Telegram analiza: sudeći po praksi u Schengenu, slovenske kontrole na granici mogu potrajati mjesecima

Uvođenje ‘hitnih mjera’

Šengensko područje je, u teoriji, prostor bez graničnih kontrola na unutarnjim granicama. Ali u praksi godinama nije tako, osobito nakon 2015. i velike izbjegličke krize. Zadnjih godina ponovne kontrole uvedene su u više od 280 puta, iz jednog od tri razloga – zbog nezakonitih migracija, radi suzbijanja terorističkih prijetnji ili zbog pandemije.

Slovenska Vlada odluku temelji na članku Zakonika o šengenskim granicama koji omogućava uvođenje hitnih mjera, na razdoblje do deset dana, ako postoji ozbiljna prijetnja javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti. Tada se nadzor može uvesti „bez odlaganja“, kako je to i učinjeno ove subote. Po isteku deset dana, moguće je i produljenje na još 20 dana. Ukupno, kontrole mogu biti na snazi dva mjeseca.

Susret trojice ministara

Premijer Andrej Plenković najavio je da će se početkom studenog u Trstu sastati resorni ministri Italije, Slovenije i Hrvatske – budući da je istu mjeru na granici sa Slovenijom uvela i Italija – kako bi „nakon prvih deset dana vidjeli kakva je situacija“ i jesu li i kakve mjere i dalje potrebne. S obzirom da slovenski ministar spominje „nepredvidljivost sukoba na Bliskom istoku“, izvjesno je da mjere neće biti odmah ukinute.

Bude li doista njihovo trajanje produženo – kao što se sada čini – nema jamstva da će biti ukinute ni po isteku dodatnih 20 dana ili čak dva mjeseca. To ne proizlazi iz šengenskih pravila, već iz aktualnih geopolitičkih okolnosti i, još i više, dosadašnje prakse unutar Schengena.

(Ne)ograničeni period

Države članice proteklih su godina u puno navrata ne samo uvodile, nego i produljivale kontrole na unutarnjim granicama, pozivajući se na drugi članak Zakonika. Po njemu je procedura uvođenja nadzora nešto složenija i predviđa da država četiri tjedna unaprijed o svojim planovima izvijesti ostale države i Europsku komisiju.

Iznimno, vrijeme notifikacije može biti kraće, ako su takve okolnosti. Dotična država potom može opet produljivati kontrole, na razdoblja od 30 dana, sve do isteka šest mjeseci. Uvijek je to, dakle, ograničeni vremenski period. Praksa je, međutim, pokazala nešto drugo.

Teško se odreći kontrole

Nakon što je nadzor – koji se uglavnom ipak provodi u smanjenom obimu nego na vanjskim granicama EU-a, prema zemljama koje nisu članice – jednom ponovno uveden, države teško od njega odustaju. Takav je primjer upravo situacija u Sloveniji, na granici s Austrijom, koja je prvi puta privremene kontrole primijenila 2015. godine.

Ministar Davor Božinović to smatra dokazom da nije riječ o krahu Schengena. „Kako možete govoriti o krahu Schengena kad Austrija ima već osam godina kontrolu na granici sa Slovenijom. Nema kraha, vidite da ljudi prolaze“, kazao je u intervjuu za N1. Ranije je pojasnio da se na toj granici, unatoč ponovno uvedenom nadzoru, ne provode sustavne provjere putnika, nego se „tu i tamo“ zaustavi neko vozilo.

Slučaj pred Sudom EU

Zbog takvog zaustavljanja u kolovozu 2019. i traženja putovnice na graničnom prijelazu, pred Sudom EU je pokrenut postupak u kojem je Sud utvrdio da je Austrija prekršila pravila šengenskog zakonika. Slučaj se ticao jedne osobe koja je, umjesto tražene putovnice, na granici pokazala vozačku dozvolu. Graničar je tvrdio da, odbijanjem da pokaže putovnicu, krši zakon.

Protiv te osobe pokrenut je prekršajni postupak koji je završio globom od 36 eura. Ali je slučaj na kraju dospio do Luxembourga gdje su suci EU suda utvrdili da je u prekršaju ustvari bila Austrija jer je produživala granične kontrole debelo preko maksimalnih šest mjeseci, a da nisu bili ispunjeni svi uvjeti koje propisuje šengenski zakonik.

Slovenci ljuti na Austriju

Austrija je, međutim, i nedavno izvijestila Europsku komisiju i države članice da produljuje razdoblje kontrole na još šest mjeseci, do svibnja sljedeće godine. Na te perpetuirane mjere u Ljubljani također nisu gledali blagonaklono.

Slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar proljetos je, prilikom posjeta Austriji, istaknula da kontrole koje traju već osam godina nisu u skladu s pravom EU i pozvala Beč da razmotri promjenu graničnog režima prije turističke sezone.

Bunili su se i slovenski europarlamentarci, tražeći od Komisije da se izjasni je li postupanje Austrije u skladu s EU pravom i što Bruxelles misli poduzeti. Prije izbijanja sukoba na Bliskom istoku i jačanja terorističkih prijetnji u Europi, i slovenski ministar Poklukar austrijske je mjere ocijenjivao nesrazmjernima.

Upozoravajuća praksa

O toj razmjernosti je prošlog tjedna govorio i premijer Plenković, naglašavajući da kontrole moraju biti privremene, „iznimka koja se uvodi samo kao posljednja mjera“, podložna strogim uvjetima u pogledu trajanja. „Načelo razmjernosti je ovdje ključno“, istaknuo je predsjednik Vlade koji pristupanje Hrvatske Schengenu smatra jednim od najvećih političkih postignuća svog mandata.

U člancima šengenskih pravila, koji se tiču ponovnog uvođenja graničnih kontrola, riječ „proporcionalno“ ponavlja se šest puta. Unatoč tome, države članice, kad hoće, nađu načina da mjere, koje su na papiru mišljene kao privremene, ostanu na snazi mjesecima pa i godinama.

To ne mora, dakako, nužno biti slučaj s Hrvatskom i Slovenijom. Ali praksa u šengenskom prostoru – od Norveške prema jugu – kao i zbivanja u Europi i njezinom susjedstvu, ne daju razloga za pretjerani optimizam.