To je bila prekretnica: kako je običan selfie video drugog dana rata u Ukrajini okrenuo tijek povijesti

💬Президент України Володимир Зеленський:
"Всі ми тут – захищаємо нашу Незалежність, нашу державу! Так буде й надалі. Слава нашим захисникам і захисницям! Слава Україні!🇺🇦" pic.twitter.com/hojX94ONDI

— Defense of Ukraine (@DefenceU) February 25, 2022

U zoru prethodnog dana ruske trupe prešle su granicu Ukrajine. Na europskom kontinentu počeo je novi rat. Njemački kancelar Olaf Scholz označio je taj trenutak povijesnom prekretnicom. Zeitenwende.

Jedinstvo Zapada

Svijet se nepovratno mijenjao, Europa osobito: u posljednjih godinu dana ruska invazija promijenila je međunarodni poredak, testirala tradicionalna savezništva, vratila u fokus rizik od nuklearnog rata, iscrtala novu sigurnosnu arhitekturu Europe, natjeravši Europsku uniju da iz temelja preispita desetljećima neprikosnovene politike koje su je čvrsto vezivale i činile ovisnom o Rusiji.

„Taj dan, 24. veljače“, objašnjavao nam je još prošlog proljeća, u neformalnom razgovoru, jedan sugovornik, „bit će upamćen kao slični takvi, prijelomni datumi u povijesti. Govorit će se o onome što je bilo ‘prije’, a što ‘nakon’ 24. veljače“. Zeitenwende, prema riječima njemačkog kancelara. Ta je prekretnica označila i početak nesvakidašnjeg jedinstva zapadnih država u potpori napadnutoj zemlji.

Snažna simbolika

Upravo tom jedinstvu pridonijeli su, po mišljenju pojedinih analitičara, i video uratci snimljeni tih prvih dana i tjedana u Kijevu. U prvom od njih ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski – prije toga široj svjetskoj javnosti poznatiji kao glumac i komičar, bez puno političkog iskustva – devet puta ponavlja riječ „tu“. I svaki puta to ima važno, simboličko značenje.

„Šef stranke je tu. Čelnik predsjedničke administracije je tu. Premijer tu. Podoljak (savjetnik predsjednika, op.a.) tu. Predsjednik tu“, i tako dalje, nabrajao je Zelenski pod mutnim svjetlima uličnih lampi u Kijevu. Sljedećeg jutra objavio je još jedan kratki video uradak s kijevskih ulica, sa sličnom porukom: tu smo, nećemo se predati, borit ćemo se za Ukrajinu.

Dvije snimke traju ukupno malo više od minute, no poruka koju su odaslale ukrajinskom narodu, ali i svijetu, bila je snažna: unatoč svemu, predsjednik i njegovi suradnici su tu, nisu pobjegli, i dalje su živi i spremni su pružiti žestok otpor ruskom vođi koji je iz Moskve naredio napad na susjednu, suverenu državu.

Ključni trenutak

Trenutak kad se Zelenski snimio na ulicama glavnog grada, prema kojem su napredovale ruske trupe, poručivši da nije i neće napustiti državu, bio je „ključan“ da bi se pokazalo da će se Kijev boriti, procijenio je za Economic Times britanski vojni analitičar Michael Clarke. Taj „Zelenski trenutak“, kako ga naziva nekadašnji ravnatelj britanskog think tanka Royal United Services Institute, „ući će u povijest kao vrlo, vrlo važan“.

S odmakom od godine dana može se činiti samorazumljivim da je ukrajinsko političko vodstvo, na čelu s predsjednikom Zelenskim, ostalo u Kijevu. Ali u prvim danima ruske invazije ozbiljno se propitivala sudbina Zelenskog kojeg je, prema tadašnjim tvrdnjama, Rusija označila kao „metu broj jedan“. To je bilo vrijeme kada se još nije sa sigurnošću znalo kakav će otpor moći pružiti ukrajinska vojska, a zapadne države, prije svega SAD, Zelenskom su navodno nudile da ga sklone na sigurniju lokaciju.

Odbio evakuaciju

U velikoj reportaži, objavljenoj krajem travnja prošle godine, američki časopis Time pisao je, među ostalim, i o tim ponudama za evakuaciju predsjednika i njegovog tima. Ideja je bila „pomoći im da uspostave vladu u egzilu, najvjerojatnije u istočnoj Poljskoj“, kako bi otamo nastaviti voditi zemlju, opisivao je autor Simon Shuster koji je proveo dva tjedna u neposrednom okruženju Zelenskog i njegovih suradnika. Te se ponude nisu razmatrale ozbiljno.

Shuster je pritom naveo jedan od možda najupečatljivijih citata iz tih prvih tjedana rata: ukrajinski predsjednik je navodno, na ponudu Amerikanca, uzvratio da „treba municiju, a ne prijevoz“. Efektna rečenica proširila se poput požara medijima diljem svijeta.

Viralne video snimke koje su dosegnule milijunsku publiku izvan Ukrajine i emocijama nabijena obraćanja europskim i svjetskim vođama u tim su prvim danima i tjednima rata pomogle mobilizirati i javnost i političko vodstvo u europskim državama i preko Atlantika. A poruka zapadnim liderima bila je jasna – demokratski izabrana vlast u Kijevu neće pokleknuti pred autokratom iz Moskve. I oni su je dobro razumjeli.