Napad dronovima na Kremlj, koji se dogodio u noći s drugog na treći svibnja, samo je još jedna loša namještaljka ruske tajne službe kojom bi se trebali opravdati budući potezi druge najjače vojne sile u Ukrajini. “Kijevski napad bespilotnim letjelicama na Kremlj ostavio je Rusiju bez ikakvih opcija osim fizičke eliminacije ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i njegove klike”, rekao je u srijedu na svom Telegram kanalu zamjenik predsjedavajućeg ruskog Vijeća sigurnosti Dmitrij Medvedev, prenijela je ruska državna agencija TASS.
Već ranije, tiskovna služba ruskog predsjednika objavljuje da “incident smatra pokušajem atentata na ruskog predsjednika Vladimira Putina“. Prema istom izvoru Rusija zadržava pravo odgovoriti istom mjerom “kad god i gdje god smatra prikladnim”.
Još jedna od providnih laži Kremlja
Vrijeme, mjesto i način izvršenja neuspjelog “atentata” nedvojbeno upućuje na još jednu od providnih laži koja dolazi iz kremaljskih zidina. Napad je izveden u ranim jutarnjim satima kad u Senatskoj palači nitko ne boravi. Prvi dron udario je u vrh kupole u 2 sata i 27 minuta a drugi je eksplodirao iznad vrha kupole 16 minuta kasnije. U to vrijeme Putin boravi na sigurnom u nekom od svojih bunkera.
Zgrada Senata, izgrađena u neoklasicističkom stilu krajem 18. stoljeća, preuređena je za smještaj ruske predsjedničke administracije. Jedna od radnih soba predsjednika Ruske Federacije nalazi se u zgradi. Međutim, količina eksploziva detonirana u dronovima, malo je jača od petardi koje se koriste za simulaciju topovskih udara. Takva razorna moć možda može razbiti prozorska stakla, ali ne i masivnu građevinu.
Plamen od eksplozije goriva bio je veći od ‘bojeve glave’
Prvi dron udara i vrh kupole i eksplodira. Međutim, drugi dron eksplodira u zraku neposredno nakon što je preletio vrh kupole na kojem se vijori zastava Ruske Federacije. Zbog toga je mogućnost aktiviranja blizinskim upaljačem isključena. Prva službena izjava Moskve navodi da su oba drona onesposobljena djelovanjem elektroničkih uređaja za ometanje dronova. Takvi uređaji mogu poremetiti putanju drona. Oni ometaju signal sa stanice za navođenje ili satelitski signal koji služi za navigaciju bespilotne letjelice, ako leti po unaprijed programiranoj putanji.
Međutim, takvi uređaji ne mogu inicirati eksploziju bojeve glave koja se nalazi u dronu. Pri napadu dronovima koriste se uglavnom udarni ili inercijalni detonatori koji su neosjetljivi na elektroničke protumjere. Plamen nastao od zapaljenja goriva drona bio je mnogo veći od eksplozije “bojeve glave” . To znači da dron nije baš doletio iz daleka i da je u rezervoarima još uvijek bilo poprilično goriva.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Zašto bi Ukrajinci to napravili?
I konačno, djelovanje protuzračne obrane Moskve je isključeno. Na snimci se ne vidi trag ispaljene granate ili rakete nekog PZO sustava. Dakle, netko je drugi dron aktivirao komandnim signalom sa zemlje. Ukrajinci vjerojatno nisu.
Prvo: Zašto bi izazvali eksploziju u zraku ako im je namjera ubiti Vladimira Putina?
Drugo: I da su to htjeli učiniti, morali bi koristiti neku satelitski vezu. Nema dvojbe da služba za protuelektroničko djelovanje Vojske Ruske Federacije nadzire, a po potrebi i ometa, sve vrste mogućih radio signala oko Kremlja.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Zanimljiv je smjer dolaska dronova
Dakle, netko je iz neposredne blizine, komandnim signalom, daljinski aktivirao “eksplozivnu napravicu” unutar drona. Naime, drugi napad događa se upravo kad se dvije osobe penju na kupolu Senatske palače, vjerojatno radi provjere štete nakon prvog napad. Vjerojatno zbog prisustva ljudi na kupoli, operator drona, usmjerava letjelicu iznad vrha i inicira eksploziju u zraku, sa suprotne strane. Nitko nije ozlijeđen. Dakle, dron je imao ugrađenu mogućnost daljinskog aktiviranja bojevog punjenja.
Zanimljivo je da su oba drona došla iz smjera istoka. Da su Ukrajinci to radili vjerojatno bi odabrali različite putanje napad. Najbliži teritorij pod ukrajinskom kontrolom nalazi se 460 kilometara od mjesta napada. Od ukrajinske granice od Moskve nalazi se najmanje pet zrakoplovnih baza koje su štićene jakom protuzračnom obranom. Sama Moskva, branjena je s nekoliko pukova S-300 kao i stotinama sistemima srednjeg i kratkog dometa.
