Ukleta kontrola leta: otkrivamo što sve već godinama ne funkcionira u moćnoj državnoj kompaniji

Imaju goleme plaće, ali ipak varaju

Osim posljednjeg skandala sa sumnjama u Bagarićevo polemično zapošljavanje mahom ljudi iz Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo u kojoj je ranije i sam radio, golema šteta ugledu kompanije nanijeta je podizanjem optužnice protiv osmero kontrolora zbog prijavljivanja lažnih prebivališta. Sumnja se da su utajili prirez i varali firmu s troškovima prijevoza. Iako se, prema Telegramovim izvorima, još početkom 2000-ih znalo da neki od kontrolora prijavljuju lažna prebivališta, istraga o tome otvorena je tek lani. Osmoricu kontrolora za sada se povezuje sa štetom nešto većom od milijun i pol kuna, a još osmoricu istražuje se zbog istih ovih kaznenih djela.

Kulminacija ovog slučaja došla je u finišu pregovora o novom Kolektivnom ugovoru, dokumentu koji štiti radnička prava u HKZP-u. Ona su u toj tvrtki ionako značajna budući da je samo kontrolorskog zanimanje specifično – visoko je stresno, ali i iznimno dobro plaćeno. Zato kontrolori imaju plaćene posebne dopuste, odnosno program zbrinjavanja stresa financiran od strane poslodavca i to u hotelima s 4 zvjezdice i brojnim popratnim uslugama poput sistematskih pregleda, masaža, nutricionističkih preporuka, itd.

Telegram je svojevremeno dobio uvid u primanja pojedinih djelatnika HKZP-a koja su se kretala od 30 do čak 96 tisuća kuna. U pitanju su podaci od prije nekoliko godina, no u Covid-krizi kontrolori nisu značajnije financijski oštećeni. Dapače, dok ih većina nije imala što raditi budući da nije bilo letova, plaće su uredno dobivali.

Skandal s imenovanjem direktora

Jedna od prvih afera HKZP-a koja je značajnije odjeknula u medijima bila je smjena dugogodišnjeg direktora HKZP-a Dražena Ramljaka. Ramljak je na čelu HKZP-a bio od 1994., a razriješen je sredinom 2012. godine.

Na njegovo mjesto ondašnji ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić postavio je Ninu Karamatića, dotadašnjeg višeg stručnog suradnika za sustav kvalitete u HKZP-u. Iako je Karamatić postavljen na tu funkciju ‘do raspisivanja javnog natječaja’, u službenim dokumentima, odnosno u katalogu službenih informacija na internetskoj adresi www.crocontrol.hr objavljeno je da je ‘imenovan temeljem provedenog javnog natječaja’.

I tada su zaposlenici HKZP-a preko medija upozoravali na sumnjiva zapošljavanja. Tvrdili su da je Karamatić odmah po preuzimanju direktorske funkcije počeo s kadroviranjem, okružujući se isključivo “podobnim ljudima”. Nije ga, naveli su u pismu upućenom medijima, smetala činjenica da neki od članova starog menadžmenta nisu željeli napustiti svoje pozicije, već ih je pokušao skloniti na savjetnička mjesta s mjesečnom neto plaćom od oko 28.000 kuna. Iz Ministarstva su uvjeravali kako su upoznati sa svim Karamatićevim kadrovskim odlukama, a njegovo tituliranje direktorom prije nego što je doista odabran ocijenili su omaškom.

Goleme otpremnine za nepodobne

U idućim mjesecima najmanje pet direktora raznih Sektora iz HKZP-a otišlo je u prijevremenu mirovinu i to uz otpremnine od 200-400 tisuća kuna. Među njima je bio i bivši čelnik HKZP-a Ramljak. Karamatić je tada objašnjavao da su goleme otpremnine bile propisane Kolektivnim ugovorom.

No, i Karamatić je uskoro morao otići s čelnog mjesta HKZP-a. Mediji su otkrili da, osim što je postavljen bez javnog natječaja, nema ni dovoljno godina rukovodećeg iskustva. To je, pak, bio jedan od uvjeta za čelnu funkciju u kontroli leta.

