Vlada osniva tijelo koje će, kao, paziti na poštenje dužnosnika. Prije toga su rasturili neovisno Povjerenstvo za sukob interesa
'To Vijeće je besmislena izmišljotina', kaže Dalija Orešković
Vlada RH je na današnjoj sjednici donijela Kodeks ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti. Riječ je o dokumentu kojim Vlada, kako je objasnio ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica želi ojačati borbu protiv nedopuštenog ponašanja i sprječavanje sukoba interesa.
Kodeks je, navodi Malenica, donijet po preporuci GRECO-a, antikorupcijskog odbora Vijeća Europe, koji ovu preporuku Hrvatskoj ponavlja od 2014. godine. Međutim, sada se postavlja pitanje hoće li novo Vijeće, koje bi trebalo provoditi ovaj Kodeks potpuno umanjiti poziciju Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa?
Vlada: Ovaj Kodeks je dodatna vrijednost
U Vladi smatraju da se to neće dogoditi i objašnjavaju da će novi Kodeks zapravo biti dodana vrijednost i Zakonu o sprječavanju sukoba interesa i Zakonu o pravu na pristup informacijama i Zakonu o fiskalnoj odgovornosti. Naime, Kodeksom su propisana načela prema kojima bi se državni dužnosnici trebali ponašati prema građanima i medijima, kao i kako bi trebali postupati jedni prema drugima, odnosno prema državnim službenicima i namještenicima.
Kodeksom su propisana i načela zaštite javnog interesa i očuvanja povjerenja građana, uzornog ponašanja i odgovornosti za rezultate, kao i za racionalno korištenje javnih resursa. Provođenje Kodeksa nadzirat će Vijeće sastavljeno od dva dužnosnika i jednog službenika, te dvojice neovisnih stručnjaka.
Vijeće neće moći izricati sankcije, već će se baviti savjetovanjem i edukacijom, rekao je nakon sjednice Vlade ministar Malenica. “Sličan Kodeks imaju sve profesije i on je dodana vrijednost u odnosu na dužnosnike”, naglasio je ministar. Na pitanje o posljedicama kršenja Kodeksa nije govorio, jer ih, očito neće biti, već je ustrajao na tome da će Vijeće za provođenje Kodeksa imati isključivo edukativnu ulogu.
Povjerenstvo: ‘Ovo je korak unazad’
U Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa nisu bili upoznati s donošenjem Kodeksa ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti.
“Doznali smo za to samo na osnovu onoga što je objavljeno u medijima. Povjerenstvo će, kao državno tijelo, poštovati svaki koncept preventivne borbe protiv korupcije koji bude usvojen, međutim, u odnosu na medijski dostupne informacije o sadržaju Kodeksa otvaraju se određene dvojbe.
Naime, Kodeksom se uspostavljaju pravila ponašanja koja su u većem dijelu već sadržana u Zakonu o sprječavanju sukoba interesa te se na taj način djelomično ulazi u nadležnost samog Povjerenstva čime će neminovno doći do dualiteta funkcija, a samim time i do pravne nesigurnosti”, uvjereni su u Povjerenstvu.
Tu se postavlja pitanja političkog utjecaja
Primjećuju i da se formira novo tijelo, odnosno Vijeće za primjenu kodeksa koje bi kao preventivno i savjetodavno tijelo pomagalo dužnosnicima da izbjegnu etički problematične situacije. “Ovo Vijeće se osniva iako Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa ima već dugogodišnju praksu u savjetovanju i prevenciji kako sprječavanja sukoba interesa tako i poštivanja etičkih odredbi Zakona”, naglašavaju smatrajući da osnivanje Vijeća, čiji bi članovi između ostalih bili i iz redova državnih dužnosnika, predstavlja jedan korak unazad u izgradnji učinkovitog sustava zaštite javnog interesa i očuvanja povjerenja građana u tijela javne vlasti.
“Smatramo da to nije u skladu s preporukama relevantnih međunarodnih organizacija i institucija jer se u takvom sastavu tijela neminovno postavlja pitanje političkog utjecaja”, upozorava Povjerenstvo.
Orešković: ‘Ovo je besmislena izmišljotina’
Nekadašnja predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa i saborska zastupnica Dalija Orešković uvjerena je kako ovaj Kodeks i novo Vijeće ne mogu naštetiti Povjerenstvu, budući da je ono već ostalo bez svoje prave uloge i snage. “To ključno antikorupcijsko tijelo izmjenama Zakona o sprječavanju sukoba interesa pretvoreno je u administratora imovinskih kartica, jer više ne odlučuje o etičkim načelima niti na osnovu toga donosi deklaratorne odluke koje imaju najveću političku i moralu težinu. Upravo zbog jedne takve odluke imali smo svojevremeno i pad Vlade RH”, kaže Dalija Orešković misleći na slučaju Tomislava Karamarka. Njegov slučaju kasnije je srušen odlukom Ustavnog suda RH.
“Etička načela će sada utvrđivati ova besmislena izmišljotina, ovo Vijeće, što je plastičan primjer kako je Povjerenstvo izgubilo moć i snagu”, primjećuje Orešković. Dodaje kako će prema Kodeksu odluke u dužnosnicima donositi sami dužnosnici, dakle, prema njezinim riječima, ista politička ekipa. Uz to u Vijeću je i jedan državni službenik koji će, ukazuje Orešković, odlučivati o svojim nadređenima. “Dva neovisna stručnjaka su u manjini, dakle, samo smokvin list”, zaključuje saborska zastupnica koja smatra da takvo tijelo ne može odlučiti baš ništa.
“Sustav izgradnje etičkih načela može funkcionirati samo ako odluke o povredama donosi neovisno tijelo a ne tijelo koje je sastavljeno od vlastitih stranačkih kadrova. Reforma antikorupcijskog sustava otišla je nekoliko koraka unatrag i svela se samo na puku formu, odnosno udovoljavanju nekim tehničkim zahtjevima. “Ovaj Kodeks osmislili su birokrati koji se s antikorupcijom nikad nisu bavili i nemaju rezultata. Ne treba ništa očekivati po modelu što ga je osmislila za korupciju pravomoćno osuđena politička stranka”, ocjenjuje Dalija Orešković.