Pokrenuti su masovni inspekcijski nadzori, a imamo i prve kazne zbog “neopravdanog povećanja” cijena, koje su prema mišljenju pravnika nezakonite. Iako je Plenkovićeva Vlada u Zakon o uvođenju eura unijela odredbu o zabrani povećanja cijena, za prekršitelje nisu propisane nikakve kazne, jer su i autori Zakona vjerojatno bili svjesni da bi regulacija širokog spektra cijena bila protuustavna. Sada inspekcije poduzetnike kažnjavaju na temelju dvojbenog tumačenja Zakona o zaštiti potrošača.
Inspektorat zna koliko treba koštati bojanje kose
Inspekcije, koje su i inače poznate po vrlo rigoroznom kažnjavanju, kao da su jedva čekale da se krene u akciju, pa u javnost već sada stižu primjeri bizarnih kazni. Na društvenim mrežama vlasnica jednog frizerskog salona objavila je svoju kaznu – kažnjena je s ukupno tri tisuće eura zato što je cijenu bojanja podigla za oko pola posto, a cijenu ženskog šišanja za oko 5 posto.
Država, u iznimnim situacijama, ima pravo ograničiti cijene određenih proizvoda, kako bi zaštitila standard građana. Radi se o osnovnim proizvodima, poput mesa, brašna, ulja i sličnog, što je Vlada i učinila u rujnu prošle godine. Većina zemalja u izvanrednim situacijama poseže za takvim mjerama.
Takve stvari teško je vidjeti u zapadnoj ekonomiji
Ali da državne inspekcije izriču kazne zbog poskupljenja izrade pramenova na kosi, teško da ćemo vidjeti u bilo kojoj tržišnoj ekonomiji zapadnog tipa – osim Hrvatske. Vlada je svoje nerazumijevanje funkcioniranja tržišne ekonomije odlučila najsnažnije demonstrirati upravo kada smo primljeni u eurozonu – klub ekonomski najrazvijenijih zemalja svijeta.
Poduzetničke udruge već su najavile da će potražiti sudsku zaštitu zbog ovakvog ponašanja državnih institucija, a vjerojatno će se i velika većina kažnjenih poduzetnika žaliti na izrečene kazne. Kako sada stvari stoje, žalbe bi im na višim instancama mogle biti usvojene, tako da će se cijela akcija pretvoriti u bespotreban cirkus, i u konačnici štetu za hrvatske građane, koji te iste inspekcijske službe plaćaju.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ministar prijetio ograničenjem cijena 300 artikala
Ministarstvo gospodarstva, paralelno s akcijama inspektorata, pokrenulo je prikupljanje podataka o cijenama grupe od osamdesetak proizvoda, kako bi na svojim stranicama objavljivali koliko je pojedini artikl porastao.
No, to je izazvalo priličnu zbunjenost među trgovcima, s obzirom na široki asortiman robe koju prodaju. Pa ne postoji samo jedna marka sapuna ili paste za zube, a i cjenovni rasponi mogu biti jako veliki. Kao da ti ljudi iz Ministarstva, koji su došli na tu ideju nikada nisu bili u trgovini. Ministar gospodarstva Davor Filipović ranije je prijetio i ograničenjem cijena čak 300 proizvoda, što bi bilo jednako nezakonito i neustavno kao i ove kazne koje sada pišu po frizerajima.
U bitki protiv tržišta, na kraju gube građani
Inflacija osim na građane utječe i na poduzetnike. Rastu cijene režija, repromaterijala, rastu cijene rada i svi se oni bore za opstanak, kao i građani. U konačnici, nekoliko stotina tisuća ljudi u Hrvatskoj radi u malim i srednjim firmama i njihova egzistencija ovisi o prihodima koje mjesta na kojima rade ostvaruju.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Stoga bi svima bilo bolje da se Vlada usmjeri na one mjere koji će pojeftiniti državu i tako rasteretiti građane i poduzetnike, umjesto da pokušava boriti protiv tržišta i određivati cijene u trgovinama, kafićima i frizerajima. Povijest je, na mnogim primjerima, od SSSR-a do Venecuele, pokazala da je to bitka u kojoj, na kraju, najviše izgube građani.
U kojoj to zapadnoj državi premijer traži kazne zbog poskupljenja izrade pramenova na kosi?