Karamatića je u direktorskoj fotelji HKZP-a naslijedio Dragan Bilać.

Skandal s plaćom šefove tajnice

Već na početku Bilaćevog mandata pojavila se nova HKZP-ova afera. Mediji su doznali da njegova tajnica prima plaću od 15 tisuća kuna za nepostojeće radno mjesto. U njezinom ugovoru o radu stajalo je da radi kao “viši stručni suradnik za vojne publikacije”, iako ih HKZP nikada nije izdavao niti je to imao u planu. Pravdali su se tada starom sistematizacijom, dok je nova tek trebala biti napravljena. Njezina izrada bila je izuzetno zahtjevna, objašnjavala je na novinarske upite Marina Halužan, glasnogovornica HKZP-a.

Inače, Bilać je tu tajnicu zajedno s ugovorom naslijedio iz Karamatićevog perioda. Grešku doduše nije ispravio već je tajnicu zadržao na nepostojećem radnom mjestu i velikoj plaći.

Visoka primanja u HKZP-u tada je komentirao i ministar financija Slavko Linić: “Kada je u pitanju Hrvatska kontrola zračne plovidbe, još se može dvojiti o tome je li 46 tisuća bruto adekvatna plaća za kontrolora leta u Hrvatskoj, ali ne može se pristati na to da ostali zaposlenici koji ne rade na tako zahtjevnim poslovima – od portira do računovođe – također imaju iznadprosječne plaće u odnosu na druga javna poduzeća ili državnu upravu”.

Najcrnji dan u kontroli leta

Iduća godina, 2014., ostat će posebno zapamćena u povijesti HKZP-a. Bio je 30. srpnja kada je zbog obilnih padalina u sjedište HKZP-a prodrla voda. Zatim je došlo do nestanka struje. To je uzrokovalo potpuni gubitak nadzora nad više od stotinu zrakoplova koji su u tom trenutku prelijetali Hrvatsku.

Utvrdit će se kasnije da su zbog prodora vode dvojica zaposlenika zrakoplovno-tehničke službe procijenila da postoji veliki rizik od strujnog udara i oštećenja opreme, pa su isključila sve besprekidne izvore napajanja.

Zato je negdje oko 15.20 sati došlo do gubitka električne energije i pada većine tehničkih sustava, te praktičkog zamračenja hrvatskog neba. Tih je dana u dnevnoj špici na nebu iznad Hrvatske bilo oko 2500 preleta, naveli su tada iz Hrvatske kontrole zračnog prometa. Na internet stranici Flightradar24, na kojoj se u realnom vremenu mogu pratiti letovi aviona, Hrvatska je postala jedna siva mrlja, bez ijednog zrakoplova. Nakon što je voda ispumpana i tehnički sustavi osposobljeni, nešto iza 17 sati zračni je promet normaliziran.

Tijekom istrage utvrđeno je da je HKZP godinama imao problema s odvodnjom oborinskih voda. Incident je odmah bio prijavljen Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo i Agenciji za istraživanje nesreća. Utvrđeno je da se radilo o incidentu jednakom padu zrakoplova. Istraga će kasnije, osim ljudske pogreške, utvrditi i sustavne nedostatke, od kojih su neki postojali i duži niz godina.

Lažni signali na radarima

Telegram je u jesen 2015. otkrio još jedan ozbiljan problem u HKZP-u. Radilo se o tzv. lažnim signalima o približavanju aviona. Da se pojavljuju utvrdila je Agencija za civilno zrakoplovstvo tijekom audita u čije je smo rezultate imali uvid.

Riječ je o STCA-ima (short term conflict alert), signalima koji se pojavljuju na kontrolorskim pločama kako bi ih upozorili na mogući sudar zrakoplova. Lažni signali dovodili su u pitanje sigurnost zračnog prometa, a iz HKZP-a su uvjeravali da rade na otklanjanju tog problema. Ovdje valja napomenuti da su isti problemi zabilježeni u čak tri audita.

