U državnoj blagajni imamo višak od 520 milijuna eura, informacija je koju su jučer prenijeli gotovo svi mediji. Radilo bi se o zaista lijepoj vijesti da je taj novac, kojim čudom, pao s neba. No, nažalost, radi se o novcu koji su u proračun uplatili građani i poduzeća, tako da se nemaju čemu veseliti.
Umjesto u njihovim džepovima, te stotine milijuna eura “viška sada su pod kontrolom HDZ-ove vlade, koja će odlučiti kako će taj novac biti utrošen. Hoće li se njime kupovati birači, malo obnoviti vozni park državne administracije, zaposliti još članova stranke ili raspisivati sumnjivi natječaji za nabavu ovog ili onog.
Vlada ‘pomaže’ građanima njihovim novcem
Uglavnom, vijest koja, na prvu, nekome može zvučati pozitivno, zapravo i nije tako dobra. Vlada se zapravo bavi pretakanjem iz šupljeg u prazno, kada uzmemo u obzir da su u posljednjih par godina imali nekoliko programa pomoći građanima i gospodarstvu.
Prvo zbog lockdowna za vrijeme pandemije, a sada zbog vrlo visoke inflacije. Iz Vlade se često hvale da su građanima i poduzećima podijelili milijarde, ali ne kažu odakle im taj novac. Odgovor je: od tih istih građana i poduzeća.
HEP-u dajemo tri Pelješka mosta
Najbolji primjer za to jest situacija s HEP-om. Vlada je kao mjeru pomoći ograničila cijenu struje. Struja je, usprkos poskupljenju na tržištima, za većinu potrošača ostala jeftina, ali je zato HEP, prodajući ispod cijene stvorio gubitke.
Kako ne bi završio u bankrotu, Vlada je odlučila HEP-u dati 900 milijuna eura – dio kao dokapitalizaciju, a dio kao zajam. Ako se još niste navikli na eure, radi se o oko 6,8 milijardi kuna. Za one koji vole računati u Pelješkim mostovima, to je otprilike tri mosta.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Novac je to koji opet, na žalost, neće pasti s neba, nego će ga dati građani. Isto ti potrošači struje kojima je Vlada kao pomogla ograničenjem cijene. Doduše, neće ga platiti na računu za struju, već kroz sve ostale poreze. Platit će ga dok će plaćati račun u trgovini, kroz PDV od 25 posto, koji je među najvišima u Europi, kroz porez na dohodak, trošarine koje čine oko polovice cijene goriva itd.
Ako radite i u krizi, stiže vam poseban porez
Dio od tog “viška” u proračunu došao je i od poreza na ekstraprofit koji je privremeno uveden pod izgovorom energetske krize. Europska unija predvidjela je da članice uvedu privremeni poseban porez kojim će se energetskim kompanijama naplatiti veći porez, ako su imale izvanredno visoku dobit zbog rasta cijena nafte. Ali, kako to kod nas obično biva, Vlada je tu direktivu iskoristila kako bi taj porez naplatila svima koji su dobro poslovali, a ne samo energetskim kompanijama.
Znači, Vlada “zbog krize” uvodi poseban porez. Njime kažnjava sve kompanije koje su usprkos krizi uspjele dobro poslovati, isplaćivati plaće i zapošljavati, iako njihovo poslovanje nema nikakve veze s naftom. Taj novac onda usisava u proračun, kako bi njime raspolagala Vlada, a ne oni koji su ga zaista i zaradili.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Vlada se hvali da država ima 520 milijuna eura viška. Taj novac su uzeli građanima i sad će ga dijeliti kako žele
Uglavnom, vijest koja na prvu, može zvučati pozitivno, zapravo i nije tako dobra
Umjesto u džepovima građana, te stotine milijuna eura "viška" sada su pod kontrolom HDZ-ove vlade, koja će odlučiti kako će taj novac biti utrošen. Hoće li se njime kupovati birači, malo obnoviti vozni park državne administracije, zaposliti još članova stranke ili raspisivati sumnjivi natječaji...?
U državnoj blagajni imamo višak od 520 milijuna eura, informacija je koju su jučer prenijeli gotovo svi mediji. Radilo bi se o zaista lijepoj vijesti da je taj novac, kojim čudom, pao s neba. No, nažalost, radi se o novcu koji su u proračun uplatili građani i poduzeća, tako da se nemaju čemu veseliti.
Umjesto u njihovim džepovima, te stotine milijuna eura “viška sada su pod kontrolom HDZ-ove vlade, koja će odlučiti kako će taj novac biti utrošen. Hoće li se njime kupovati birači, malo obnoviti vozni park državne administracije, zaposliti još članova stranke ili raspisivati sumnjivi natječaji za nabavu ovog ili onog.
Vlada ‘pomaže’ građanima njihovim novcem
Uglavnom, vijest koja, na prvu, nekome može zvučati pozitivno, zapravo i nije tako dobra. Vlada se zapravo bavi pretakanjem iz šupljeg u prazno, kada uzmemo u obzir da su u posljednjih par godina imali nekoliko programa pomoći građanima i gospodarstvu.
Prvo zbog lockdowna za vrijeme pandemije, a sada zbog vrlo visoke inflacije. Iz Vlade se često hvale da su građanima i poduzećima podijelili milijarde, ali ne kažu odakle im taj novac. Odgovor je: od tih istih građana i poduzeća.
HEP-u dajemo tri Pelješka mosta
Najbolji primjer za to jest situacija s HEP-om. Vlada je kao mjeru pomoći ograničila cijenu struje. Struja je, usprkos poskupljenju na tržištima, za većinu potrošača ostala jeftina, ali je zato HEP, prodajući ispod cijene stvorio gubitke.
Kako ne bi završio u bankrotu, Vlada je odlučila HEP-u dati 900 milijuna eura – dio kao dokapitalizaciju, a dio kao zajam. Ako se još niste navikli na eure, radi se o oko 6,8 milijardi kuna. Za one koji vole računati u Pelješkim mostovima, to je otprilike tri mosta.
Novac je to koji opet, na žalost, neće pasti s neba, nego će ga dati građani. Isto ti potrošači struje kojima je Vlada kao pomogla ograničenjem cijene. Doduše, neće ga platiti na računu za struju, već kroz sve ostale poreze. Platit će ga dok će plaćati račun u trgovini, kroz PDV od 25 posto, koji je među najvišima u Europi, kroz porez na dohodak, trošarine koje čine oko polovice cijene goriva itd.
Ako radite i u krizi, stiže vam poseban porez
Dio od tog “viška” u proračunu došao je i od poreza na ekstraprofit koji je privremeno uveden pod izgovorom energetske krize. Europska unija predvidjela je da članice uvedu privremeni poseban porez kojim će se energetskim kompanijama naplatiti veći porez, ako su imale izvanredno visoku dobit zbog rasta cijena nafte. Ali, kako to kod nas obično biva, Vlada je tu direktivu iskoristila kako bi taj porez naplatila svima koji su dobro poslovali, a ne samo energetskim kompanijama.
Znači, Vlada “zbog krize” uvodi poseban porez. Njime kažnjava sve kompanije koje su usprkos krizi uspjele dobro poslovati, isplaćivati plaće i zapošljavati, iako njihovo poslovanje nema nikakve veze s naftom. Taj novac onda usisava u proračun, kako bi njime raspolagala Vlada, a ne oni koji su ga zaista i zaradili.