Vodeći autoritet za Ustav na Telegramu objašnjava zašto je dokument vijeća za prošlost opasan za ugled države
Za Telegram govori Branko Smerdel, šef katedre za ustavno pravo u Zagrebu
Vladino Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima u srijedu je, godinu dana nakon početka rada, donijelo preporuke kojima u iznimnim situacijama dozvoljava korištenje neustavnog ustaškog pozdrava “Za dom spremni”. Telegram je o toj odluci razgovarao s vodećim ustavnim autoritetom u zemlji, predstojnikom Katedre za ustavno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu Brankom Smerdelom. Smerdel kaže kako nitko ne može ignorirati Ustav te kako ništa ne može istovremeno biti ustavno i neustavno.
“Bojim se da će ovaj dokument, koji je već izazvao nova sukobljavanja na domaćoj političkoj sceni, u demokratskom svijetu biti protumačen kao pokušaj revizije povijesti. I da ćemo to opet skupo platiti ugledom države”, kaže Smerdel. “Načelno govoreći, ništa ne može biti istovremeno ustavno i neustavno, istodobno zabranjeno i iznimno dopušteno. Ni zakonodavac, ni sud, ni izvršna vlast ne može prosuđivati kada se ima primijeniti, a kada se može ignorirati ustavna načela i ustavne norme”, poručuje Smerdel.
Profesor Smerdel kaže i da se “izvanredne situacije kada je moguće derogirati pojedine ustavne odredbe, rat, elementarne nemiri, elementarne nepogode i slično, predviđaju u samom Ustavu te, u skladu s normama međunarodnih dokumenata o ljudskim pravima, ne dopuštaju derogiranje pojedinih prava niti u ratnom stanju.” S obzirom na to, Smerdel smatra neprihvatljivim nedosljedno tumačenje Ustava. “Uostalom tko bi bio taj koji će odlučiti kada se Ustav primjenjuje u permisivnoj, a kada u prohibitivnoj varijanti? Mislim da su kolege pravnici, članovi povjerenstva, pokazali nedopustivu fleksibilnost u tumačenju temelja ustavne države i vladavine prava”.
Profesorica Barić dokument smatra ‘draguljem humanosti’
U komentaru ranije objavljenom na Facebooku, profesorica riječkog pravnog fakulteta Sanja Barić zastupa suprotno mišljenje. Barić je poručila kako se radi o “rijetko viđenom kvalitetnom dokumentu, rijetko kvalitetnog sadržaja, teksta i konteksta”. Barić smatra i kako je iznimka napravljena u određenim situacijama po pitanu korištenja ustaškog pozdrava ustavnopravno dozvoljena i to upravo zbog iznimno uskog i vrlo preciznog dosega.
Za dokument koji ima 30-ak stranica i kojeg Barić naziva “draguljem humanosti i majstorija mogućeg u nemogućim uvjetima”, Smerdel smatra promašenim i dubinski pogrešnim. “Ustav se mora tumačiti u cijelosti i to u okviru cijelog pravnog poretka slobodnog svijeta, što uključuje i konvencijske norme i norme međunarodnog prava. Preambula Ustava, Izvorišne osnove, pozivaju se na odluke ZAVNOH-a, ali i na norme OUN i zemalja slobodnog svijeta”, pojašnjava. “Zemlje slobodnog svijeta utemeljene su na uspostavljanju i obrani načela ljudskog dostojanstva, demokracije i vladavine prava. Norme, kao i sama OUN plod su pobjede antifašističke koalicije u II. svjetskom ratu”, naglašava Smerdel.
Vijeće zanemarilo nalog Ustavnog suda?
Postavlja se pitanje i jesu li ovakve preporuke Vijeća u suprotnosti s nalogom Ustavnog suda. Naime, u listopadu prošle godine Ustavni sud je objavio odluku prema kojoj je imenovanje “Ulice 10. travnja” u slavonskom selu Slatinski Drenovac neustavno. U svojoj odluci istakli su kako je dobro poznata povijesna istina da je NDH bila nacistička i fašistička tvorevina i da moderna Hrvatska nije njena sljednica ni po kojoj osnovi te da su takva stajališta Ustavnog suda načelna i nisu vezana samo uz imena ulica, naselja, simbola i slično.
Istom odlukom Ustavni sud otvoreno i nedvosmisleno poručuje: “Tijela javne vlasti, kako na državnoj razini, tako i na razini lokalne i područne (regionalne) samouprave, dužna su u obnašanju vlasti voditi računa i o vrijednosnim sadržajima ustavnih načela koja grade identitet hrvatske ustavne države. Stoga ona nemaju mogućnost izbora hoće li biti lojalna Ustavu i njegovim temeljnim vrijednostima. Upravo suprotno, njihovo je djelovanje ograničeno Ustavom.”
‘Mentalno nasljeđe ranijih autokratskih sustava’
Jednako tako, Smerdel smatra i da se tumačenja Ustava, koja se zapravo kose s njegovim odredbama mogu smatrati “mentalnim nasljeđem ranijih autokratskih sustava.” “Tako zvanim socijalističkim režimima ustavi služe kao krinka za stvarnu narav režima. Fašistički pak režimi, uključujući i NDH nisu niti imali ustava. Države u kojima su takvi režimi uspostavljani, odmah su ukidale ustave. Država koja ima ustav, jamči ljudska prava i provodi diobu vlasti, po intenciji nije i ne može biti fašistička. Ali, dok god je njezina vladajuća klasa (izbjegavam riječ ‘elita’) sklona zanemariti vlastiti Ustav, demokracija je vrlo krhka i prijeti joj slom pravnog, pa time i demokratskog političkog sustava”, kaže u razgovoru za Telegram profesor Smerdel.
Što se preporuka koje su u srijedu objavljene tiče, premijer Andrej Plenković poručio je kako će Vlada na temelju njega donositi svoje odluke u trenutku kada procijeni da je pravo vrijeme za to. “Mislim da je cijeli napor koji je vođen pod vodstvom predsjednika Vijeća Zvonka Kusića veoma koristan i da ćemo na temelju njega nastaviti proces dijaloga o ovoj temi, a posebno jačati naše kapacitete u pogledu ove temu kada je riječ o sudstvu i upravi kako bi se ujednačila praksa koja je u proteklih 28 godina znala biti neujednačen”, kazao je Plenković na današnjoj sjednici Vlade.
Vijeće preporučuje kako se pozdrav Za dom spremni može koristiti u dva slučaja – ako su pojedine postrojbe koristile taj pozdrav kao službenu oznaku u ratu – dakle HOS, te ako se radi o komemoraciji braniteljima koji su poginuli pod tim pozdravom. Premijer je ranije najavljivao kako će na temelju ovih preporuka donijeti novi zakon o totalitarnim simbolima.