Avioni razdvojeni u zadnji čas

O novom bliskom susretu dva aviona koji su bili u hrvatskom zračnom prostoru Telegram je pisao i u siječnju 2016. godine. Naime, na nebu nad Istrom jedan je zrakoplov letio 5,1 milju od drugog aviona, što je propisana udaljenost. Tako ga je međutim na radaru vidio kontrolor leta, no u trenutku kada je pilotu poručio da nastavi tim pravcem u letjelici se uključio uređaj koji signalizira da se nalazi preblizu drugom zrakoplovu. Taj uređaj upozorio je na mogući sudar.

“Nalazim se na udaljenosti od samo 3,7 milja i poduzimam razdvajanje”, poručio je pilot hrvatskom kontroloru. “Odobreno”, odgovorio mu je kontrolor, koji je potom taj slučaj i prijavio.

Iako su iz HKZP-a tada oštro kritizirali napise Telegrama, sve o čemu smo izvještavali potvrđeno je naknadno u godišnjim izvješćima o sigurnosti civilnog zračnog prometa.

Propala školovanja kontrolora

Paralelno s ovim tehničkim problemima u HKZP-u nisu prestajale ni kadrovske bitke: zapošljavanja doslovno po babi i po stričevima.

Prema Telegramovim izvorima djeca mnogih kontrolora pokušavala su se zaposliti u HKZP-u. Nekima od njih plaćano je i skupo školovanje u Švedskoj. Bilo je to prije nego što je HKZP sam počeo obučavati buduće kontrolore leta. No, dio njih obuku nije uspio završiti, a neki, koji su se uspjeli provući ne bi zadovoljili na radnim mjestima u HKZP-u.

Upućivani su zato na rad u kontrolnim tornjevima, u zračnim lukama diljem Hrvatske što je pak kod njihovih roditelja izazivalo prijezir prema šefovima u HKZP-u. Nakon nekih propalih školovanja uslijedile su višegodišnje sudske parnice između kandidata i HKZP-a za povrat uloženog novca. Više postupaka još je uvijek u tijeku.

Doznajemo da je nekadašnji šef kontrolorskog sindikata u HKZP-u zaposlio dva sina. Sin jednog od šefova školstva u HKZP-u nikako nije mogao proći testove, ali je na kraju ipak dobio posao u tornju Zagreb. Jedan od direktora podružnica zaposlio je kćer kao kontrolorku, dok je i sina i kćer zaposlio drugi direktor iz HKZP-a. Osim kćeri, jedan od direktora zaposlio je kao kontrolora i svog zeta,a takvih primjera ima još.

‘Oduvijek se mulja kod zapošljavanja’

Telegramovi izvori potvrđuju da se pogodovanje kod zapošljavanja oduvijek događa u HKZP-u. “Sada je netko odlučio smijeniti Vladu Bagarića s funkcije direktora, odnosno napraviti od njega problem kako ne bi dobio drugi mandat. Zanimljivo je da do sada nikada nitko, pa ni predsjednik Udruženja kontrolora letenja nije prijavio nepravilnosti pri zapošljavanju. Tako su primjerice na zadnjem natječaju djeca kontrolora letenja koja nisu prošla osnovno testiranje dobila drugu šansu i dana im je mogućnost školovanja na simulatoru. Zašto predsjednik našeg udruženja, koje treba braniti struku, nije reagirao? Pa zato što je u skupini bila njegova kćer”, tvrdi Telegramov sugovornik iz HKZP-a.

“Sjećam se perioda kad je šef sindikata pregovarao za nova zapošljavanja, te naknadu od po tisuću eura za jednu kontrolorsku smjenu, dok je istovremeno njegov zamjenik kao šef komisije za školovanje nemilice rušio ljude na ispitima. Pa time je izravno dovodio u pitanje nova zapošljavanja. Inače, nikada se nije nikoga rušilo na ispitima jer je to bila formalnost nakon 400 sati obuke. Zar nitko nije postavio pitanje što su instruktori radili tih 400 sati ako su kandidati padali na ispitima?”, opisuje Telegramov sugovornik iz HKZP-a.

“To je doslovno bilo kamatarenje uprave. Kontrolori stalno pričaju da su preopterećeni, ali kad dođu po ljetu za tisuću eura odradit jednu smjenu, onda nisu preopterećeni”, zaključuje ogorčeno naš sugovornik.