Uznemirujuće izvješće: policija krši zakone i Ustav, DORH šuti, politika otežava rad na zaštiti ljudskih prava
Izvješće Pučke pravobraniteljice za 2018. godinu otkriva sve veću razinu opstrukcije njenog rada od strane državnih institucija
Pučka pravobraniteljica u Hrvatskoj je, po definiciji, opunomoćenica Hrvatskog sabora za zaštitu i promicanje ljudskih prava te središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije.
Pučku pravobraniteljicu Loru Vidović u radu, sudeći po njenom izvješću za 2018. godinu, nezakonito ometa Ministarstvo unutarnjih poslova. No, to znamo već i iz lanjskog Izvješća. Ovaj put u svojevrstan bojkot osobe koja se u ime Sabora bavi zaštitom ljudskih prava uključeni su i Glavni državni odvjetnik i politika, odnosno vladajuća saborska većina.
Izravan pritisak
Grijeh politike je, po upravo objavljenom izvješću Lore Vidović sadržan u Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, koji stupa na snagu polovicom ove godine. U njemu je zaštita prijavitelja nepravilnosti previđena kao novi mandat pučke pravobraniteljice. “Međutim, za provedbu nisu osigurana sredstva, što predstavlja izravan pritisak na rad neovisne institucije u svim njenim mandatima”, kaže se u Izvješću.
Teško je izbjeći dojmu, čitajući tristotinjak stranica teško Izvješće, da većina problema pučke pravobraniteljice s državnim institucijama izvire iz odnosa policije prema migrantima, oko čega već više od godinu dana traju žestoke i javne polemike Ureda pravobraniteljice i MUP-a. Kako smo tokom prošle godine u više navrata pisali, stvari su krajem ljeta eskalirale, pa je djelatnicima Ureda i pučkoj pravobraniteljici osobno zabranjen pristup podacima i predmetima u MUP-ovom informacijskom sustavu.
Kršenje Ustava i zakona
“Tijekom 2018. MUP je pučkoj pravobraniteljici nezakonito uskratio neposredan pristup predmetima i podatcima o postupanju prema iregularnim migrantima u Informacijskom sustavu MUP-a, koji je ujedno i jedini izvor tih podataka”, kaže se u Izvješću. Lori Vidović je osobno u policijskoj postaji Donji Lapac onemogućen nenajavljen pristup policijskom sustavu.
Neposredan uvid u informacijski sustav MUP-a je “od neprocjenjive važnosti”, kaže Vidović u Izvješću, zbog toga što joj je MUP “već ranije dostavljao podatke za koje se neposrednim uvidom u spise predmeta utvrdilo da su nepotpuni i/ili netočni”. Ukratko, Ministarstvo unutarnjih poslova slalo je pogrešne podatke pučkoj pravobraniteljici, a onda joj je, uhvaćeno u toj raboti, i zabranilo uvid u zapise o svom postupanju. Ovakvo onemogućavanje pučke pravobraniteljice u obavljanju poslova u skladu s ovlastima predstavlja grubo kršenje Ustava RH i nekoliko zakona, zaključak je Izvješća.
Madinin slučaj
Na muljanje, protuzakonito i protuustavno sprječavanje rada pravobraniteljice, te nabacivanje novim dužnostima za koje nisu osigurana sredstva provedbe, valja dodati i ignoriranje od strane Glavnog državnog odvjetnika.
Naime, u slučaju pogibije afganistanske djevojčice Madine Hussiny na granici Srbije i Hrvatske, Vidović je sva svoja saznanja i sumnje dostavila DORH-u. “Iako je u medijima objavljeno kako je doneseno rješenje o odbačaju kaznene prijave, DORH nam ga, i unatoč traženju, nije dostavio, pa nam ostaje nepoznato jesu li prilikom donošenja ove odluke uzete u obzir snimke svih, a ne samo mobilnih termovizijskih kamera koje na tom području služe nadzoru državne granice, odnosno okolnostima njihovog nepostojanja, kao niti jesu li uzeti u obzir podatci o kretanju i lokaciji policijskih službenika putem zapisa signala s njihovih mobilnih ili drugih komunikacijskih uređaja”, kaže se u Izvješću.
Šutnja koja traje
Prije nekoliko mjeseci imali smo priliku, za razliku od pučke pravobraniteljice, doći do uvida u rješenje o odbačaju kaznene prijave i odgovor na sva pitanja je – negativan. U istrazi nisu u obzir uzete snimke svih termovzijskih kamera, niti GPS podaci o kretanju policijskih službenika.
Vidović je Glavnom državnom odvjetniku poslala i pritužbu po kojoj nije mogla provesti ispitni postupak, nakon što joj je uskraćen neposredan uvid u podatke o policijskom postupanju prema migrantima. “Još nismo zaprimili informacije o meritornim državnoodvjetničkim odlukama”, kaže se u Izvješću.