Sedam mjeseci, naime, traje kontroverza oko novog Zakona o izbornim jedinicama, čije je donošenje “pod svoje” uzela isključivo vladajuća stranka. Kako se radi o izmjeni temeljnih pravila izborne utakmice, očekivalo se da će u njima sudjelovati i stručna, ali i cijela politička javnost. Što se nije dogodilo.
Pet mjeseci potpunog prikrivanja
Pet mjeseci, pak, trajalo je uporno dopisivanje GONG-a i Telegrama s Ministarstvom pravosuđa i uprave kako bi otkrili tko su, na kraju priče, bili ljudi koji su sastavili Prijedlog nacrta zakona o izbornim jedinicama. Do sastava svojevrsne grupe Borg ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice, međutim, nije bilo lako doći.
Ispočetka su mediji pisali da zakon piše HDZ-ova radna skupina u kojoj su Karlo Ressler, Vladimir Šeks, Ivan Anušić, Ivan Malenica i troje djelatnika ministarstva. Kad su se u javnosti počela postavljati pitanja o tome je li u redu da radna skupina jedne stranke piše tako važan zakon, brzo se zaboravilo da su njeni navedeni članovi o svom radu više puta govorili u javnosti. Priča se promijenila. Plenković je ustvrdio da HDZ ima svoju radnu skupinu, ali da ona, eto, nema nikakve veze s radom Vlade.
Samozatajni autori
Nakon što je Prijedlog nacrta zakona konačno predstavljen krajem svibnja, premijer je ustvrdio da su ga radili “eksperti u Ministarstvu pravosuđa i uprave”. Ali, koji? Za odgovor na to pitanje trebalo je čekati sve do kraja rujna – kad je Ministarstvo, nakon niza upita, zahtjeva za pravo na pristup informacijama i žalbi, konačno otkrilo tajnovite autore zakona.
Radilo se, bar tako glasi trenutna službena verzija, o šefici Uprave za politički sustav i opću upravu u Ministarstvu pravosuđa i uprave Aniti Markić, načelniku Sektora za politički sustav i državnu upravu Krešimiru Oreškoviću, te državnom tajniku Sanjinu Rukavini. Samozatajni autori, međutim, o svom radu i cijeloj sili kontroverzi oko samog sadržaja zakona, nisu niti jednom govorili u javnosti.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kompletno skrivanje
Možda i zato što bi bilo čudno da su napravili cijeli zakon i izmijenili kompletnu izbornu kartografiju Hrvatske, a nisu o tome održali niti jedan jedini – sastanak. Bar tako tvrdi Ministarstvo uprave i pravosuđa, koje je Telegramu (također nakon višemjesečnog natezanja) odgovorilo kako nam ne mogu dati uvid u zapisnike sa tih sastanaka jer – ne postoje. Ministarstvo je, zasad, jednako tajnovito i oko ostale komunikacije autora u pogledu zakona – službenih mailova, SMS-ova i bilo kakvih drugih poruka. Ne žele ih dati javnosti.
Ovakvo presedansko skrivanje ljudi i procesa kojim je donesen jedan od ključnih zakona o samim pravilima demokratskog biranja vlasti, jasno, dovodi u pitanje cijelu konstrukciju po kojoj zakon, eto, nije donesen u stranačkoj kuhinji i vodeći računa isključivo o interesima HDZ-a.
Odlazak Povjerenika za informiranje
No, priča o podvrgavanju institucija i procedura potrebi jedne stranke, ovdje ima i još jedan potencijalno zanimljiv dodatak. Naime, i do ovih šturih informacija o sastavu (i nikakvih o radu) Maleničinog Borga, javnost je došla i zahvaljujući instituciji Povjerenika za informiranje, koja je inzistirala na odgovorima GONG-u i Telegramu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Tamo su upravo u toku izbori za novog čelnika. Dosadašnjem Povjerenik za informiranje, Zoranu Pičuljanu, ističe mandat, a do kraja ovog mjeseca se očekuje izbor njegovog nasljednika ili nasljednice.
