Propala najavljivana megareforma za smanjenje državne uprave. Vladina opravdanja zvuče genijalno
Najavljeno ukidanje agencija iz 2018. još nije provedeno. Nadležni se opravdavaju da bez nekih ne mogu
Bliži se peta godišnjica najave racionalizacije državne uprave u Hrvata. Za one koji ne prate revno reformske napore jedne od petnaest najrazvijenijih svjetskih zemalja, mali podsjetnik. U kolovozu 2018. Vlada je najavila pravu sječu administracije: ukidanje agencija, zavoda i tvrtki u državnom vlasništvu, njih čak 54. Motorka je gurnuta u ruke tadašnjeg potpredsjednika Vlade Tomislava Tolušića, a krčenje šume odlučno je najavio ministar Lovro Kuščević.
Prvo prolazno vrijeme nije ukazivalo na osobiti uspjeh: Novi list je ni pola godine kasnije uočio kako je proračun 17 pripojenih institucija (1,2 milijarde kuna) samo pretočen institucijama koje su ih asimilirale. Dakle, nije bilo nikakve posebne uštede, dapače, neke su preselile u skuplje prostore. Telegram je potom otkrio da su Hrvatske vode, sve prema pravilima racionalizacijske struke, ugasile jednu tvrtku s popisa Vlade – pa onda alanfordovski otvorili dvije nove.
Četiri i pol godine kasnije, nakon opsežnog istraživanja i analize, otkrivamo kako su motorke utihnule, a šumari nestali bez traga: devet tvrtki, agencija te ustanova i dalje postojano obitava u zaštićenom rezervatu administrativnog ekosustava. Telegram je nizom istih upita – gdje je zapelo ukidanje? – kontaktirao sve nadležne institucije ili ministarstva koje su ih trebale ukinuti ili pripojiti. Odgovori se uglavnom svode na to da se bez njih, iz različitih razloga, nikako ne može ili je sve još u proceduri.
Samo ih pripojili, sav novac im ostao
Iako je na prvu službeni Zaključak Vlade s popisom 54 državnih zavoda, agencija i tvrtki koje će se ukinuti do početka 2019. djelovao impresivno, pažljivim čitanjem moglo se zaključiti da sve samo – dobro zvuči. Od ukupnog broja tih administrativnih entiteta, više od polovine, njih točno 31, bezbolno je i u roku pripojeno drugim institucijama, uglavnom ministarstvima ili krovnim tvrtkama. Zajedno s proračunima.
Na popis se prigodno ukrcalo još njih četiri za koje je Telegram uvidom u sudski registar utvrdio kako su u postupku likvidacije bile i prije reforme. Stvarno ukinutih ili pak prodanih privatnim kompanijama, kad se podvuče crta, zapravo je samo devet. I to ako smo blagonakloni, pa u računicu ne uvrstimo da su Hrvatske vode posadile u šumarak dvije nove tvrtke, nakon što su jednu posjekli. No, posvetimo se preostalim tvrtkama i agencijama.
HEP: Ipak trebaju postojati
Hrvatska elektroprivreda, prema popisu Vlade, trebala je pripojiti, ugasiti ili prodati čak šest tvrtki i ustanova. Četiri su riješili, ali su još dvije aktivne: tvrtka Plomin Holding d.o.o. i ustanova HEP Nastavno-obrazovni centar (HEP NOC). HEP kaže da su procijenili kako za njih ipak postoje “valjani poslovni razlozi za nastavak njihovog postojanja”.
“Društvo Plomin Holding d.o.o. već nekoliko godina razvija projekte na području obnovljivih izvora energije”, odgovorili su Telegramu iz HEP-a o razlozima očuvanja tvrtke, “a HEP NOC obavlja djelatnosti obrazovanja i stručnog usavršavanja prema programima koje je certificiralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Gašenjem ustanove HEP NOC, izgubilo bi se pravo obavljanja te djelatnosti”.
HOPS: Ne možemo zbog propisa
Vlada je nakon “ozbiljne analize”, kako se izrazio tadašnji ministar Kuščević, na popisu predvidjela i da Hrvatski operator prijenosnog sustava d.d. (HOPS) pripoji tvrtku Hrvatski operator tržišta energije (HROTE). Iz HOPS-a su poručili kako je baš ne mogu u cijelosti pripojiti jer bi se “time došlo u suprotnost s odredbama nekih propisa”. Nisu naveli kojih.
