S obzirom na dosadašnji tijek obnove potresom pogođenih područja, ona bi zaista mogla potrajati nekoliko desetljeća, pa mnogi vlasnici nekretnina vjerojatno neće ni doživjeti njen završetak. Do završetka obnove zgrada, svi koji žive u starijim objektima, s već načetom konstrukcijom, strahovat će od novog, možda i jačeg potresa, koji bi mogao imati još gore posljedice nego ovaj posljednji.
Pogotovo su problematične zgrade u središtu Zagreba, građene prije 100 i više godina, koje desetljećima nisu održavane, dijelom zbog nejasnog vlasništva (društvenog), a dijelom i zbog loših odnosa među stanarima te slabe regulative koja bi pokrivala obveze suvlasnika.
Bukurešt ima sličan problem starih zgrada kao i Zagreb
Sa sličnim problemom susreću se i neki drugi istočnoeuropski gradovi, poput Bukurešta, koji se također nalazi na trusnom području, što se tiče potresa. U posljednjih nekoliko desetljeća glavni grad Rumunjske zadesilo je nekoliko jačih potresa, od kojih je najjači bio onaj krajem sedamdesetih godina u kojem je stradalo više od 1600 ljudi a uništeno je ili oštećeno više od 30 tisuća zgrada. I tamo se vlasnici starijih zgrada u središtu grada desetljećima, manje-više, bezuspješno bore s obnovom svojih nekretnina.
Hrvatska Vlada – sada je očito – izabrala je krivi put kojim je željela pomoći građanima pogođenim potresom, te je kompletan posao preuzela na sebe, što je rezultiralo nizom problema, prepucavanjima na relaciji Ministarstvo graditeljstva – Fond za obnovu, ostavkom njegovog direktora, i u konačnici time što se obnova praktički nije pomaknula s mjesta.
Država je građanima financijski pomoći oko obnove, a ne preuzeti posao na sebe
Podsjetimo, prema postojećem modelu 60 posto cijene konstrukcijske obnove na sebe je preuzela država, a 20 posto županije, odnosno Grad Zagreb, dok ostatak plaćaju vlasnici. Vrlo je upitno ima li Grad Zagreb financijski kapacitet za financiranje obnove, s obzirom na to da su blagajne uglavnom ispražnjene. Prema nekim procjenama Grad Zagreb bi za obnovu trebao izdvojiti cijeli jedan godišnji proračun.
Iz dijela opozicije, već kod samog prijedloga Zakona o obnovi, mogli su se čuti prijedlozi da bi se građanima trebali osigurati beskamatni krediti, te im omogućiti da sami rade obnovu, koja bi u tom slučaju bila neusporedivo brža.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Recimo Češka, koju je prije pola godine pogodio tornado već je praktički završila obnovu. Doduše, u nju se nije uplela država sa svojim procedurama i “papirologijom” već su jednostavno ljudima podijelili novac da si obnove domove, o čemu je Telegram već ranije pisao.
Treba smijeniti Horvata i promijeniti model obnove
Kao jedan od glavnih krivaca za neuspjeh obnove mnogi vide ministra graditeljstva Darka Horvata, pa je saborska zastupnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš prošlog tjedna najavila pokretanje inicijative za njegovu smjenu, za što je dobila podršku i većeg dijela oporbe.
Osim što je, kao ministar graditeljstva zaista najodgovornija osoba za obnovu, Horvat javnost iritira i svojim izjavama poput one da je privatnim donacijama izgrađeno samo 26 objekata.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Vlada bi zaista, nakon svega, trebala razmisliti i o modelu po kojem se obnova (ne) odvija i o prvom čovjeku resornog ministarstva, jer ako se sve ovako nastavi, zaista priča neće biti gotova daljnjih nekoliko desetljeća.
U Bukureštu se građani desetljećima bore s obnovom nakon potresa. Ako Horvat ne ode, isto bi se moglo dogoditi i Zagrebu
Vlasnici starijih zgrada u centru Bukurešta i dalje se bezuspješno bore. Potres im je uništio domove 1977.
