Vlada skriva izvješće kako je potrošen EU novac za obnovu. Iz Bruxellesa za Telegram: ‘To nema veze s našim pravilima’
Iz resora ministra Bačića kažu da "nisu u mogućnosti dostaviti traženu dokumentaciju"
Do sredine prošle godine država je morala iskoristiti sav novac koji nam je Europska unija dala za saniranje posljedica dvaju razornih potresa, a Vlada tvrdi da je taj zadatak uspješno obavljen: do kraja lipnja 2023., uvjeravaju iz Vlade i resornih ministarstava, potrošeno je milijardu i tri milijuna eura, dodijeljenih Hrvatskoj u okviru europskog Fonda solidarnosti (FSEU). Šest mjeseci kasnije država je morala Bruxellesu podnijeti izvještaje kako je točno potrošen taj europski novac.
Ta dva izvještaja – po svemu sudeći, vrlo opširna i detaljna – Vlada ne želi dati na uvid javnosti, iako je u tome europska pravila ne sprečavaju. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, koje je (bilo) koordinacijsko tijelo za Fond solidarnosti, odbilo nam je dostaviti izvješća o financijskom izvršenju Fonda koja je prethodno Vlada poslala Europskoj komisiji. Iz Bruxellesa nam je potvrđeno da to nije povezano ni sa kakvim EU pravilima.
Kasnili s predajom
Spomenute izvještaje Vlada je, prema uredbi o uspostavi Fonda, trebala predati do kraja prosinca 2023., ali to nisu napravili. S predajom su kasnili mjesec dana, pa je sva potrebna dokumentacija poslana Komisiji početkom veljače. U Komisiji na to nisu imali posebnih primjedbi, no potvrdili su nam da je hrvatska strana u prosincu tražila dodatno vrijeme za finalizaciju izvještaja. Hrvatska je izvještaje predala 1. veljače za zagrebački te 6. veljače za petrinjski potres.
Na naša pitanja o tom kašnjenju, iz resora ministra Branka Bačića uvjeravali su da Vlada nije tražila nikakvu odgodu roka za predaju izvještaja – uhvativši se, čini se, obične tehnikalije: naprosto ne postoji pravna mogućnost da se zatraži produljenje roka za predaju izvještaja. Stoga je, prema našim informacijama, hrvatska strana ustvari neformalno obavijestila Komisiju da će dokumentaciju predati početkom godine.
Opsežni izvještaji
“Riječ je o dva opsežna dokumenta”, kažu iz Ministarstva napominjući da izvješća sadrže više podataka od same evidencije projekata, odnosno troškova plaćenih iz Fonda.
“S obzirom na iznimno velik broj ugovorenih projekata (1330) te stapanje više izvora financiranja, predmetna izvješća sadrže mnogo više podataka i prelaze zadani sadržaj izvještavanja o financiranju iz FSEU, te je bilo potrebno određeno vrijeme za njihovu pripremu za što je Europska komisija pokazala razumijevanje”, odgovorili su na naš upit. “Zadani sadržaj izvještavanja” koji spominje Ministarstvo propisan je Uredbom o uspostavi Fonda.
U njoj je navedeno da država, koja je primila financijsku pomoć nakon katastrofe, mora predati izjavu kojom opravdava izdatke, zatim navesti i druge izvore financiranja ako ih je bilo, potom podatke o preventivnim mjerama koje je poduzela kako bi, onoliko koliko je moguće, ograničila buduće štete ako se slična katastrofa ponovi. Prilaže se i mišljenje revizorskog tijela, u hrvatskom slučaju to je SAFU.
Kontra tužitelja
Ta dokumentacija je, po svemu sudeći, izvor detaljnih podataka o trošenju sredstava iz Fonda solidarnosti. Službeni Vladini dokumenti o izvršenju Državnog proračuna, kroz koje bi se moralo moći pratiti što je i koliko plaćeno, očito nisu vjerodostojan izvor – čemu je hrvatsku javnost prije nekoliko mjeseci poučio sam premijer Andrej Plenković.
Plenković osporava nadležnost europskih tužitelja da se bave 3D skeniranjem, spornim poslom koji je otkrio Telegram, a koji je Ministarstvo kulture direktno dogovorilo s Geodetskim fakultetom. Za taj posao Ured europske javne tužiteljice tvrdi da je plaćen europskim novcem – premijer tvrdi da nije, nego iz državnog proračuna.
Taj projekt, sasvim je sigurno, neće biti dio ovih izvješća poslanih Komisiji, to je neki dan ustvrdio i premijer. No, morali bi biti detalji više od 1300 drugih projekata i troškova. Budući da je sve to plaćeno javnim novcem, bilo bi logično očekivati da i sva dokumentacija bude javna.
Ništa ne priječi
Iz Europske komisije – kojoj je dokumentacija poslana i trenutno je analizira – kažu da država članica, ako želi, može objaviti svoja izvješća. Ne postoji prepreka u europskom zakonodavstvu koja bi sprečavala Vladu da tu dokumentaciju da na uvid javnosti. No, u Banskim dvorima odlučili su da neće, pozivajući se pritom na nacionalni propis.
U Ministarstvu kažu da izvješća još prolaze reviziju od strane revizijskog tijela i tijela Europske komisije. “U ovakvim slučajevima”, tumače iz resora ministra Bačića, “ograničenje pristupa informaciji određeno je odredbom članka 15. stavka 4. podstavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama stoga vam ovo Ministarstvo nije u mogućnosti dostaviti traženu dokumentaciju”.
Nedostupno javnosti
Ta odredba – citiramo je iz ovdje zakona objavljenog na stranicama Povjerenika za informiranje – kaže da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je ona nastala “u postupku usuglašavanja pri donošenju propisa i drugih akata te u razmjeni stavova i mišljenja unutar jednog ili među više tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje moglo dovesti do pogrešnog tumačenja sadržaja informacije, ugroziti proces donošenja propisa i akata ili slobodu davanja mišljenja i izražavanja stavova”.
Zbog čega se Ministarstvo pozvalo baš na ovu odredbu, nije nam poznato. No, ostaje činjenica da, diskrecijskom odlukom Vlade, izvješća o tome kako je potrošeno milijardu i tri milijuna eura iz Fonda solidarnosti zasad ostaju nedostupna javnosti.