Vlada zbilja svašta trpa pod reforme. Evo, ovaj bus koji vozi 30 godina podvaljuju Bruxellesu kao senzacionalni uspjeh
Zašto se to naziva reformom, to je već sasvim drugo pitanje
U godini na izmaku Vlada je iz državnog proračuna isplatila nešto više od 725 tisuća eura poticaja Gradu Rijeci i okolnim gradovima i općinama na račun tzv. funkcionalnog spajanja: zahvaljujući tome što na njihovom području javni prijevoz obavlja isto komunalno poduzeće, 13 lokalnih jedinica uspješno se kandidiralo za državne poticaje koje Vlada dijeli od jeseni prošle godine. Prema podacima Ministarstva financija, pojedinačno im je isplaćeno između 22 i 66 tisuća eura.
Za bilo koga tko je posljednjih godina bio u tom dijelu Hrvatske, autobusi prepoznatljive narančaste boje koji iz Rijeke voze za Opatiju ili Bakar nisu, međutim, nikakva novost. Današnje Komunalno društvo Autotrolej – tako, uostalom, piše i na njihovim stranicama – još je 1993. počelo poslovati „u novim vlasničkim uvjetima“ i postalo „zajedničko poduzeće Grada Rijeke, kao većinskog vlasnika, i osam susjednih gradova i općina“.
Niz sličnih primjera
Bilo je to, de facto, funkcionalno spajanje puno prije nego što je postalo moderno spominjati funkcionalno spajanje. A postalo je moderno nakon što je Vlada s Bruxellesom dogovorila da će općinama i gradovima dijeliti novčane poticaje iz državnog proračuna za – naravno – funkcionalno spajanje. Cilj je te reforme stvoriti kvalitetniji i održiv sustav lokalne samouprave.
No, Vlada je odlučila da za fiskalne poticaje mogu konkurirati i one općine i gradovi koji su poslove počeli obavljati zajednički odavno, još u vrijeme kada je Andrej Plenković bio eurozastupnik, a Ursula von der Leyen njemačka ministrica – pa i prije. Mediji su već pisali o više takvih slučajeva, općinama koje desetak i više godina imaju zajedničkog komunalnog redara, zajednički vrtić, zajedničku knjižnicu… Javni prijevoz na području riječkog prstena još je jedan u nizu takvih primjera.
Sporazum iz 2017.
Komunalno poduzeće je, kako smo već spomenuli, postalo zajednička komunalna tvrtka nekoliko lokalnih jedinica, uključujući Grad Rijeku, prije 30 godina. Prije šest godina je, pak, sklopljen poseban okvirni ugovor „o uslugama u javnom interesu i osiguranju javnog prijevoza“ na području Rijeke, Bakra, Čavla, Jelenja, Klane, Viškova, Kostrene, Kraljevice, Matulja i Opatije. Taj im je ugovor, koji datira iz 2017., sada omogućio da dobiju Vladin poticaj.
“U postupku pred Ministarstvom financija utvrđeno je da se navedeni ugovor s pripadajućim dodacima imaju smatrati sporazumom o zajedničkom obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga putem trgovačkog društva, koji je predviđen kao kriterij za dodjeljuju pomoći iz državnog proračuna”, odgovorili su iz Upravnog odjela za komunalni sustav i promet Grada Rijeke na naš upit.
Nije bilo promjene
Nakon što su se prijavili na poziv Ministarstva financija i prošli selekciju, ništa se posebno u praksi nije promijenilo, potvrđuju iz riječke gradske uprave – ni u načinu na koji funkcionira komunalno poduzeće niti u načinu na koji funkcioniraju njegovi suvlasnici, jedinice lokalne samouprave. I dalje ne na snazi sporazum iz 2017., koji se još uvijek provodi.
Općine i gradovi riječkog prstena – kao i neke druge lokalne jedinice u Hrvatskoj, poput Pazina i istarskih općina – sada su samo vješto iskoristili mogućnost koju im je dala Vlada, da dio troškova zajedničkog obavljanja komunalnih poslova, maksimalno do 25 posto, nadoknade sredstvima državnog proračuna.
U Bruxellesu su, kako doznajmo, upoznati s time da se proračunski poticaji dodjeljuju i za “stara” funkcionalna spajanja, ona koja su se u praksi dogodila davno prije nego je Vlada tu reformu uvrstila u Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO).
(Ni)je ambiciozno
Cilj je te reforme do 2026. osigurati funkcionalno spajanje najmanje 40 posto jedinica lokalne samouprave. S obzirom na to da u Hrvatskoj ima 428 općina i 127 gradova, u naredne tri godine zajednički bi poslove trebalo obavljati barem njih 220. Ako se čini ambicioznim, ustvari nije.
Još u srpnju 2022. – dva mjeseca prije nego je Vlada uopće objavila poziv za dodjelu proračunskih sredstava – zajednički je poslove obavljalo 125 lokalnih jedinica, pokazivali su podaci koje je tada s nama podijelilo Ministarstvo pravosuđa. A budući da i stara spajanja konkuriraju za te nove poticaje, ispada da smo i prije nego se novac krenuo dodjeljivati, već bili na pola puta do ostvarenja cilja. Zašto se to naziva reformom, to je već sasvim drugo pitanje.