Tajni dokumenti razotkrili kako su prevaranti prali bilijune u svjetskim bankama. I one su to znale
Bankovni zapisi o transakcijama poslani su Međunarodnom konzorciju istraživačkih novinara
Goleme količine prljavog novca godinama kolaju kroz neke od najvećih svjetskih bankarskih institucija, tvrdi se u međunarodnoj istrazi istraživačkih novinara koja je objavljena u nedjelju. Analizirani su bankovni zapisi o transakcijama vrijednima dva bilijuna dolara koji su poslani Međunarodnom konzorciju istraživačkih novinara (ICIJ), te na još 108 svjetskih medijskih kuća.
Britanski HSBC je samo jedna od međunarodnih banaka koja se pojavljuje na tisućama dokumenata, koji su nazvani FinCEN spisi. U njima se nalazi 2657 dokumenata, među kojima je 2100 SAR-ova, odnosno izvještaja o sumnjivim transakcijama. SAR-ovi ipak nisu dokazi o malverzacijama, već jednostavnije rečeno dojave banaka vlastima kada sumnjaju da neki klijenti krše zakone.
Prema zakonu, banke nakon što SAR-om dojave vlastima sumnjive klijente i transakcije, moraju prestati poslovati s njima. Dakle, nije dovoljno samo prijaviti sumnjivog klijenta i reći “neka institucije rade svoj posao”. U izvještaju ICIJ-a se opisuje kako su se kroz neke od najvećih svjetskih banaka prali novci, te kako su kriminalci koristili nepoznate britanske kompanije za skrivanje svog novca.
HSBC je se oglušio na upozorenja o Ponzijevoj shemi
HSBC se optužuje za vršenje i odobravanje transakcija na račune u Hong Kongu, čak i mjesecima nakon što su upozoreni (i sami sumnjali) da je riječ o Ponzijevoj shemi vrijednosti 80 milijuna dolara. Shemu nazvanu WCM777 pokrenuo je Kinez Ming Xu, o kojem se nije znalo baš previše, niti kako se uspio doseliti u Ameriku. Xu, ili Dr. Phil kako se volio nazivati, radio je kao pastor u evanđeoskim crkvama u Los Angelesu. Pričao je kako vodi međunarodnu investicijsku banku World Capital Market, a svojim klijentima je obećavao 100 posto profita u 100 dana. Kroz seminare, te webinare na Facebooku i YouTubeu, Xu je izvukao 80 milijuna dolara za koje je tvrdio da će investirati u računalstvo u oblaku.
Na tisuće ljudi iz azijskih i latino zajednica su mu povjerovali. Xu i njegovi suradnici koristili su razne reklame inspirirane kršćanstvom kako bi privukli siromašne ljude iz Amerike, Kolumbije i Perua na investiranje u njegovu “banku”. Uz te zemlje, navodno je bilo i prevarenih u Velikoj Britaniji. Kalifornijske vlasti istraživale su WCM777 još u rujnu 2013. godine, te su svoje građane upozorili na prevaru. HSBC je sumnjive transakcije uočio relativno rano, no do travnja 2014. godine, sve dok američki ured za suzbijanje pranja novca nije podigao optužnicu protiv Xua, nisu zatvorili njegove račune u Hong Kongu. Do tada, Xu je već ispraznio te račune.
Ponzijeva shema je dovela i do ubojstva investitora
U SAR-u (izvještaju o sumnjivim transakcijama) koji je HSBC predao 29. listopada 2013. godine tvrdi se da je na račun prevaranta Xua u Hong Kongu poslano šest milijuna dolara. Iz banke su istaknuli kako ne postoji nikakav ekonomski, poslovni niti zakoniti razlog za transakcije, pa su napisali kako sumnjaju da bi se moglo raditi o Ponzijevoj shemi. U drugoj SAR prijavi poslanoj u veljači 2014. godine, ponovno su isticali sumnju na Ponzijevu shemu, no ovoga puta s većim iznosom od 15,4 milijuna dolara. U trećem SAR-u poslanom mjesec dana kasnije, spominjala se kompanija povezana s WCM777, te još 9,2 milijuna dolara.
Ta Ponzijeva shema također je dovela do otmice i ubojstva investitora Reynalda Pacheca u travnju 2014. godine. Pacheco se lakovjerno pridružio prevari i htio je privući još investitora. Kao i u sličnim takvim muljažama, Pacheco je ljudima obećavao da će se vrlo brzo i vrlo snažno obogatiti. Pacheco je od jedne žene uspio izvući 3000 dolara, što je na koncu dovelo do toga da se angažiraju plaćenici koji će ga oteti i ubiti.
