Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Tko može računati na 22 milijarde europskog novca? Donosimo detalje

Vlada i nova ministrica tek trebaju pripremiti niz strateških dokumenata, bez kojih nije moguće trošiti europska sredstva

ZADNJA IZMJENA: srp 22, 2020
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Kada u četvrtak Sabor potvrdi novu Vladu Andreja Plenkovića, jedan od ključnih resora preuzet će Nataša Tramišak. Nova ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a neće imati puno vremena za uhodavanje na novoj dužnosti: želi li iskoristiti milijarde eura europskog novca, koje bi Hrvatskoj trebale biti na raspolaganju u narednih sedam godina, Vlada mora vrlo ozbiljno prionuti pripremama.

Na ovotjednom summitu EU-a, Hrvatska je, tvrdi premijer, premašila svoje ciljeve; iz zajedničke europske blagajne moći će u narednom desetljeću iskoristiti 22 milijarde eura. Da efekt te cifre bude veći, premijer ga rado prebacuje u kune, 166 milijardi kuna, pa podsjeti da je to “više od jednog državnog proračuna”. Taj ukupni procijenjeni iznos odnosi se na sedmogodišnji proračun za razdoblje od 2021. do 2027. godine te plan za oporavak EU-a nakon krize izazvane epidemijom koronavirusa. Dogovor EU lidera, napomenimo, još treba potvrditi i Europski parlament.

70 posto bespovratno

Od ukupne svote, za izlazak iz aktualne krize – čije ćemo prave i ozbiljne posljedice tek početi osjećati – Hrvatska će, kroz naredne četiri godine, imati na raspolaganju 9,395 milijardi eura. Radi se o dodatnim sredstvima, koje su zemlje članice EU-a dogovorile kao odgovor na jednu od najtežih kriza posljednjih desetljeća. Prema Vladinim izračunima, većina tog novca, oko 70 posto, bit će bespovratna, dok će ostatak Hrvatska moći koristiti u obliku zajmova s vrlo povoljnim kamatama.

Konkretno, od gotovo 9,4 milijarde eura, najveći dio, 8,29 milijardi, prema dosad dostupnim izračunima, otpada na tzv. mehanizam za otpornost i oporavak, ključni dio europskog postkriznog plana. Od tih osam plus milijardi, 5,94 milijarde bit će dostupno putem nepovratnih potpora. Riječ je, dakle, o novcu koji će biti moguće uložiti u oporavak gospodarstva i daljnji razvoj, ali ga država neće morati vraćati. Još uvijek nije poznato hoće li i za ta sredstva – kao što je uobičajeno kod projekata financiranih iz EU blagajne – biti potrebno osigurati određeni udio nacionalnog sufinanciranja.

Novac za radna mjesta

Potencijalni zajmovi, u okviru istog mehanizma, za Hrvatsku, prema trenutnim izračunima, iznose 2,35 milijardi eura. Za zajmove će se na financijskim tržištima zadužiti Europska komisija – pretpostavlja se, s obzirom na njezin rejting, po izuzetno povoljnim uvjetima – pa će iz tih sredstava države, poput Hrvatske, moći zatražiti kredit(e). Trenutni iznos mogućih zajmova možda će se u budućnosti i promijeniti; nije isključeno da nekim članicama takav novac neće trebati, a u tom slučaju, tumače naši izvori, ono što ostane, moći će se preraspodijeliti – dakako, i dalje u obliku zajmova, za čiju je otplatu odgovorna država članica koja ih zatraži.

Unutar plana za oporavak, Hrvatskoj je na raspolaganju još oko 1,1 milijarde eura. To je, procjenjuje se, iznos koji bi trebao biti odobren u okviru manjih programa, poput ReactEU i Fonda za pravedenu tranziciju. U prvom programu Vlada računa na 700 do 800 milijuna eura, koje bi se moglo usmjeriti na anti-krizne mjere, poput ulaganja u očuvanje radnih mjesta, otvaranje novih radnih mjesta, ulaganja u zdravstveni sustav te osiguranja likvidnosti za tvrtke. Novac iz fonda za tranziciju, oko 300 milijuna eura, koristit će onim regijama i sektorima koji će imati veće teškoće i troškove u prelasku na okolišno prihvatljivije poslovanje.