Pristup informacijama i razvoj demokracije
Osnovna zadaća Povjerenika za informiranje je, kako piše u Zakonu o pravu na pristup informacijama, da “štiti, prati i promiče Ustavom Republike Hrvatske zajamčeno pravo na pristup informacijama”. U uvjetima za natječaj, pak, stoji kako kandidat za povjerenika mora biti istaknuti stručnjak koji, između ostalog, ima iskustva u “razvoju demokracije”. Ukratko, Povjerenik za informiranje trebao bi biti svojevrsni pravobranitelj transparentnosti.
Sabor će birati između troje kandidata – a jedna od njih je, eto iznenađenja, šefica Uprave za politički sustav i opću upravu u Ministarstvu pravosuđa i uprave, Anita Markić. Koja je, tako bar glasi trenutna službena verzija, bila suautorica Prijedloga nacrta zakona o izbornim jedinicama. Sastavljanom u tolikoj konspiraciji da se oko tog posla nisu ni održavali službeni sastanci, a država je informaciju o autorima mjesecima skrivala od javnosti. Zvuči kao ultimativna preporuka.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Vlada tvrdi da je ova gospođa pisala skandalozni zakon o jedinicama. Sad se natječe za funkciju na kojoj će ‘promicati demokraciju’
Anita Markić kandidatkinja je za Povjerenicu za informiranje koja bi građanima trebala pomagati da dođu do informacija koje vlasti skrivaju
Sabor će novog Povjerenika za informiranje birati između troje kandidata - a jedna od njih je, eto iznenađenja, šefica Uprave za politički sustav u Ministarstvu pravosuđa i uprave, Anita Markić. Koja je, tako bar glasi trenutna službena verzija, bila suautorica Prijedloga nacrta zakona o izbornim jedinicama. Sastavljanom u tolikoj konspiraciji da se oko tog posla nisu ni održavali službeni sastanci, a država je informaciju o autorima mjesecima skrivala od javnosti. Zvuči kao ultimativna preporuka
Zakon o izbornim jedinicama, koji će zbog bizarnog šlamperaja Vlade i nedostatka volje predsjednika Republike Zorana Milanovića da taj šlamperaj pokrije morati na doradu, i dalje je visoko naelektrizirana politička tema. Premijer Andrej Plenković i ovih je dana bjesnio na Milanovića, pozivajući se na raniju praksu promptnog potpisivanja zakona u Uredu predsjednika koja je ovaj put izostala. A izostala je, nema sumnje i zbog cijele priče oko donošenja tog propisa.
Sedam mjeseci, naime, traje kontroverza oko novog Zakona o izbornim jedinicama, čije je donošenje “pod svoje” uzela isključivo vladajuća stranka. Kako se radi o izmjeni temeljnih pravila izborne utakmice, očekivalo se da će u njima sudjelovati i stručna, ali i cijela politička javnost. Što se nije dogodilo.
Pet mjeseci potpunog prikrivanja
Pet mjeseci, pak, trajalo je uporno dopisivanje GONG-a i Telegrama s Ministarstvom pravosuđa i uprave kako bi otkrili tko su, na kraju priče, bili ljudi koji su sastavili Prijedlog nacrta zakona o izbornim jedinicama. Do sastava svojevrsne grupe Borg ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice, međutim, nije bilo lako doći.
Ispočetka su mediji pisali da zakon piše HDZ-ova radna skupina u kojoj su Karlo Ressler, Vladimir Šeks, Ivan Anušić, Ivan Malenica i troje djelatnika ministarstva. Kad su se u javnosti počela postavljati pitanja o tome je li u redu da radna skupina jedne stranke piše tako važan zakon, brzo se zaboravilo da su njeni navedeni članovi o svom radu više puta govorili u javnosti. Priča se promijenila. Plenković je ustvrdio da HDZ ima svoju radnu skupinu, ali da ona, eto, nema nikakve veze s radom Vlade.
