Demografska propast gora od najcrnjih prognoza: u 10 mjeseci rodilo se 66 razreda manje nego lani
U deset godina broj stanovnika se smanjio za 171.246, što je gotovo deset tisuća više no što ih živi u drugom najvećem hrvatskom gradu - Splitu
Demografsko propadanje Hrvatske brže je, čini se, i od najcrnjih prognoza stručnjaka i teško da ga više išta može zaustaviti. Još prije koju godinu najgore prognoze predviđale su da će u 2022. broj novorođene djece pasti ispod 35 tisuća, a lani su u Hrvatskoj rođene 33.883 bebe.
Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku kažu da se taj trend ubrzanog smanjenja broja novorođene djece nastavio i u ovoj godini pa je izvjesno da će taj broj pasti i ispod 33 tisuće.
Izgubljeno 66 razreda
Još je gora opcija da broj novorođene djece u ovom i posljednjem mjesecu godine bude u skladu s prosjekom prethodnih mjeseci, jer bi u tom slučaju broj rođenih u ovoj godini pao ispod 32 tisuće. Koliko god se Vlada trudila uvjeriti da je demografija njezin prioritet i kakve god mjere donosila ili najavljivala, one nisu u stanju ni usporiti, a kamoli zaustaviti taj trend.
Po privremenim podacima DZS-a, u razdoblju od početka siječnja do kraja listopada u Hrvatskoj su rođene ukupno 26.934 bebe. To je 1319 novorođene djece manje nego u istom razdoblju prošle godine, odnosno riječ je o padu od oko pet posto. U samo deset mjeseci Hrvatska je u ovogodišnjoj generaciji izgubila 66 razreda od po 20 učenika, u odnosu na generaciju rođenu lani.
20 posto manje novorođenih
Prije deset godina, odnosno 2013. godine u Hrvatskoj je u razdoblju od početka siječnja do kraja listopada rođeno 34.066 beba, čak 7132, odnosno 20 posto više nego ove godine u istom razdoblju. Ovogodišnja generacija u deset je mjeseci izgubila 356 razreda u odnosu na generaciju rođenu prije deset godina.
Prije deset godina Hrvatska je ušla u Europsku uniju i nakon toga je počelo iseljavanje mladih. Oni su u posljednjih deset godina zasnivali obitelj i dobivali djecu negdje u razvijenim članicama Unije.
Strmoglavi pad prirodnog prirasta
No, to je iseljavanje samo ubrzalo pad nataliteta koji je i dotad bio zabrinjavajući. Prirodni prirast, koji govori o odnosu broja živorođenih i umrlih, u Hrvatskoj je odavno negativan. Do 2013. godine držao se na deset tisuća godišnje, a nakon toga raste i u periodu od 2016. u Hrvatskoj je godišnje između 15 i 16 tisuća ljudi više umiralo nego što ih se rađalo.
U 2020. godini brojka je prešla 20 tisuća, zbog velikog broja umrlih od posljedica koronavirusa. Prošle su godine u Hrvatskoj umrle 23 tisuće ljudi više nego što ih se rodilo. U deset godina, od 2013. do kraja prošle godine, zbog negativnog prirodnog prirasta broj stanovnika se smanjio za 171.246, što je gotovo deset tisuća više no što ih, po popisu stanovništva, živi u drugom najvećem hrvatskom gradu – Splitu.
U prvih deset mjeseci ove godine umrla su 42.662 stanovnika Hrvatske, što je pet i pol tisuća manje nego lani. No, Hrvatska i dalje ima negativan prirodni prirast, zbog kojeg je u deset mjeseci izgubila 15.728 stanovnika, više no što ih živi, primjerice, u Rovinju ili Našicama.