Plenković ignorira Ustav i ratuje protiv tržišta, a to je bitka u kojoj na kraju uvijek gube građani
'Pa ne postoji samo jedna marka sapuna ili paste za zube, a i cjenovni rasponi mogu biti jako veliki. Kao da ljudi iz Ministarstva koji su došli na tu ideju nikada nisu bili u trgovini'
Vlada premijera Andreja Plenkovića ne zna kako se uhvatiti u koštac s rastućom inflacijom, koja je u prosincu prošle godine iznosila preko 13 posto. Rast cijena koji građani osjete još je i veći, s obzirom na to da su cijene hrane i pića porasle i više, a one čine jedan od najvećih izdataka prosječnog kućanstva. Stoga je Plenković odlučio iskoristiti uvođenje eura kako bi pokrenuo akciju, upitne zakonitosti i ustavnosti, kako bi pokušao zastrašivanjem natjerati poduzetnike da snize cijene svojih proizvoda i usluga.
Pokrenuti su masovni inspekcijski nadzori, a imamo i prve kazne zbog “neopravdanog povećanja” cijena, koje su prema mišljenju pravnika nezakonite. Iako je Plenkovićeva Vlada u Zakon o uvođenju eura unijela odredbu o zabrani povećanja cijena, za prekršitelje nisu propisane nikakve kazne, jer su i autori Zakona vjerojatno bili svjesni da bi regulacija širokog spektra cijena bila protuustavna. Sada inspekcije poduzetnike kažnjavaju na temelju dvojbenog tumačenja Zakona o zaštiti potrošača.
Inspektorat zna koliko treba koštati bojanje kose
Inspekcije, koje su i inače poznate po vrlo rigoroznom kažnjavanju, kao da su jedva čekale da se krene u akciju, pa u javnost već sada stižu primjeri bizarnih kazni. Na društvenim mrežama vlasnica jednog frizerskog salona objavila je svoju kaznu – kažnjena je s ukupno tri tisuće eura zato što je cijenu bojanja podigla za oko pola posto, a cijenu ženskog šišanja za oko 5 posto.
Država, u iznimnim situacijama, ima pravo ograničiti cijene određenih proizvoda, kako bi zaštitila standard građana. Radi se o osnovnim proizvodima, poput mesa, brašna, ulja i sličnog, što je Vlada i učinila u rujnu prošle godine. Većina zemalja u izvanrednim situacijama poseže za takvim mjerama.
Takve stvari teško je vidjeti u zapadnoj ekonomiji
Ali da državne inspekcije izriču kazne zbog poskupljenja izrade pramenova na kosi, teško da ćemo vidjeti u bilo kojoj tržišnoj ekonomiji zapadnog tipa – osim Hrvatske. Vlada je svoje nerazumijevanje funkcioniranja tržišne ekonomije odlučila najsnažnije demonstrirati upravo kada smo primljeni u eurozonu – klub ekonomski najrazvijenijih zemalja svijeta.
Poduzetničke udruge već su najavile da će potražiti sudsku zaštitu zbog ovakvog ponašanja državnih institucija, a vjerojatno će se i velika većina kažnjenih poduzetnika žaliti na izrečene kazne. Kako sada stvari stoje, žalbe bi im na višim instancama mogle biti usvojene, tako da će se cijela akcija pretvoriti u bespotreban cirkus, i u konačnici štetu za hrvatske građane, koji te iste inspekcijske službe plaćaju.
Ministar prijetio ograničenjem cijena 300 artikala
Ministarstvo gospodarstva, paralelno s akcijama inspektorata, pokrenulo je prikupljanje podataka o cijenama grupe od osamdesetak proizvoda, kako bi na svojim stranicama objavljivali koliko je pojedini artikl porastao.
No, to je izazvalo priličnu zbunjenost među trgovcima, s obzirom na široki asortiman robe koju prodaju. Pa ne postoji samo jedna marka sapuna ili paste za zube, a i cjenovni rasponi mogu biti jako veliki. Kao da ti ljudi iz Ministarstva, koji su došli na tu ideju nikada nisu bili u trgovini. Ministar gospodarstva Davor Filipović ranije je prijetio i ograničenjem cijena čak 300 proizvoda, što bi bilo jednako nezakonito i neustavno kao i ove kazne koje sada pišu po frizerajima.
U bitki protiv tržišta, na kraju gube građani
Inflacija osim na građane utječe i na poduzetnike. Rastu cijene režija, repromaterijala, rastu cijene rada i svi se oni bore za opstanak, kao i građani. U konačnici, nekoliko stotina tisuća ljudi u Hrvatskoj radi u malim i srednjim firmama i njihova egzistencija ovisi o prihodima koje mjesta na kojima rade ostvaruju.
Stoga bi svima bilo bolje da se Vlada usmjeri na one mjere koji će pojeftiniti državu i tako rasteretiti građane i poduzetnike, umjesto da pokušava boriti protiv tržišta i određivati cijene u trgovinama, kafićima i frizerajima. Povijest je, na mnogim primjerima, od SSSR-a do Venecuele, pokazala da je to bitka u kojoj, na kraju, najviše izgube građani.