Telegramov dopisnik analizira stanje dan uoči izbora; ovo su mučna pitanja kakva se u američkoj povijesti nikad nisu postavljala

Đivo Đurović donosi atmosferu dan pred najvažnije izbore u američkoj povijesti

Znakova puzajućeg fašizma ima napretek. Trump je u više navrata otvoreno odbio poziv da se obveže na miran prijenos vlasti. Do danas ponavlja da izbore može izgubiti "samo ako budu namješteni". Također tvrdi da su izbori namješteni jer se glasa dopisno. Na svaki zamisliv način potkopava legitimitet izbora, da bi lakše objasnio poraz u slučaju da izgubi.

Dan pred najvažnije izbore u američkoj povijesti, ništa nije normalno. Predsjednik Donald Trump najavio je da će proglasiti pobjedu bez obzira na rezultate glasanja. Očekuju se neredi, centri velikih gradova izgledaju sablasno s izlozima preventivno zagrađenima drvenim pločama. Predsjednik kaže da pobjednika treba proglasiti u utorak navečer te da se listići mogu brojiti samo na izborni dan. Laže. Predsjednik kaže i da je njegova administracija okončala pandemiju koronavirusa, iako je upravo počeo novi val i Amerika je prvi put zabilježila sto tisuća novih slučajeva u jednome danu. Predsjednik kaže da će nakon izbora smijeniti dr. Tonyja Faucija, najboljeg epidemiologa na svijetu, i da cjepivo “stiže za par tjedana” (laže).

Pandemija je razlog da se toliko govori o brojanju glasova. Sutra zapravo nije dan izbora, nego zadnji dan izbora; rano glasanje traje već nekoliko tjedana. Dosad je glasalo oko 100 milijuna Amerikanaca, dvije trećine od ukupnog broja birača s izbora 2016. godine. Šezdeset milijuna glasova stiglo je poštom, četrdeset milijuna glasalo je osobno, još trideset milijuna glasova je u pošti. Pošta je, očekivano, javila da ima iznenadne zastoje i da dostava kasni, eto baš u ključnim izbornim državama. Na čelu pošte je Trumpov kompanjon, za koga se sumnjalo da bi mogao izvesti ovakvu podvalu.

Odaziv na izbore u mnogim državama, posebno u Teksasu, srušio je sve rekorde, pogotovo među mladim biračima. Zbog korone glasanje nije samo produljeno na nekoliko tjedana, nego i olakšano, pa se može glasati i na drive-in biračkim mjestima, gdje ne treba gotovo ni s kim doći u neposredan kontakt. Pokazalo se da ljudi – kad im se omogući da glasaju – doista i glasaju, u ogromnom broju. Republikanska stranka zato na sudu pokušava poništiti 127 tisuća glasačkih listića s drive-in birališta u Houstonu. Republikanci imaju desetljeća iskustva u otežavanju pristupa biralištu crnim biračima na Jugu; sad to rade i bijelcima.

Pitanja koja se dosad nikad nisu postavljala

Nad svim ovim ohrabrujućim i frustrirajućim događajima lebde pak pitanja kakva se u američkoj političkoj povijesti nikad nisu postavljala: Što ako on odbije otići? Što ako izbije oružano političko nasilje? Demokratska tradicija stara dva stoljeća možda nestane do kraja ovog tjedna.

Znakova puzajućeg fašizma ima napretek. Trump je u više navrata otvoreno odbio poziv da se obveže na miran prijenos vlasti. Do danas ponavlja da izbore može izgubiti “samo ako budu namješteni”. Također tvrdi da su izbori namješteni jer se glasa dopisno. Na svaki zamisliv način potkopava legitimitet izbora, da bi lakše objasnio poraz u slučaju da izgubi. O posljedicama koje će ostaviti sustavni napadi na temeljnu instituciju demokracije, Trump ne razmišlja.

Incidenti koji nisu anomalija, nego dio sistema

No, zato o njima razmišlja Walmart, trgovački lanac koji je s polica uklonio sve oružje, u strahu da bi u “izoliranim građanskim nemirima” njihovi dućani mogli postati mjesto naoružavanja prosvjednika. Pripadnici desničarskih “milicija” već su dobro naoružani – FBI je prije par tjedana uhapsio grupu domaćih terorista koji su planirali oteti i ubiti Gretchen Whitmer, guvernerku Michigana i čestu metu Trumpovih napada. Imali su oružje, eksploziv kojim bi raznijeli most, i razrađeni plan za svrgavanje vlasti u Michiganu. Razmatrali su plan da otmu i guvernera Virginije, također demokrata.

