Vlada ima genijalan novi argument zašto Horvata ne treba smijeniti: za obnovu Zagreba uspio iskoristiti 3 posto EU novca
U Vladinom očitovanju ne spominje se produljenje rokova, pa će biti zanimljivo čuti što će o tome reći premijer u Saboru
Neće tu biti nikakvih iznenađenja: premijer Andrej Plenković obranit će u Saboru svog ministra Darka Horvata od opoziva koji zaziva oporba. Bilo koji drugi scenarij bio bi šokantan i značio bi da većinu u parlamentu više nema vladajuća većina predvođena HDZ-om, već oporbene stranke.
Dapače, kada je oporba pokrenula postupak za izglasavanje povjerenja ministru Horvatu, jedan nam je sugovornik blizak Vladi u neslužbenom razgovoru komentirao da je Horvatova pozicija sada sigurnija nego prije. Andrej Plenković, kao i u slučaju ranijih oporbenih pokušaja, neće, naravno, dozvoliti da mu oporba smjenjuje ministra.
‘Besplatan’ EU novac
Stoga je Vlada stala čvrsto u obranu ministra kojeg oporba kritizira zbog spore obnove nakon potresa, uključujući i realan rizik da Hrvatska neće uspjeti iskoristiti svih 5,1 milijardi kuna, koliko nam je Europska unija stavila na raspolaganje za sanaciju šteta na javnoj infrastrukturi u Zagrebu.
Fond solidarnosti nije jedina, pa niti najvažnija točka oporbenog zahtjeva, ali je svakako bitna. Radi se o novcu koji treba iskoristiti za popravak javnih zgrada, ne samo državnih institucija poput Sabora ili Vlade, nego i škola, fakulteta, bolnica u glavnom gradu. Radi se o novcu gdje treba pokazati hitrost jer su rokovi za njegovo trošenje relativno kratki, do lipnja ove godine. Radi se, u konačnici, o „besplatnom“ novcu, sredstvima iz EU proračuna koja ne treba vratiti. Osim onoga što ostane neiskorišteno.
Manje impresivne brojke
S ovotjedne sjednice Vlada je Saboru poslala očitovanje o oporbenom zahtjevu, detaljno razrađeno na 15 stranica teksta, u kojem Horvatovu poziciju, a time i poziciju same Vlade, brani impresivnom količinom brojki – od broja pregledanih zgrada i obrađenih zahtjeva građana preko podijeljenih tona hrane, litara vode i očišćenih bunara (na Baniji) do obnovljenih trafostanica, izrađenih elaborata, i tako dalje.
Ali brojke koje se tiču Fonda solidarnosti EU i 5,1 milijarde kuna za sanaciju oštećena na javnoj infrastrukturi u glavnom gradu nisu dojmljive. Barem ne na način kako bi u Banskim dvorima priželjkivali.
Isplaćeno 162,7 milijuna
Do 25. siječnja, piše Vlada u svom očitovanju, zaprimljeno je “560 projektnih prijedloga, ukupne vrijednosti oko 12,1 milijardi kuna, te je sklopljeno 348 ugovora u vrijednosti od 8,43 milijardi kuna, što uključuje financiranje iz Fonda solidarnosti, ali i drugih izvora”.
“Od zaprimljenih projektnih prijedloga u ukupnoj vrijednosti 12,1 milijardi kuna, od kojih se iz Fonda solidarnosti Europske unije financira udio od 5,1 milijarde kuna, a temeljem podnesenih zahtjeva za naknadnu sredstava isplaćeno je 162,7 milijuna kuna”, doznaje se iz Vladinog dokumenta.
To je malo više od tri posto isplaćenih sredstava od ukupne svote od 5,1 milijardu kuna. U dva mjeseca, od početka prosinca do kraja siječnja, iznos je povećan četiri puta, sa 43,7 milijuna kuna na 162,7 milijuna. Ni tim tempom, kako sada stvari stoje, do sredine lipnja i isteka originalnog roka za trošenje EU sredstava nije moguće potrošiti cijeli iznos za zagrebački potres.
Što s produljenjem roka?
U Vladi se, međutim, i dalje nadaju da će s Bruxellesom uspjeti dogovoriti produljenje rokova, unatoč tome što je dosad stav Europske komisije bio vrlo čvrst. O tome smo, uostalom, pisali kada smo u siječnju objavili dopis koji je Vladi stigao iz Bruxellesa.
No, kako je Telegram nedavno izvijestio, Vlada se poziva na posljedice petrinjskog potresa koji je u Zagrebu izazvao progresivnu štetu i na temelju toga nastoji uvjeriti Komisiju da rok od 18 mjeseci, u kojem treba iskoristiti sredstva, počnu računati nakon potresa na Baniji što bi “kupilo” dodatnih devet mjeseci.
U Vladinom očitovanju Saboru produženje roka se ne spominje pa će biti zanimljivo čuti što o tome kaže premijer Plenković – je li ta opcija još uvijek udaljena tek jedan telefonski poziv – kada bude došao u parlament braniti još jednog svog ministra.