U analizi ICIJ-a ustanovilo se da je HSBC između 2011. i 2017. godine prepoznao niz sumnjivih transakcija u Hong Kongu, čija je vrijednost iznosila preko 1,5 milijardi dolara. Xua su na koncu uhitile kineske vlasti i dosudile mu kaznu od tri godine zatvora. U razgovoru za ICIJ, Xu kaže da ga HSBC nije niti jednom kontaktirao u vezi njegovog poslovanja. Kaže da WCM777 nije bila Ponzijeva shema, te da je on samo žrtva lažnih optužbi. Priča kako je htio izgraditi vjersku zajednicu u Kaliforniji.
HSBC kaže da se radi o starim podacima
Iz HSBC-a su za Reuters komentirali navode ICIJ-a, pa su rekli da se radi o “zastarjelim informacijama”. Rekli su kako od 2012. godine rade na svojoj sposobnosti otkrivanja i borbe protiv financijskih malverzacija na preko 60 tržišta, te da su uvijek ispunjavali svoje dužnosti prijavljivanja financijskih malverzacija.
U spisima se pokazalo da je investicijska prevara, spomenuta Ponzijeva shema WCM777, krenula nedugo nakon što je HSBC u Americi kažnjen s 1,9 milijardi dolara 2012. godine zbog pranja novca. U trenutku kažnjavanja, iz HSBC-a su obećali da će u budućnosti efikasnije suzbijati pranje novca. No, odvjetnici prevarenih ljudi su istaknuli kako je banka trebala tu prevaru ranije prepoznati, te suzbiti.
Putinov prijatelj je prao novce tijekom sankcija
Uz HSBC pojavilo se još nekoliko velikih imena iz bankarskog svijeta. Najčešće su se spominjali JPMorgan, Deutsche Bank, Standard Chartered i Bank of New York Mellon. Među najistaknutije slučajeve ICIJ je uvrstio transakcije potencijalno korumpiranih ljudi i korporacija u Venezueli, Ukrajini i Maleziji koje je odradio JPMorgan, te transakcije i novac povezani s ukrajinskim milijarderom koje je odradila Deutsche Bank.
Sumnja se da je jedan od najbližih prijatelja Vladimira Putina, milijarder Arkady Rotenberg, koristio londonsku Barclays Bank kako bi oprao gotovinu i izbjegao sankcije koje su nametnute Rusiji zbog aneksije poluotoka Krima u ožujku 2014. godine. Rotenberg i Putin su prijatelji iz djetinjstva, a Arkadyja i njegovog brata Borisa je američko ministarstvo financija okarakteriziralo kao ljude bliske užem krugu ruske vlasti.
Sumnja se da je Rotenberg na račun pod imenom Advantage Alliance, stvoren u Barclaysu još 2008. godine, prebacio na milijune britanskih funti kako bi u Londonu kupovao umjetnine. ICIJ tvrdi da je većina tih transakcija obavljena nakon što su braći Rotenberg i Rusiji nametnute sankcije. Iz Barclaysa su samo kratko komentirali kako su se držali svih zakonskih obveza u vezi s američkim sankcijama Rusije.
Spominje se i glavni šef ruske mafije
Braća Rotenberg nisu jedini Rusi spomenuti u spisima. FinCEN Filesi također pokazuju kako je banka JP Morgan navodno pomogla Semionu Mogilevichu, kojeg se često naziva šefom svih šefova mafije u Rusiji, prebaciti preko milijardu dolara kroz financijski sustav. Protiv Mogilevicha postoji niz optužbi, među kojima su ilegalna prodaja oružja, šverc droge i niz ubojstava.
Premda se Mogilevich uopće ne bi smio koristiti bankarskim sustavom, SAR koji je predao JP Morgan u 2015. godini (nakon što je Mogilevichu zatvoren račun), pokazuje da mu je ured JP Morgana u Londonu ipak omogućio prebacivanje nekog novca.
Tvrdi se da je JP Morgan pružao bankarske usluge tajnovitoj offshore kompaniji ABSI Enterprises između 2002. i 2013. godine, unatoč tome što je vlasnik kompanije bio nepoznat. U jednom petogodišnjem periodu, JP Morgan je primio i poslao transakcije u vrijednosti od 1,02 milijarde dolara. U SAR-u su pak istaknuli da bi ABSI-jeva krovna kompanija mogla biti povezana s Mogilevichem, koji je usput rečeno, na popisu deset najtraženijih ljudi FBI-ja.
