Telegramova analiza: Zašto je Ustavni sud upravo srušio presude Ivi Sanaderu
Ni Županijski ni Vrhovni sud RH nisu vodili računa da primijene 'blaži zakon'
Ustavni sud srušio je dvije presude protiv Ive Sanadera jer je ocijenio kako ni Županijski ni Vrhovni sud RH nisu vodili računa da primijene “blaži zakon”, odnosno onaj koji je vrijedio u vrijeme počinjenja kaznenog djela što mu je stavljeno na teret. U “slučaju Hypo” to je trebao biti Kazneni zakon iz 1977. godine koji je bio na snazi do 1. siječnja 1998. godine.
Naime, analizirane su samo odredbe Kaznenog zakona iz 1997. koji je stupio na snagu 1. siječnja 1998. godine zbog čega je na Sanaderu štetu povrijeđeno Ustavom zajamčeno pravo blaže kazne.
Je li nastupila zastara?
Osim toga, Ustavni sud tvrdi kako ni Županijski sud u Zagreb ni Vrhovni sud RH nisu provjerili je li nastupila zastara za primanje provizije od Hypo banke, odnosno zlouporaba položa tijekom tih pregovora u 1994. i 1995. godini za što je Sanader proglašen krivim zbog “ratnog profiterstva”.
Iako je upravo Zakonom o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije što je stupio na snagu 2011. godine omogućeno procesuiranje ovakvih nedjela, po mišljenju ustavnih sudaca trebalo je provjeriti je li nastupila zastara.
Da bi “ratno profiterstvo” doista bilo počinjeno u zakonu je predviđeno ostvarivanje “nesrazmjerne materijalne koristi” za što su iskorišteni ratni uvjeti, dok je u presudi Sanaderu navedeno da je ostvario “znatnu imovinsku korist”. Novi zakonski koncept nesrazmjerne koristi sud nije spomenuo ni na jednom mjestu, smatraju ustavni suci koji su srušili presudu u “aferi Hypo”.
Sanader osuđen kao premijer
Dio presude u “aferi Ina-Mol” pao je zbog konteksta u koji je stavljeno mito što ga je Sanader primio od predstavnika Mola. Naime, unatoč tome što funkcije “predsjednika Vlade” nema na popisu službenih osoba koje mogu primiti mito, Sanader je osuđen upravo kao premijer.
No, kako je Županijski sud u Zagrebu zaključio kako su pregovori Vlade i Mola bili sporni i protivni interesima RH, te nakon toga proglasio Sanadera krivcem prekršio je njegova ustavna prava.
Sudovi su u slučaju Ina-Mol nepotrebno otvorili pitanje: gdje završava kaznena odgovornost predsjednika Vlade za primanje mita, a gdje započinje politička odgovornost Vlade za sklapanja spornih ugovora, obrazlažu ustavni suci.