Vlada bi zaista, nakon svega, trebala razmisliti i o modelu po kojem se obnova (ne) odvija i o prvom čovjeku resornog ministarstva, jer ako se sve ovako nastavi, zaista priča neće biti gotova daljnjih nekoliko desetljeća
S obzirom na dosadašnji tijek obnove potresom pogođenih područja, ona bi zaista mogla potrajati nekoliko desetljeća, pa mnogi vlasnici nekretnina vjerojatno neće ni doživjeti njen završetak. Do završetka obnove zgrada, svi koji žive u starijim objektima, s već načetom konstrukcijom, strahovat će od novog, možda i jačeg potresa, koji bi mogao imati još gore posljedice nego ovaj posljednji.
Pogotovo su problematične zgrade u središtu Zagreba, građene prije 100 i više godina, koje desetljećima nisu održavane, dijelom zbog nejasnog vlasništva (društvenog), a dijelom i zbog loših odnosa među stanarima te slabe regulative koja bi pokrivala obveze suvlasnika.
Bukurešt ima sličan problem starih zgrada kao i Zagreb
Sa sličnim problemom susreću se i neki drugi istočnoeuropski gradovi, poput Bukurešta, koji se također nalazi na trusnom području, što se tiče potresa. U posljednjih nekoliko desetljeća glavni grad Rumunjske zadesilo je nekoliko jačih potresa, od kojih je najjači bio onaj krajem sedamdesetih godina u kojem je stradalo više od 1600 ljudi a uništeno je ili oštećeno više od 30 tisuća zgrada. I tamo se vlasnici starijih zgrada u središtu grada desetljećima, manje-više, bezuspješno bore s obnovom svojih nekretnina.
Hrvatska Vlada – sada je očito – izabrala je krivi put kojim je željela pomoći građanima pogođenim potresom, te je kompletan posao preuzela na sebe, što je rezultiralo nizom problema, prepucavanjima na relaciji Ministarstvo graditeljstva – Fond za obnovu, ostavkom njegovog direktora, i u konačnici time što se obnova praktički nije pomaknula s mjesta.
Država je građanima financijski pomoći oko obnove, a ne preuzeti posao na sebe
Podsjetimo, prema postojećem modelu 60 posto cijene konstrukcijske obnove na sebe je preuzela država, a 20 posto županije, odnosno Grad Zagreb, dok ostatak plaćaju vlasnici. Vrlo je upitno ima li Grad Zagreb financijski kapacitet za financiranje obnove, s obzirom na to da su blagajne uglavnom ispražnjene. Prema nekim procjenama Grad Zagreb bi za obnovu trebao izdvojiti cijeli jedan godišnji proračun.
Iz dijela opozicije, već kod samog prijedloga Zakona o obnovi, mogli su se čuti prijedlozi da bi se građanima trebali osigurati beskamatni krediti, te im omogućiti da sami rade obnovu, koja bi u tom slučaju bila neusporedivo brža.
Recimo Češka, koju je prije pola godine pogodio tornado već je praktički završila obnovu. Doduše, u nju se nije uplela država sa svojim procedurama i “papirologijom” već su jednostavno ljudima podijelili novac da si obnove domove, o čemu je Telegram već ranije pisao.
Treba smijeniti Horvata i promijeniti model obnove
Kao jedan od glavnih krivaca za neuspjeh obnove mnogi vide ministra graditeljstva Darka Horvata, pa je saborska zastupnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš prošlog tjedna najavila pokretanje inicijative za njegovu smjenu, za što je dobila podršku i većeg dijela oporbe.
Osim što je, kao ministar graditeljstva zaista najodgovornija osoba za obnovu, Horvat javnost iritira i svojim izjavama poput one da je privatnim donacijama izgrađeno samo 26 objekata.
Vlada bi zaista, nakon svega, trebala razmisliti i o modelu po kojem se obnova (ne) odvija i o prvom čovjeku resornog ministarstva, jer ako se sve ovako nastavi, zaista priča neće biti gotova daljnjih nekoliko desetljeća.