Hvatanje koraka s razvijenijima

Paralelno s planom za izlazak iz krize, EU lideri dogovarali su i dugoročni proračun Unije, za razdoblje od 2021. do 2027. godine. U njemu bi Hrvatskoj trebalo biti na raspolaganju 12,678 milijardi eura – u što su ubrojene gotovo pa sve proračunske stavke i fondovi, osim tzv. centraliziranih programa, onih kojima se upravlja iz Bruxellesa, poput, primjerice, programa Obzor2020, iz kojeg se financiraju istraživanja i inovacije. Vlada se u ovoj fazi nije upuštala u procjene hoće li i koliko novca stići u Hrvatsku i iz takvih programa.

Iz zajedničkog proračuna, dakle, Vlada računa na gotovo 12,7 milijardi eura u sedam godina, od čega bi najveći dio, kao što je bilo i dosad, išlo na tzv. koheziju, odnosno sredstva koja trebaju osigurati brže hvatanje korake s razvijenijim državama i regijama. Za koheziju će, prema neslužbenim procjenama, na raspolaganju biti između 7,5 i osam milijardi eura. Njima se, kao i dosad, mogu financirati različiti projekti, od digitalnih i prometnih do odlagališta otpada, vodoopskrbe ili kanalizacije.

Milijuni za demografiju?

U tom iznosu nalazi se i 400 milijuna eura predviđenih za zemlje koje su dosad imale priliku koristiti samo jedan europski sedmogodišnji proračun; dakle, za Hrvatsku (drugih članica EU-a koje odgovaraju toj definiciji nema). Mada Vlada tek treba donijeti strateške dokumente, u kojima će precizirati u što točno namjerava usmjeravati europski novac, neslužbeno se spominje da bi tih ekstra 400 milijuna eura moglo biti iskorišteno za različite demografske mjere.

U zaključcima Europskog vijeća je, doduše, navedena točka koja predviđa dodatna sredstva za države članice koje su izgubile puno stanovništva; radi se, podsjetimo, o 500 eura po iseljenoj osobi. No, po svemu sudeći, u Banskim dvorima su sasvim uvjereni da Hrvatska temeljem te formule neće dobiti dodatni novac, a i pitanje je – političko, dakako – žele li ga doista; kako bi Plenković uopće mogao braniti jednu tako grubu formulaciju (da praktički svatko tko se iselio vrijedi 500 eura).

Gdje je ključni dokument?

Domaća poljoprivreda, pak, može računati na do 4,6 milijardi eura iz europskog proračuna. U tu svotu ubrojena su i izravna plaćanja, potpore koje poljoprivrednici direktno dobivaju, i sredstva za ruralni razvoj, koja se dodjeljuju temeljem projekata. Za ruralni razvoj, podsjetimo, također je predviđeno dodatnih 100 milijuna eura za Hrvatsku, a premijer računa da će i taj novac nekako usmjeriti u rješavanje demografskog problema. Ribarstvo bi, prema neslužbenim izračunima, trebalo imati na raspolaganju oko 270 milijuna eura.

No, da bi se sav taj novac slio u Hrvatsku – njezine regije, poljoprivredu, gospodarstvo – ključno je napraviti plan: najprije plan za oporavak, koji će biti baza za trošenje 9,4 milijarde eura, i čiji nacrt Europska komisija očekuje od država članica do listopada ili studenog. Paralelno, mora se raditi i na strateškim dokumentima za korištenje 12,7 milijardi eura proračunskog novca. Jedan od njih je Nacionalna razvojna strategija do 2030. godine, dokument koji je buduća ministrica, u razgovoru za N1, označila ključnim za korištenje sljedećeg europskog proračuna.

Dug put do EU novca

Strategija, na kojoj se radilo nekoliko godina, trebala je biti donesena do početka ožujka, no kako smo nedavno pisali, taj je rok debelo probijen. Pleković uvjerava da je ona “praktički gotova, spremna”, ali da je nisu htjeli donositi uoči izbora. Osim toga, morali su je prilagoditi novonastalim okolnostima zbog pandemije koronavirusa. Iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU tvrde da će revidirani nacrt biti uskoro spreman za javno savjetovanje.

Ističu i da su već počeli raditi na dokumentima potrebnim za korištenje fondova EU te, kažu, razgovaraju o tome s Europskom komisijom. I o tim drugim dokumentima, poput operativnih programa, očekuje se javna rasprava. Sve to, naravno, traži puno vremena, a njega baš i nema previše. Na to u neslužbenim razgovorima upozoravaju konzultanti za europske fondove koji rade na terenu, s općinama, gradovima, tvrtkama… Nova ministrica će stoga imati vrlo veliku odgovornost, ako Plenkovićeva Vlada želi da obećanje o 22 milijarde eura ne ostane samo to – obećanje.

Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
434 članka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program