Zanimljivo je da niti jedna baterija PZO nije otvorila vatru na dronove koji su “navodno” satima letjeli iz Ukrajine. Dron, s minimalnom količinom eksploziva, koji ima mogućnost daljinskog aktiviranja bojevog punjenja, očita je namještaljka ruke tajne službe.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ruske tajne službe često su disfunkcionalne kao i cijela država
Koliko god se ruske tajne službe činile svemoćne i nedodirljive, one su ujedno i često disfunkcionalne kao i cijela država. Najbolji je primjer napad na Krimski most. Ruska civilna tajna služba FSP optužila je Ukrajince da su, iz Bugarske, poslali kamion pun eksploziva koji je onesposobio most koji spaja Krim s ruskim teritorijem. Kao dokaz priložili su snimku nadzorne kamere i rendgensku snimku s kontrolnog punkta. Međutim, kamion na rendgenskoj snimci ima jednu osovinu manje! Koji šlamperaj!
Napad na Krimski most dogodio se 8. rujna 2022. godine. Već sljedećeg dana, Vijeće sigurnost Ruske Federacije, optužilo je Ukrajinu i naredilo protumjere. Odmazda, po ukrajinskoj kritičnoj infrastrukturi, uslijedila je već 10. rujna. Napad je izveden s kopna, zraka i s mora. Ukupno je ispaljeno 85 krstarećih projektila i 24 drona-kamikaze dugog dometa. Za pripremu tako masivnog napada, u kojem sudjeluju tri vida oružanih snaga, potrebno je mnogo više od 24 sata. Dakle, odmazda je već bila ranije isplanirana i pripremljena.
U tom svjetlu treba promatrati i fingirani pokušaj atentata na predsjednika Ruske Federacije. Kao opravdanje za nova razaranja i zločine. Tipično.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Vojni komentator: Napad dronovima na Kremlj očita je namještaljka. Jasno je što Rusi rade
Nekoliko razloga zašto je posve evidentno da je jučer izveden lažni pokušaj atentata na Putina
Prvo: Zašto bi Ukrajinci izazvali eksploziju u zraku ako im je namjera ubiti Putina? Drugo: I da su to htjeli učiniti, morali bi koristiti neku satelitski vezu. Nema dvojbe da služba za protuelektroničko djelovanje Vojske Ruske Federacije nadzire, a po potrebi i ometa, sve vrste mogućih radio signala oko Kremlja
Napad dronovima na Kremlj, koji se dogodio u noći s drugog na treći svibnja, samo je još jedna loša namještaljka ruske tajne službe kojom bi se trebali opravdati budući potezi druge najjače vojne sile u Ukrajini. “Kijevski napad bespilotnim letjelicama na Kremlj ostavio je Rusiju bez ikakvih opcija osim fizičke eliminacije ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i njegove klike”, rekao je u srijedu na svom Telegram kanalu zamjenik predsjedavajućeg ruskog Vijeća sigurnosti Dmitrij Medvedev, prenijela je ruska državna agencija TASS.
Već ranije, tiskovna služba ruskog predsjednika objavljuje da “incident smatra pokušajem atentata na ruskog predsjednika Vladimira Putina“. Prema istom izvoru Rusija zadržava pravo odgovoriti istom mjerom “kad god i gdje god smatra prikladnim”.
Još jedna od providnih laži Kremlja
Vrijeme, mjesto i način izvršenja neuspjelog “atentata” nedvojbeno upućuje na još jednu od providnih laži koja dolazi iz kremaljskih zidina. Napad je izveden u ranim jutarnjim satima kad u Senatskoj palači nitko ne boravi. Prvi dron udario je u vrh kupole u 2 sata i 27 minuta a drugi je eksplodirao iznad vrha kupole 16 minuta kasnije. U to vrijeme Putin boravi na sigurnom u nekom od svojih bunkera.
Zgrada Senata, izgrađena u neoklasicističkom stilu krajem 18. stoljeća, preuređena je za smještaj ruske predsjedničke administracije. Jedna od radnih soba predsjednika Ruske Federacije nalazi se u zgradi. Međutim, količina eksploziva detonirana u dronovima, malo je jača od petardi koje se koriste za simulaciju topovskih udara. Takva razorna moć možda može razbiti prozorska stakla, ali ne i masivnu građevinu.
