U Hrvatskoj će ove godine biti najmanje rođenih beba u povijesti
To će za posljedicu imati ukidanje brojnih škola i studijskih programa koje neće imati tko upisati
Već godinama u Hrvatskoj je pad novorođene djece, no podaci Državnog zavoda za statistiku donose izuzetno alarmantne podatke. Kako piše Večernji list, Hrvatska će ove godine imati najmanji broj rođene djece u svojoj povijesti.
U prvih devet mjeseci rođeno je samo 25.729 djece, a to znači da će ove godine prvi put broj rođene djece pasti ispod 35 tisuća. Lani je, usporedbe radi, rođeno 36.508 beba. Demograf prof. dr. sc. Nenad Pokos s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar analizirao je podatke DZS-a i ustanovio da je u siječnju ove godine broj novorođenih beba prvi put pao ispod 3000, a najmanji broj ikad rođenih zabilježen je i u veljači, travnju, svibnju i srpnju ove godine.
Prije 10 godina rođeno 24,5 posto više
U rujnu je rođeno tek 2922 djece, što je također prvi put da njihov broj za taj mjesec iznosi manje od tri tisuće. Kako je u rujnu 2012. rođeno 3638 djece, proizlazi da je, navodi Pokos, samo prije deset godina rođeno 24,5 posto ili gotovo za četvrtinu više djece nego u ovogodišnjem rujnu.
“Posljednjih pet godina niti jedna županija nije imala više rođenih nego umrlih te je 2021. od ukupno 556 gradova i općina, prirodni prirast zabilježen u samo 25 teritorijalnih jedinica, što je činilo tek 4,5 posto njihova ukupnog broja. Na taj način još se više uviđa dramatičnost onog na što se već dugo upozorava, a to su daljnja ukupna depopulacija, smanjenje udjela mladog, a porast udjela starog stanovništva zbog čega ćemo i dalje imati sve manji broj učenika, studenata, domaće radne snage itd..
To će za posljedicu imati ukidanje brojnih škola i studijskih programa koje neće imati tko upisati, a time će se neizbježno pojaviti višak nastavničkog kadra na sadašnjim radnim mjestima. S druge strane i dalje ćemo morati uvoziti radnu snagu koja je samo ove godine dosegla broj od oko 90 tisuća radnika – napominje Pokos.
U protekla dva desetljeća najviše djece rođeno je 2009. godine, njih 44.577, a onda je 2013. prvi put broj rođenih pao ispod 40 tisuća, odnosno te je godine rođeno 39.939 djece. Od tada iz godine u godinu broj rođene djece stalno pada da bi prvi put pandemijske 2020. pao ispod 36 tisuća na svega 35.845 beba, dok ćemo ove godine pasti ispod 35 tisuća rođenih.
Prosječno tek 12,8 prvašića po razredu
I demograf doc. dr. sc. Stjepan Šterc slaže se da ćemo ove godine imati ispod 35 tisuća rođenih i opet visoku smrtnost. Šterc upozorava da godišnje gubimo pet do šest tisuća djece, što će nužno dovesti do viškova zaposlenih u obrazovnom sustavu.
Ovaj demografski pad utjecao je i na stanje u obrazovnom sustavu, pa tako od 2013. do danas imamo 54.748 učenika manje u osnovnim i srednjim školama. Početkom ove školske godine razredni odjeli u prosjeku su imali tek 17,2 učenika, a prvi razredi osnovnih škola imaju u prosjeku samo 12,8 učenika, što je pokazuje daljnje smanjivanje broja učenika.
S omjerom jednog učitelja na 8,7 učenika u osnovnoškolskom obrazovanju Hrvatska se ubraja među zemlje EU s najmanjim brojem učenika na jednog učitelja.
Od 2013. do školske godine 2022./23. najveći pad učenika, piše Večernji, zabilježile su slavonske i Sisačko-moslavačka županija. Tako je, prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, Vukovarsko-srijemska županija izgubila čak 6800, odnosno 28,87 posto učenika Brodsko-posavska i Požeško-slavonska županija izgubile su po 27,75% učenika, Sisačko-moslavačka njih skoro četvrtinu ili, preciznije, 23,84%, a Virovitičko–podravska županija zabilježila je gubitak od 23,10% učenika.