoriti takvu bombu”, napisao je prošlog mjeseca Bruce Bennett, viši vojni analitičar na Rand Corpu. Bennett je to ustvrdio nedugo nakon što je Kim Jong-un objavio kako je njegova zemlja postala “nuklearna sila spremna detonirati hidrogensku bombu”.
“Sasvim je moguće da je tvrdnja Kim Jong-una neistinita, što neće iznenaditi one koji su upoznati s time da je (sjevernokorejski) režim sklon zveckanju oružjem”, kaže Bennett. Američki dužnosnici potvrđuju kako bi moglo potrajati prije no što bude sigurno je li ili nije Sjeverna Koreja uspješno testirala hidrogensku bombu.
Također, niz stručnjaka smatra da je detonacija bila preslaba da bi odgovarala hidrogenskoj bombi, a tog su mišljenja i obavještajci Južne Koreje. Više o tome možete pročitati OVDJE.
5. Ako nema H-bombu, što onda ima?
Moguće je da Sjeverna Koreja ima “pojačano” oružje – ono koje koristi malu fuziju ne bi li ojačalo proces fisije, ali nije hidrogenska bomba. No, čak i takvo oružje može izazvati golemu štetu. “Ako Sjeverna Koreja stvarno ima nuklearno oružje ojačano na možda 50 kilotona, to može učiniti značajnu štetu u gradu kao što je gusto naseljeni Seoul u Južnoj Koreji: u takvom bi napadu moglo biti ubijeno 250.000 ljudi”, istaknuo je Bennett prošlog mjeseca.
“A ako jednog dana Sjeverna Koreja stvarno napravi hidrogensku bombu, koja bi bila, recimo, snage jednog megatona, to bi bilo i daleko smrtonosnije”, dodao je Bennett. Jedan megaton ekvivalent je jednom milijunu tona TNT-a.
6. Koliko bi zabrinuti trebali biti njeni susjedi?
Analitičari ističu kako bi Sjeverna Koreja mogla imati nuklearne bojeve glave na raketama koje lako mogu dosegnuti Južnu Koreju i Japan. David Albright, bivši UN-ov istražitelj, kazao je lani da bi Pyongyang mogao imati 10 do 15 nuklearnih glava, a taj broj i dalje raste. No, zasad nema interkontinentalne balističke rakete, smatra Albright.
7. Što bi svijet trebao sada učiniti?
Pred svjetskim čelnicima sada je teška dilema. “Svi izbori su loši”, kaže Chinoy. “Nema dokaza da su sankcije imale bilo kakvog učinka, čak i unatoč tome što su ekonomski naškodile Sjevernoj Koreji. Stoga je malo vjerojatno da će nastavak i ojačavanje sankcija polučiti željeni efekt”, smatra on.
Rat bi pak, naravno, bio iznimno opasan. “I to sve dovodi do onoga što Sjeverna Koreja želi, a to je da se otpočnu razgovori”, kaže Chinoy. Posjedovanje opasnog oružja daje toj zemlji osjećaj veličine i sigurnosti na međunarodnoj sceni. S gledišta Zapada, na to će u ovim okolnostima biti teško utjecati pa je zasad neizvjestan rasplet ove situacije.