Trump i dalje tone: prema novim anketama nikad nije bio nepopularniji

Američki predsjednik je sada na najnižoj razini otkad je ušao u Bijelu kuću

Najnovije istraživanje javnog mijenja u SAD-u pokazuje da se nastavlja pad popularnosti predsjednika Donalda Trumpa te je sada na najnižoj razini otkad je ušao u Bijelu kuću. U anketi koju su proveli dnevni list Wall Street Journal i televizijska postaja NBC News samo 38 posto građana slaže se s načinom na koji Trump obnaša predsjedničku dužnost, dok se 58 posto ispitanika protivi njegovim političkim odlukama.

Premda 8 od 10 glasača Republikanske stranke još uvijek podupire Trumpa, među ostalim kategorijama stanovništva, pokazuje anketa, došlo je do pravog potopa njegovoj potpori. U rujnu je, primjerice, Trumpov rad podupiralo 54 posto žena koje nemaju visoko obrazovnje, a sada je taj broj spao na svega 40 posto. S njegovim načinom rada ne slaže se 53 posto ispitanih žena sa srednjim obrazovanjem. Među ostalim, samo 21 posto ispitanika slaže se s načinom na koji je Trump rješavao probleme koje su donijeli uragani koji su poharali Teksas, Floridu i Portoriko.

Bez podrške za politiku prema Sjevernoj Koreji

Jedva 30 posto građana stalo je na njegovu stranu u sukobu s nekim igračima američkog nogometa koji su u znak protesta protiv Trumpove politike, za intoniranja nacionalne himne klečali i držali pognute glave. Istodobno, 59 posto građana poduprijelo je njihovo ponašanje. Svi ti negativni pokazatelji još su nepovoljniji za Trumpa budući da se događaju u vrijeme velikog prosperiteta američkog gospodarstva i najniže stope nezaposlenosti.

Jednako loše mišljenje Amerikanci imaju i o Trumpovoj vanjskoj politici. Trump nije dobio potporu čak ni za svoju politiku prema Iranu i najavi da će uvesti sankcije protiv te države: 35 posto ispitanika podupire Trumpov odnos spram Teherana, a protivi mu se 53 posto građana. I najgore po Trumpa: nije dobio većinsku potporu ni za svoju politiku prema Sjevernoj Koreji i diktatoru Kim Jong-unu.

Žele mu ograničiti donošenje odluka

Vjerojatno je takvo većinsko raspoloženje građana ohrabrilo kongresmena Johna Conyersa, inače veterana Korejskog rata, da zajedno sa senatorom Edwardom Markeyem predloži zakon kojim bi se oduzelo pravo predsjedniku Trumpu da samostalno donese odluku o ulasku SAD u rat protiv Sjeverne Koreje. Kongresmen Conyers izjavio je da tu njegovu inicijativu podupire više od šezdesetak senatora i kongresmena. Ključna je odredba da predsjednik Donald Trump ne može donijeti odluku o napadu na Sjevernu Koreju bez odobrenja Kongresa.

“Takvu je odluku potrebno donijeti”, tvrde autori novog zakona, “budući da Trump stalno neodgovorno prijeti preventivnim ratom protiv Sjeverne Koreje i njenim potpunim uništenjem”. U prijedlogu nacrta zakona još stoji da se zabranjuje Ministarstvu obrane ili bilo kojim drugim vladinim organizacijama, financiranje priprema za napad na Sjevernu Koreju sve dok to ne odobri Kongres.

Mora prestati prijetiti potpunim razaranjem

Iznimka je samo ako dođe do iznenadnog napada Sjeverne Koreje, ako je potrebno žurno stati u obranu američkih saveznika ili spašavanja života američkog osoblja u Južnoj Koreji i Japanu. “Kao veteran Korejskog rata, sramim se što naš vrhovni vojni zapovjednik na nepromišljen način ugrožava naše postrojbe u Južnoj Koreji, ali i naše saveznike u Tokiju i Seulu”, istakao je Conyers te dodao da je zbog toga nužno podsjetiti Trumpa da američki Ustav ne dopušta upotrebu vojne sile i ulazak u rat bez odobrenja Kongresa.

Zastupnici su također pozvali na diplomatsko rješenje krize na Korejskom poluotoku, pozivajući Trumpa da prestane najavljivati preventivni rat protiv Pjongjanga. U prijedlogu novog zakona stoji i obrazloženje da je George Washington, tvorac američkog ustava, posebno upozorio da se rat može proglasiti samo kad to, nakon rasprave, odluči Kongres.