Spisi od 2000. do 2017. godine
U FinCEN dokumentima se uglavnom nalaze spisi koje su banke slale američkim državnim tijelima između 2000. i 2017. godine, u kojima su se isticale sumnjive transakcije nekih njihovih klijenata. BBC je te spise opisao kao “neke od najvećih tajni međunarodnog bankarskog sustava”. U tim spisima obuhvaćene su transakcije u vrijednosti dva bilijuna dolara.
Antikorupcijska grupa Transparency International UK je takve izvještaje o sumnjivim transakcijama, odnosno SAR-ovima, opisala kao dokaz slabe obrane britanskog financijskog sektora protiv pranja novca. Smatraju to golemim problemom.
“Ovi podaci ne samo da dokazuju kako su britanske banke zakazale u suzbijanju sumnjivih aktivnosti, već kako su svoje usluge nudile onima koji žele sakriti svoj novac”, ističu. Nadodali su kako su ustanovili da je 86 britanskih banaka i financijskih tvrtki, svjesno ili nesvjesno, omogućilo korumpiranim ljudima pribavljanje i slanje sumnjivog novca.
I druge banke tvrde da su ti podaci već dobro poznati
Iz banke Standard Chartered su za Reuters rekli kako se iznimno ozbiljno bore protiv financijskog kriminala i malverzacija, te da su predani poštivanju svih odredbi programa za suzbijanje kriminala. Iz banke BNY Mellon za Reuters poručuju kako ne komentiraju pojedinačne SAR-ove, no ističu kako surađuju i podržavaju sve institucije i njihov rad za suzbijanje kriminala.
Iz JPMorgana su rekli slično za BuzzFeed, ističe ICIJ u svom izvještaju. “Na tisuće naših zaposlenika i na stotine milijuna dolara posvećeni su podržavanju nacionalne sigurnosti i provedbe zakona”, kažu. Iz Deutsche Banka ističu da su informacije na koje se poziva ICIJ proizašle iz SAR-ova, te da su te informacije već poznate i predane državnim vlastima koje provode zakone. Iz njemačke Deutsche Bank su izjavili da se također radi o starim slučajevima, te da su ti slučajevi “dobro poznati nadležnim tijelima”, piše SkyNews.
Priče i o prijevarama običnih ljudi
Među FinCEN Filesima postoji niz priča o sličnim malverzacijama i transakcijama kompanija koje postoje samo na papiru, a koje su izvršene preko svjetskih banaka. ICIJ ističe da su te priče dokaz kako banke služe oligarsima i prevarantima, te kako ustvari postoji malo razloga da oni ikad stanu s tim kriminalom. Kažu i kako su ovakve akcije imale posljedice i na život običnih ljudi.
Navode i par primjera. Australski aromaterapeut uložio je 50.000 dolara u prevaru s kriptovalutama koja je izvedena iz Amerike, Bugarske i Tajlanda. Teksaški penzioner je mislio da je preko interneta upoznao ljubav svog života na sveučilištu u gradu Austinu, pa joj je slao novac. Međutim, gospodin je slao novac na račun propalog nigerijskog političara otvorenog u Bank of America. Roditelji djeteta u Rusiji, koji su htjeli prevesti dijete u bolnicu u Sankt Petersburg, poslali su 15.000 dolara prodavaču rabljenih automobila u New Jerseyu koji im je obećao, no nikada nije ispostavio, rabljenu Hondu.
Javili su se i Amerikanci
FinCEN, američki ured za suzbijanje pranja novca, još je 1. rujna objavio kako znaju da će niz medijskih kuća objaviti seriju članaka o ilegalno objavljenim SAR-ovima, te još broju drugih dokumenata. Ističu da je objavljivanje takvih dokumenata kazneno djelo koje može ugroziti nacionalnu sigurnost SAD-a. Predstavnici tog ureda, ali i ministarstva financija, za niti jedan medij nisu htjeli komentirati objavljene dokumente.
No, unatoč tome, prošloga tjedna su najavili neke izmjene u svojim programima za suzbijanje pranja novca. Slično su napravili i iz Velike Britanije. Najavili su reformu svog registra informacija o tvrtkama, kako bi mogli suzbiti prevare i pranje novca.