Upravo: Hrvatska ipak dobila još godinu dana da povuče EU novac za obnovu nakon potresa
Vijest je upravo potvrdila i šefica Europske komisije Ursula von der Leyen
Hrvatska će europska sredstva iz Fonda solidarnosti (EUSF) za hitnu sanaciju nakon potresa moći iskoristiti do lipnja 2023. godine dobivši tako dodatnih godinu dana. Rok za korištenje tih sredstava isticao je u lipnju ove godine, a iz Komisije su više puta odlučno odbacili produljenje.
Naime, tih 5,1 milijardu kuna Hrvatska je dobila u prosincu 2020. za sanaciju štete nakon zagrebačkog potresa, a iz Vlade su govorili kako ta sredstva neće propasti i da će Bruxellesu objasniti kako je zbog potresa na Baniji došlo do progresivne štete i da je potrebno više vremena.
Sad se računa od petrinjskog potresa
Već smo ranije izvijestili kako Vlada zbog toga planira uvjeriti Komisiju da se rok za korištenje tih sredstava počinje računati nakon petrinjskog potresa. Prema novom datumu, početak roka od 18 mjeseci za korištenje tih sredstava sada se računa od prosinca 2021. godine, a ne 2020. kao što je to bilo prvotno.
Premijer Andrej Plenković novim rokom za korištenje se pohvalio nakon sastanka s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen.
‘Zbog izvanrednih okolnosti…’
Čelnica EK-a von der Leyen na Twitteru je objavila kako je s Plenkovićem razgovarala o obnovi nakon potresa u Zagrebu i Petrinji. “S obzirom na izvanredne okolnosti Komisija će povoljno gledati na zahtjev za raspodjelom sredstava iz EUSF-a do lipnja 2023. godine”, objavila je von der Leyen.
Glad to meet @AndrejPlenkovic today.
We discussed reconstruction work supported by 🇪🇺 after the Zagreb & Petrinja earthquakes.
Given the exceptional circumstances, the Commission will look favourably at the request to align deadlines for absorption of #EUSF funds to June 2023. pic.twitter.com/9M4QR8TpLe
— Ursula von der Leyen (@vonderleyen) February 17, 2022
“Slijedom argumentacije koju sam iznio Ursuli von der Leyen, Europska komisija će odobriti korištenje sredstava EUSF-a za sanaciju šteta od potresa u Zagrebu do lipnja 2023., što je usklađeno s razdobljem za korištenje alokacije zbog potresa na Banovini uslijed progresivne štete”, objavio je Plenković.
Slijedom argumentacije koju sam iznio @vonderleyen, @EU_Commission će odobriti korištenje sredstava EUSF za sanaciju šteta od potresa u Zagrebu do lipnja 2023., što je usklađeno s razdobljem za korištenje alokacije zbog potresa na Banovini uslijed progresivne štete. pic.twitter.com/AVuAW6GC2R
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) February 17, 2022
“Cijenimo što je Komisija uvažila specifičnu situaciju u kojoj se Hrvatska nalazi nakon dva razorna potresa koja su pogodila blisko područje, uz istovremenu borbu s pandemijom covida, što se ocjenjuje kao viša sila”, dodao je premijer.
Cijenimo što je @EU_Commission uvažila specifičnu situaciju u kojoj se Hrvatska nalazi nakon dva razorna potresa koja su pogodila blisko područje, uz istovremenu borbu s pandemijom #COVID19, što se ocjenjuje kao viša sila.
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) February 17, 2022
Do veljače iskorišteno 3 posto sredstava
Kako je Telegram ranije pisao do početka ovog mjeseca iz Fonda solidarnosti je do sad povučeno tek 3 posto od 5,1 milijardi kuna koje nam je EU stavio na raspolaganje. Plenković i resorni ministar Darko Horvat već neko vrijeme uvjeravaju javnost kako je pismo iz EK-a da produljenja roka neće biti, čiji je dio Telegram objavio, samo “tehnička korespondencija” te da Hrvatska nije ni formalno zatražila produljenje i da sredstva iz EUSF-a neće propasti. “Nisu rokovi sveto pismo”, tvrdili su Plenković i Horvat.
Premijer je cijelu stvar dodatno banalizirao kad je u kolovozu 2021. godine rekao kako je potreban samo jedan njegov poziv da se taj rok produlji.
Inače, HDZ-ov europarlamentarac Karlo Ressler krajem siječnja je, u razgovoru s hrvatskim novinarima u Bruxellesu, natuknuo kako vladajući zapravo namjeravaju osigurati više vremena za trošenje tih sredstava – upravo tako što će od Komisije zatražiti da se rok od 18 mjeseci za trošenje tih sredstava počinje računati nakon petrinjskog, a ne zagrebačkog potresa.