“Prava i obveze nastale spajanjem imale bi negativne posljedice na stručne, poslovne, financijske, organizacijske, strateške, političke i bilo koje druge aspekte obavljanja ovih djelatnosti, kako za sam HOPS, tako i za druge energetske subjekte na tržištu, za HEP d.d. (kao vlasnika HOPS-a), Republiku Hrvatsku (kao vlasnika HEP-a i HROTE-a), u ukupnosti postupka nesmetanog razvitka tržišta električne energije u Republici Hrvatskoj”, upozoravaju na moguće teške posljedice pripajanja iz HOPS-a.
‘Čekamo da se steknu preduvjeti’
Još jedno dioničko društvo koje je trebalo biti ukinuto, Nacionalna veletržnica d.d., i dalje je aktivno. Iako je Ministarstvo poljoprivrede navedeno kao nadležna institucija, oni lopticu prebacuju na Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) koji upravlja dionicama i udjelima. “Trgovačka društva moguće je ugasiti kada se za to steknu svi propisani preduvjeti, u odnosu na predmetno trgovačko društvo postupanje je u tijeku”, ukazali su iz Ministarstva poljoprivrede.
Kad smo već kod CERP-a, i on se našao na popisu za pripajanje. Trebao se sljubiti sa sada nepostojećim Ministarstvom državne imovine. Iz sljednika, Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine preusmjerili su nas dalje, u Ministarstvo financija koje je, kažu, preuzelo poslove koje se tiču ostvarivanja vlasničke politike u pravnim osobama od posebnog interesa za Hrvatsku.
Od promjena, promijenili ime
Za pitanje CERP-a, dakle, nadležno je Ministarstvo financija Marka Primorca, kojem je Vlada u amanet ostavila i pitanje ukidanja/pripajanja Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. U popisu je, istini za volju, umjesto točnog datuma ukidanja agencije, bilo navedeno da će se to dogoditi “kad se steknu formalno-pravni uvjeti”. Pitali smo Ministarstvo financija koji su to točno formalno-pravni uvjeti i kada bi se oni mogli dogoditi.
Odgovor nismo dobili ni nakon deset dana. Ali smo zato smo u sudskom registru pronašli aktivnu agenciju, samo pod drugim imenom – Hrvatska agencija za osiguranje depozita. Uz ime, promijenili su i djelatnost: više ne bave “osiguranjem štednih uloga i provođenjem postupaka sanacije banaka”, već “upravljaju sustavom osiguranja depozita” te “provode ovlasti u postupcima prisilne likvidacije kreditnih institucija”.
‘Nismo mogli zbog EU uredbe’
Još jedno od tijela koje je izmaknulo racionalizacijskoj sjekiri je i Agencija za obalni linijski pomorski promet. Njih je, sudeći po odgovoru Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, spasila europska uredba: “Agencija je nastavila raditi jer je određena kao tijelo nadležno za provedbu Uredbe (EU) broj 1177/2010 od 24. studenoga 2010. o pravima putnika kada putuju morem ili unutarnjim plovnim putovima.”
Osim toga, navode iz ministarstva u ekstenzivnom odgovoru, Agencija provodi i inspekcijski nadzor nad izvršavanjem uredbe; potom odabire brodara za uslugu javnog prijevoza na državnim trajektnim i brodskim linijama, a obavlja i “ostale specifične poslove iz nadležnosti Agencije” te – učinkovito raspodjeljuje sredstva državnog proračuna. Ukratko, nikako ne ide bez nje.
Loša analiza ili nevoljkost ukidanja?
Od ostalih agencija koje također nisu ukinute, preostala je još Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN). Tako je glasno najavljivana racionalizacija, koja je za cilj imala smanjiti državnu upravu, u većini slučajeva tek manje “ladice” potrpala u veće, da izvana izgleda bolje i urednije.
Na kraju se, pogotovo u slučajevima preostalih tvrtki/ustanova u HEP-u, HOPS-u ili Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, nameće dilema: ili je “ozbiljna analiza” Vlade previdjela iznimnu važnost i nemogućnost ukidanja pojedinih administrativnih tijela ili je riječ, jednostavno, o izostanku želje nadležnih institucija da se ona uistinu ukinu.