Telegram otkriva. Ovako Vlada provodi najavljenu racionalizaciju javnih tvrtki: ugasili jednu firmu, umjesto nje otvorili dvije
Analizirali smo kako napreduje Vladina takozvana racionalizacija državnih tijela i tvrtki. Rezultati su porazni
U ljeto 2018. najava neugodnog, hladnog vjetra racionalizacije prostrujala je hodnicima državnog aparata. Stakla na šalterima su zadrhtala, kotači fotelja uplašeno zaškripali. Tada ministar uprave, danas Uskokov osumnjičenik, Lovro Kuščević stao je pred novinare nakon sjednice Vlade i najavio kako više nema nazad: ide se u nikad odlučniju racionalizaciju, ukidanje agencija, zavoda i tvrtki u državnom vlasništvu. Sjećate se, njih čak 54. “Vlada je napravila ozbiljnu analizu”, podcrtao je Kuščević reformu bez presedana.
Dvije godine kasnije, otkrivamo kako je tvrtka s famoznog popisa racionalizacije doživjela pravu administrativnu mitozu: od jednog trgovačkog društva, nastala su dva nova. Riječ je o tvrtki Vodoprivredne uslužne djelatnosti d.o.o. u vlasništvu Hrvatskih voda, koje su već dobile opomenu Državne revizije zbog neispunjavanja Vladinog plana racionalizacije, odnosno ukidanja tvrtke. Uz kašnjenje od 24 mjeseca, konačno je gase, ali njezin posao, na istoj adresi, mirno nastavljaju dvije nove: Margarita Maris d.o.o. te Zgrada 220 d.o.o.
Telegram je analizirao i aktualni status ostalih državnih tijela i tvrtki s Vladinog popisa racionalizacije, a rezultati “reforme” su porazni: od 54 zavoda, tvrtki i agencija, njih 10 i dalje je živo i zdravo, četiri tvrtke već su bile u stečaju ili likvidaciji i prije uvrštenja na popis, 31 ih je bezbolno i uspješno sljubljeno s ministarstvima ili drugim tijelima, dok je stvarno ukinuto ili prodano njih svega devet.
Koordinator-nadzornik reforme bio je Tolušić
S racionalizacijom nije bilo šale. Vlada je na ljetnoj sjednici donijela zaključak i popis onih koji se ukidaju, a potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić bio je zadužen za nadzor provođenja operacije i javne obračune s onima koji nisu najbolje prihvatili ideju. “Ništa nije problem, osim što problem postoji u glavama onih koji se ne bi ukidali”, grmio je Tolušić.
Uz dvije iznimke, postavljen je jasan rok za ukidanje, prvi dan 2019. godine. Telegram je već izvještavao o “napredovanju” prve faze racionalizacije, poput preseljenja Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe u još skuplji prostor uoči pripajanja ministarstvu. No priča o Vodoprivrednim uslužnim djelatnostima d.o.o., za koju je u međuvremenu nabavljeno i novo službeno vozilo, enciklopedijski je primjerak tragično manjkavog reformskog kapaciteta u državi.
Godina dana za odvjetničko mišljenje, godina za provedbu
U čudu je ostala i Državna revizija. U izvješću o kontroli poslovanja Hrvatskih voda, udijelili su im packu zbog opakog kašnjenja s gašenjem tvrtke i predložili im ubrzavanje aktivnosti. No, iz Hrvatskih voda opravdavali su se složenim imovinsko-pravnim odnosima s bivšim radničkim odmaralištem u sv. Filipu i Jakovu, kojim upravlja VUD d.o.o. i nizom drugih zakonskih začkoljica. Ukratko, oni bi ukinuli, ali teško ide.
Riječ je bila, očito, o vrlo složenom pitanju. Pa su se dosjetili, godinu dana nakon Vladinog roka, tražiti odvjetničko mišljenje kako da provedu gašenje ili pripajanje tvrtke. Kako stoji u revizorskom izvješću, dobili su ga već u siječnju ove godine, no trebalo im je još 11 mjeseci da sve skupa privedu kraju. Alanfordovski, tvrtka je ugašena, kako bi dvije nove došle u život: Margarita Maris, registrirana za ugostiteljstvo te Zgrada 220, za održavanje nekretnina. Premijer Plenković sit, tvrtke i direktori na broju.
Nisu ugašene tvrtke HEP-a, HROTE, CERP…
Vladine upute ignorirali su, čini se, i u HEP-u. Dvije tvrtke s popisa, HEP – Nastavno obrazovni centar d.o.o. te Plomin holding d.o.o. i dalje su, prema podacima iz sudskog registra, itekako aktivne. Isto vrijedi i za tvrtku Hrvatski operator tržišta energije d.o.o. (HROTE) koji je u izravnom državnom vlasništvu, kao i Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) koji je trebao biti pripojen Ministarstvu državne imovine. U međuvremenu je, umjesto tvrtke, ukinuto ministarstvo.
Još posluje i dioničko društvo Nacionalna veletržnica d.d. koje je trebalo potpasti pod Ministarstvo poljoprivrede, potom Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za koju se i dalje čeka da se steknu “formalno-pravni uvjeti” za prelazak pod skute Ministarstva financija.
Porazan rezultat Vladine takozvane reforme
Na popisu aktivnih su još Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Agencija za obalni linijski pomorski promet, Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) te, uvjetno rečeno, Agencija za obnovu osječke Tvrđe koju je preuzeo Grad Osijek, ali će država subvencionirati njezin rad još iduće godine s milijun kuna.
Dakle, ako izuzmemo 31 zavod, agencije ili tvrtke koje su sa zaposlenima integrirane u ministarstva ili postojeće tvrtke, porazan reformski saldo svodi se na 9 stvarno ugašenih ili prodanih tvrtki. Minus dvije nove koje su u procesu “racionalizacije” uspješno otvorene.