Ugledni znanstvenik objasnio detalje današnja dva snažna potresa: 'Nisu bili na istom rasjedu, ali su ipak povezani'

To je, objašnjava, vrlo aktivan rasjed na kojem je dosad zabilježeno niz potresa, zbog čega je dobro proučen. Zbog toga na nekim njegovim segmentima postoje i procjene koliko često se ponavljaju potresi ovako velikih magnituda.

Očekuje se dosta polemike

“No, i taj rasjed ima kompleksnosti, tako da može doći do gibanja koja su nešto drugačija od jednostavnog smicanja u smjeru pružanja rasjeda. Može doći i do ekstenzije zbog polja napetosti (kojeg uglavnom određuje interakcija tektonskih ploča) u tom dijelu svijeta”, naglasio je.

Objasnio je i zašto još nije posve jasno je li drugi potres, magnitude prema nekim procjenama 7,5, a prema nekim 7,6, bio naknadni potres ili ne. “Namjerno ga ne želim još nazvati ‘naknadnim’ potresom jer će oko toga biti još dosta polemike, s obzirom na to da se prema prvim podacima drugi potres ne nalazi na istom rasjedu kao i prvi. Sjevernije je i sasvim sigurno na drugom rasjedu”, piše Tkalčić.

Vrlo plitki potresi

Nadalje piše: “Međutim, udaljenost između lokacija žarišta prvog i drugog potresa je manja od dijela rasjeda koji se aktivirao kod prvog potresa (duljina se za sada procjenjuje na 300 km), i sasvim sigurno je povezan s prvim potresom s obzirom na lokaciju i vrijeme, tako da će vjerojatno svugdje—barem u početku—prevladavati termin “aftershock” iliti naknadni potres”, napisao je u znanstvenik uz napomenu da nije neobično da se naknadni potresi dogode na sustavu rasjeda koji se pružaju paralelno ili pod raznim kutevima glavnom rasjedu.

Tkalčić je objasnio i da su u ovakvim rasjedima, kod kojih je smicanje dviju stijenskih masa u smjeru pružanja rasjeda, gotovo svi potresi plitki, što znači da se događaju u dubini do 70 kilometara. No, u ovom slučaju riječ je o vrlo plitkim potresima, jer se događaju na dubini od desetak ili dvadesetak kilometara.

“Zapravo se kod velikih plitkih potresa dogodi to da stijenska masa puca i ruptura se širi sve do površine Zemlje, tako da taj podatak o dubini kojeg vidite u medijima trebate uzeti jednostavno kao podatak o tome na kojoj dubini je bilo žarište (hipocentar), tj. točka u dubini Zemlje u kojoj je došlo do inicijalnog pucanja stijene”, objašnjava.

Ovakvi potresi 10 do 20 puta godišnje

Nadalje objašnjava da je spomenuto područje od kraja 18. stoljeća pogodilo niz snažnih potresa, jer je jedno od mjesta na svijetu koje ima preduvjete za to. “Konfiguracija rasjeda, znači njegova veličina, nagib i kontinuiranost, te polje napetosti u stijenskoj masi Zemljine litosfere u tom području preduvjeti su za tako velike potrese, koji su na sreću ograničeni samo na neka mjesta u svijetu. Istočno-Anatolijski rasjed i sustavi paralelnih i drugih rasjeda u njegovoj blizini nažalost su jedno takvo mjesto”, piše.

Za kraj, naglasio je da intenzitet trešnje ne ovisi samo o magnitudi potresa, jer to ovisi i o drugim važnim parametrima. “Npr. udaljenost od rasjeda, vrsta tla na kojem se nalazi građevina ili infrastruktura, te o tome kako se energija tijekom aktivacije rasjeda oslobodila i širila na razne strane svijeta”, piše pa na kraju dodaje:

“Podsjetio bih i na to da se potresi magnituda većih od 7,0 u svijetu događaju 10-20 puta godišnje, a oni magnituda većih od 8,0 u prosjeku jednom godišnje”.