Usporedili smo podatke o BDP-u. Hrvatsko gospodarstvo je među najteže pogođenima u EU, no ima i bitno gorih
Još nisu objavljeni pokazatelji za sve države, ali prema dosad dostupnim podacima, stojimo prilično loše
Pad hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu ove godine, gotovo dvostruko veći od pada koji je hrvatski BDP zabilježio u vrijeme globalne financijske krize prije jednog desetljeća, Hrvatsku, zasad, svrstava među teže pogođene europske zemlje. Kažemo zasad jer još uvijek nisu objavljeni podaci o BDP-u u drugom tromjesečju 2020. godine za sve države Europske unije.
No, privremeni podaci, koje je sredinom kolovoza objavio europski statistički ured Eurostat, ukazuju da je hrvatski BDP – gledano u odnosu na prethodni kvartal, kao i u odnosu na isto razdoblje 2019. godine – zabilježio pad usporediv donekle s Mađarskom ili Portugalom.
Hrvatski podaci nisu daleko niti od podataka koji su ranije objavljeni, primjerice, za Italiju ili Belgiju. Te dvije države se, pak, u medijima često percipiraju kao zemlje koje spadaju među najteže pogođene epidemijom koronavirusa.
Rušenje neslavnih rekorda
Prema podacima koje je danas objavio Državni zavod za statistiku, od travnja do lipnja – u razdoblju koje je velikim dijelom obilježilo stopiranje mnogih gospodarskih aktivnosti – hrvatsko gospodarstvo palo je 15,1 posto u usporedbi s istim kvartalom lani. To je vrlo sličan postotak koji bilježi i područje eurozone (15 posto). U odnosu na prvo tromjesečje ove godine, hrvatski pad je 14,9 posto.
Obje su brojke rekordne: kako smo spomenuli, domaće gospodarstvo toliko loše nije stajalo niti u vrijeme zadnje globalne krize. No, rekordi se ruše i u drugim zemljama Europske unije, pokazuju dosad objavljeni podaci o gospodarskim pokazateljima.
Podatci Eurostata iz sredine kolovoza odnose se na 20 članica EU-a, a danas su, dakle, poznati i za Hrvatsku. Za potpunu sliku još nedostaju informacije o BDP-u za Irsku, Grčku, Sloveniju, Estoniju, Luksemburg i Maltu.
Lošije samo 4 EU zemlje
Prema tim podacima Eurostata, veći pad BDP-a na godišnjoj razini u drugom su kvartalu ove godine zabilježile samo četiri EU članice: Španjolska, Francuska, Italija i Portugal. No, napomenimo još jednom, zasad nisu objavljene gospodarske procjene za sve države Europske unije. Osjetno veći pad imalo je i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Kako smo već pisali, britansko gospodarstvo se u odnosu na prethodni kvartal smanjilo za 20,4 posto, a u odnosu na isti kvartal 2019. godine 21,7 posto. Prvi puta u zadnjih 11 godina Ujedinjeno Kraljevstvo ušlo je u recesiju. U tehničkoj recesiji – koja se definira kao dva uzastopna kvartala gospodarskog minusa – nalaze se i dva najvažnija vanjskotrgovinska partnera, Njemačka i Italija.
Kako stoji talijansko gospodarstvo?
Italija, jedna od država koju je epidemija najteže pogodila i koja je izuzetno dugo bila u strogoj karanteni, u drugom je tromjesečju imala pad BDP-a od 12,4 posto u odnosu na prvi kvartal 2020. godine, koji je tamošnji statistički ured opisao kao “bez presedana”. Na godišnjoj razini talijansko gospodarstvo je od travnja do lipnja zabilježilo pad od 17,3 posto.
Dakle, pad talijanskog gospodarstva u drugom kvartalu u usporedbi s istim lanjskim razdobljem nešto je veći od hrvatskog (15,1 posto). No, talijanski BDP je u odnosu na prvi kvartal ove godine pao 12,4 posto, a hrvatski – također u usporedbi s razdobljem od siječnja do ožujka – nešto više, 14,9 posto.
Najgore zasad u Španjolskoj
Njemačko gospodarstvo, najjače u Europi, palo je od travnja do lipnja za 10,1 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, a u odnosu na lanjski drugi kvartal za 11,7 posto. Ti su podaci bili opisani kao apsolutni rekord u zadnjih nekoliko desetljeća; mediji su javljali da je riječ o najvećem kvartalnom padu BDP-a od 1970. godine, kada je uopće krenula objava te vrste statistike. No, u usporedbi s Njemačkom, Hrvatska je doživjela još i snažniji ekonomski udar pandemije.
Prema podacima o BDP-u najgore je, zasad, ipak prošla Španjolska. Ta je država bila u jednoj od najstrožih karantena u Europi, izvaredno stanje ukinuto je tek u drugoj polovici lipnja, nakon puna tri mjeseca. Hrvatska je, podsjetimo, već krajem travnja počela s laganom relaksacijom mjera, otvaranjem trgovina i pokretanjem javnog prijevoza, a tijekom svibnja s s radom krenule i druge uslužne djelatnosti.
Srednja Europa bolja od nas
Dugi i strogi lockdown pridonio je da španjolski BDP u proljetnom kvartalu padne 18,5 posto u odnosu na prvo tromjesečje, a u usporedbi s istim lanjskim razdobljem 22,1 posto. Na toj godišnjoj razini Francuska bilježi pad od 19 posto (više od nas), ali u odnosu na prvi kvartal 13,8 posto (dakle, nešto blaže smanjenje nego u Hrvatskoj).
Države istočne i srednje Europe, poput Slovačke, Češke, Poljske, Mađarske, ali i primjerice Austrije, imale su, prema podacima Eurostata, tijekom proljetne blokade gospodarstva zbog epidemije koronavirusa ipak nešto manji pad BDP-a od onoga koji je u isto vrijeme zabilježila Hrvatska. S druge strane, Poljska, koja je u globalnoj krizi prije jednog desetljeća izbjegla recesiju, sada je tehnički u recesiji (dva uzastopna kvartala pada), ali očekuje prilično brz oporavak i povratak na razine otprije korona-krize već početkom sljedeće godine.