Ovakvi incidenti nisu anomalija, nego dio sistema – naoružane bande prate signale odozgor; plan za otmicu guvernera pokrenut je nakon što je Trump tvitao, sve velikim slovima: “Oslobodite Michigan!”, “Oslobodite Virginiju!”. Povod je ovdje bio “otpor” javnozdravstvenim mjerama za zaustavljanje covida-19. No, onome tko dobije metak u čelo povod više nije važan.

Trump kaže da su uhapšeni teroristi “možda krivi, a možda i nisu” te nastavlja napadati guvernerku Whitmer iz istog razloga iz kojeg su je ovi htjeli oteti. Na jednom skupu čak je odobrio publici koja je počela skandirati “Lock her up!” Kao političar s izglednim izbornim porazom u kartama, Trump se pokušava uhvatiti za bilo što, pa makar slamka bila i grupa naoružanih bandita koji će mu zastrašivanjem i nasiljem pomoći da nekako ostane na vlasti. Zato je s prve predsjedničke debate poslao jasan signal – “Čekajte i budite spremni!” – Proud Boysima, jednoj od brojnijih neonacističkih grupa.

Hoće li Trump na kraju mirno otići s vlasti?

Trumpove signale čitaju pristaše sklone nasilnim rješenjima. U prizoru nalik sceni iz Mad Maxa, grupa automobila s Trumpovim zastavama okružila je u subotu u Teksasu autobus Bidenove kampanje i pokušala ga izgurati s autoceste. Jedan se auto doslovno zabijao u autobus, u kojem u tom trenutku nisu bili ni Joe Biden ni Kamala Harris. Trump je tvitao snimku napada s komentarom “Volim Teksas!”

Gotovo svi Amerikanci s kojima razgovaram pitaju se hoće li Trump na kraju mirno otići s vlasti. Ima i onih koji misle da je još moguće da još jednom iznenadi i ponovno pobijedi, ali to se u ovom trenutku doista čini slabo izgledno. Većina mojih sugovornika, a i većina komentatora, ako pogledate medije, uzda se u veliku razliku u broju dobivenih glasova.

Ta logika kaže da će Trumpu biti puno teže osporavati ishod izbora ako uvjerljivo izgubi, ako broj Bidenovih država bude nedohvatljiv i ako u njima Trumpov zaostatak bude prevelik. To je postalo opće mjesto, pa se Bidena ne doživljava kao političara koji može postati predsjednik ako osvoji nužnih 270 glasova elektora, nego kao nekoga tko će biti predsjednik jedino ako uspije skupiti više od 300 elektora, poput Crne Gore koja je mogla postati nezavisna samo ako za to glasa barem 55 posto birača.

Bidenova pobjeda u Teksasu najveća nada demokratima

Postoji potajice i velika nada da ankete previše kompenziraju za nepreciznost s prošlih izbora, pa Trumpu daju više nego što doista ima na terenu. To će se vjerojatno pokazati opravdanim, makar u nekim državama. Najveća nada demokrata je da Trumpu začepe usta pobjedom u Teksasu, gdje Biden zaostaje samo jedan postotni poen. To je već senzacionalno – Teksas je republikanska utvrda koju demokrati nisu osvojili još od Jimmyja Cartera. Teksas je pritom druga najveća država s velikim brojem elektora: da Biden osvoji samo države koje je 2016. osvojila Hillary Clinton i Teksas – postao bi predsjednik. Bez Floride, bez Pennsylvanije, bez Michigana, samo Teksas i ono što je imala Hillary.

U Teksasu je već glasalo oko 10 milijuna ljudi, što je više od ukupnog broja birača u toj državi na prošlim izborima. Posebno je veliki odaziv mladih birača, koje je posljednjih godina organizirao i motivirao (na kraju neuspješni) kandidat za senatora Beto O’Rourke. Demokratima se smiješi pobjeda u još jednoj južnoj državi – Georgiji, gdje je (također neuspješna) kandidatkinja za guvernerku Stacy Abrams odradila posao sličan Betovom u Teksasu, pa Biden vodi ispred Trumpa. To su ohrabrujuće vijesti u moru onih sumornih.

Amerika se sprema za zadnji dan izbora. Izlozi su zagrađeni, očekuju se nemiri i dolazak naoružanih desničarskih milicija, predsjednik nastoji ukrasti izbore i nitko ne zna hoće li otići s vlasti ako ih izgubi. Tako izgleda demokratsko društvo nakon samo četiri godine vladavine autoritarnog populističkog demagoga.