Plamen od eksplozije goriva bio je veći od ‘bojeve glave’
Prvi dron udara i vrh kupole i eksplodira. Međutim, drugi dron eksplodira u zraku neposredno nakon što je preletio vrh kupole na kojem se vijori zastava Ruske Federacije. Zbog toga je mogućnost aktiviranja blizinskim upaljačem isključena. Prva službena izjava Moskve navodi da su oba drona onesposobljena djelovanjem elektroničkih uređaja za ometanje dronova. Takvi uređaji mogu poremetiti putanju drona. Oni ometaju signal sa stanice za navođenje ili satelitski signal koji služi za navigaciju bespilotne letjelice, ako leti po unaprijed programiranoj putanji.
Međutim, takvi uređaji ne mogu inicirati eksploziju bojeve glave koja se nalazi u dronu. Pri napadu dronovima koriste se uglavnom udarni ili inercijalni detonatori koji su neosjetljivi na elektroničke protumjere. Plamen nastao od zapaljenja goriva drona bio je mnogo veći od eksplozije “bojeve glave” . To znači da dron nije baš doletio iz daleka i da je u rezervoarima još uvijek bilo poprilično goriva.
Zašto bi Ukrajinci to napravili?
I konačno, djelovanje protuzračne obrane Moskve je isključeno. Na snimci se ne vidi trag ispaljene granate ili rakete nekog PZO sustava. Dakle, netko je drugi dron aktivirao komandnim signalom sa zemlje. Ukrajinci vjerojatno nisu.
Prvo: Zašto bi izazvali eksploziju u zraku ako im je namjera ubiti Vladimira Putina?
Drugo: I da su to htjeli učiniti, morali bi koristiti neku satelitski vezu. Nema dvojbe da služba za protuelektroničko djelovanje Vojske Ruske Federacije nadzire, a po potrebi i ometa, sve vrste mogućih radio signala oko Kremlja.
Zanimljiv je smjer dolaska dronova
Dakle, netko je iz neposredne blizine, komandnim signalom, daljinski aktivirao “eksplozivnu napravicu” unutar drona. Naime, drugi napad događa se upravo kad se dvije osobe penju na kupolu Senatske palače, vjerojatno radi provjere štete nakon prvog napad. Vjerojatno zbog prisustva ljudi na kupoli, operator drona, usmjerava letjelicu iznad vrha i inicira eksploziju u zraku, sa suprotne strane. Nitko nije ozlijeđen. Dakle, dron je imao ugrađenu mogućnost daljinskog aktiviranja bojevog punjenja.
Zanimljivo je da su oba drona došla iz smjera istoka. Da su Ukrajinci to radili vjerojatno bi odabrali različite putanje napad. Najbliži teritorij pod ukrajinskom kontrolom nalazi se 460 kilometara od mjesta napada. Od ukrajinske granice od Moskve nalazi se najmanje pet zrakoplovnih baza koje su štićene jakom protuzračnom obranom. Sama Moskva, branjena je s nekoliko pukova S-300 kao i stotinama sistemima srednjeg i kratkog dometa.
Zanimljivo je da niti jedna baterija PZO nije otvorila vatru na dronove koji su “navodno” satima letjeli iz Ukrajine. Dron, s minimalnom količinom eksploziva, koji ima mogućnost daljinskog aktiviranja bojevog punjenja, očita je namještaljka ruke tajne službe.
Ruske tajne službe često su disfunkcionalne kao i cijela država
Koliko god se ruske tajne službe činile svemoćne i nedodirljive, one su ujedno i često disfunkcionalne kao i cijela država. Najbolji je primjer napad na Krimski most. Ruska civilna tajna služba FSP optužila je Ukrajince da su, iz Bugarske, poslali kamion pun eksploziva koji je onesposobio most koji spaja Krim s ruskim teritorijem. Kao dokaz priložili su snimku nadzorne kamere i rendgensku snimku s kontrolnog punkta. Međutim, kamion na rendgenskoj snimci ima jednu osovinu manje! Koji šlamperaj!
Napad na Krimski most dogodio se 8. rujna 2022. godine. Već sljedećeg dana, Vijeće sigurnost Ruske Federacije, optužilo je Ukrajinu i naredilo protumjere. Odmazda, po ukrajinskoj kritičnoj infrastrukturi, uslijedila je već 10. rujna. Napad je izveden s kopna, zraka i s mora. Ukupno je ispaljeno 85 krstarećih projektila i 24 drona-kamikaze dugog dometa. Za pripremu tako masivnog napada, u kojem sudjeluju tri vida oružanih snaga, potrebno je mnogo više od 24 sata. Dakle, odmazda je već bila ranije isplanirana i pripremljena.
U tom svjetlu treba promatrati i fingirani pokušaj atentata na predsjednika Ruske Federacije. Kao opravdanje za nova razaranja i zločine. Tipično.