Samozatajni autori
Nakon što je Prijedlog nacrta zakona konačno predstavljen krajem svibnja, premijer je ustvrdio da su ga radili “eksperti u Ministarstvu pravosuđa i uprave”. Ali, koji? Za odgovor na to pitanje trebalo je čekati sve do kraja rujna – kad je Ministarstvo, nakon niza upita, zahtjeva za pravo na pristup informacijama i žalbi, konačno otkrilo tajnovite autore zakona.
Radilo se, bar tako glasi trenutna službena verzija, o šefici Uprave za politički sustav i opću upravu u Ministarstvu pravosuđa i uprave Aniti Markić, načelniku Sektora za politički sustav i državnu upravu Krešimiru Oreškoviću, te državnom tajniku Sanjinu Rukavini. Samozatajni autori, međutim, o svom radu i cijeloj sili kontroverzi oko samog sadržaja zakona, nisu niti jednom govorili u javnosti.
Kompletno skrivanje
Možda i zato što bi bilo čudno da su napravili cijeli zakon i izmijenili kompletnu izbornu kartografiju Hrvatske, a nisu o tome održali niti jedan jedini – sastanak. Bar tako tvrdi Ministarstvo uprave i pravosuđa, koje je Telegramu (također nakon višemjesečnog natezanja) odgovorilo kako nam ne mogu dati uvid u zapisnike sa tih sastanaka jer – ne postoje. Ministarstvo je, zasad, jednako tajnovito i oko ostale komunikacije autora u pogledu zakona – službenih mailova, SMS-ova i bilo kakvih drugih poruka. Ne žele ih dati javnosti.
Ovakvo presedansko skrivanje ljudi i procesa kojim je donesen jedan od ključnih zakona o samim pravilima demokratskog biranja vlasti, jasno, dovodi u pitanje cijelu konstrukciju po kojoj zakon, eto, nije donesen u stranačkoj kuhinji i vodeći računa isključivo o interesima HDZ-a.
Odlazak Povjerenika za informiranje
No, priča o podvrgavanju institucija i procedura potrebi jedne stranke, ovdje ima i još jedan potencijalno zanimljiv dodatak. Naime, i do ovih šturih informacija o sastavu (i nikakvih o radu) Maleničinog Borga, javnost je došla i zahvaljujući instituciji Povjerenika za informiranje, koja je inzistirala na odgovorima GONG-u i Telegramu.
Tamo su upravo u toku izbori za novog čelnika. Dosadašnjem Povjerenik za informiranje, Zoranu Pičuljanu, ističe mandat, a do kraja ovog mjeseca se očekuje izbor njegovog nasljednika ili nasljednice.
Pristup informacijama i razvoj demokracije
Osnovna zadaća Povjerenika za informiranje je, kako piše u Zakonu o pravu na pristup informacijama, da “štiti, prati i promiče Ustavom Republike Hrvatske zajamčeno pravo na pristup informacijama”. U uvjetima za natječaj, pak, stoji kako kandidat za povjerenika mora biti istaknuti stručnjak koji, između ostalog, ima iskustva u “razvoju demokracije”. Ukratko, Povjerenik za informiranje trebao bi biti svojevrsni pravobranitelj transparentnosti.
Sabor će birati između troje kandidata – a jedna od njih je, eto iznenađenja, šefica Uprave za politički sustav i opću upravu u Ministarstvu pravosuđa i uprave, Anita Markić. Koja je, tako bar glasi trenutna službena verzija, bila suautorica Prijedloga nacrta zakona o izbornim jedinicama. Sastavljanom u tolikoj konspiraciji da se oko tog posla nisu ni održavali službeni sastanci, a država je informaciju o autorima mjesecima skrivala od javnosti. Zvuči kao ultimativna preporuka.