Zahuktava se sukob dviju supersila. Washington detektirao kinesku Ahilovu petu, munjevito sklapa nove paktove
Odnose je poremetio i skandal s kineskim balonom koji leti iznad SAD-a, Blinken je odmah otkazao put u Peking
Iako se očekivalo da će državni tajnik SAD-a Antony Blinken krajem tjedna posjetiti Peking gdje se trebao sastati i s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom, taj posjet iznenada je otkazan u petak poslijepodne. Razlog: Blinken je odgodio put u znak protesta zbog kineskog špijunskog balona koji je uočen iznad SAD-a.
Kina je priznala da je balon „civilni zračni brod“ za istraživanje vremena koji je skrenuo s kursa. Pentagon je objavio da balon ne predstavlja prijetnju ljudima na zemlji niti je opasan zbog prikupljanja obavještajnih podataka. Američkom predsjedniku Joe Bidenu savjetovano je da nije potrebno rušenje balon. To će dodatno pogoršati odnose između Washingtona i Pekinga koji nikad nisu bili gori otkako su dvije zemlje uspostavile diplomatske odnose 1979.
Tu situaciju neće promijeniti niti najavljeni put američke ministrice financija Janet Yellen u Kinu kasnije ove godine. Ključni su razlozi sukoba inzistiranje Pekinga da je Tajvan integralni dio njenog teritorija te odluka Washingtona da pod svaku cijenu zaustavi ili barem uspori ekonomski i gospodarski uspon Kine kako ne bi ugrozila američku dominaciju u svijetu.
Teške optužbe iz Kine
Zbog straha od tehnološkog napretka Kine, Washington već dugo optužuje Peking da kinesko gospodarstvo nije vođeno tržištem, već da njime u potpunosti upravlja država. Prema američkoj vladi, kineska ekonomska strategija usmjerena je na privlačenje stranih tvrtki kako bi onda otkrivala njihove tehnološke tajne. Washington optužuje Kinu zbog agresivnih vojnih aktivnosti oko Tajvana, zbog njenog odbijanja osude ruske agresije na Ukrajinu te zbog brzo rastućeg nuklearnog arsenala.
Peking pak upozorava da SAD, kao što su to godinama radile u slučaju Rusije, pokušavaju vojno opkoliti Kinu te ju ekonomski i politički izolirati od svijeta. Zbog toga optužuju Washington da želi isprovocirati vojni sukob s Kinom vjerujući da će ju tako oslabiti i iscrpiti kao što su to sada učinili s Rusijom.
Istodobno, izazivajući napetosti, tvrdi Peking, Washington tjera kineske susjede da kupuju njegovo oružje i tako zarađuju desetine milijardi dolara godišnje. Pa navode da je nakon početka rata u Ukrajini američki izvoz oružja porastao za 40 posto donoseći do sada neviđene profite vojnoj industriji.
Austin: ‘Kina prijeti regionalnom miru’
Američki ministar obrane general Loyd Austin na sastanku s australskim ministrom obrane upozorio je da Kina prijeti regionalnom miru i stabilnosti te da zbog toga dvije države moraju ojačati svoje vojno partnerstvo. Dogovoreno je da se poveća prisutnost američkih bombardera i lovaca u Australiji te pripadnika mornarice i kopnene vojske. Australija je jedan od najvećih kupaca američkog oružja, do sada ga je uvezla u vrijednosti od 27 milijardi dolara. Među ostalim, kupili su helikoptere Apache i Chinook, tenkove M1 Abrams, projektile Javelin i protubrodske projektile dugog dometa. Uz to američki instruktori obučavaju australske vojnike.
Ovih su dana pod pritiskom Washingtona, Filipini odobrili SAD-u, nakon što već ima pristup pet vojnih baza, korištenje još četiri baze u “strateškim područjima zemlje,” priopćilo je filipinsko Ministarstvo nacionalne obrane. Time će se, tvrde analitičari, američkoj vojsci omogućiti bolje praćenje kineskih aktivnosti u Južnom kineskom moru i u blizini Tajvana. Filipini, kao i Vijetnam, Malezija i Bruneji, polažu pravo na dijelove Južnokineskog mora, dok Peking tvrdi da ima suverenitet nad gotovo cijelim tim prostorom.
Sve jača vojna suradnja Vijetnama i SAD-a
Denny Roy, viši suradnik u East-West Centru, Honolulu, kazao je da je taj sporazum iznimno važan jer će spriječiti koncentraciju američke vojske na malo mjesta koja bi zbog toga mogla biti lak cilj za kineske rakete.
Istodobno, neprestano jača i vojna suradnja SAD-a i Vijetnama, što je, dakako, paradoksalno s obzirom na rat koji je američka vojska vodila u Vijetnamu od 1964. do 1973. godine. Osim što američka flota posjećuje vijetnamske luke, SAD su prodale Hanoju opremu za snimanje i navođenje, lasere, vojnu elektroniku…
Neuspješan posjet Indoneziji
Ministar Austin, međutim, nije imao toliko uspjeha tijekom posjeta Indoneziji u studenome prošle godine. Nije prihvaćen njegov zahtjev da Jakarta kupi 36 borbenih zrakoplova F-15. Umjesto toga Indonezija je kupila 42 francuska borbena zrakoplova Rafale. Objašnjenje: da ne uzrujava Peking. Također Kina i Indonezija dogovorile su nastavak zajedničkih vojnih vježbi.
Premda Washington jača veze u Aziji kako bi se suprotstavio utjecaju Kine, Indonezija je prema toj inicijativi krajnje rezervirana. Zbog toga, tvrde u Jakarti, SAD neće dobiti odobrenje za gradnju svojih vojnih baza u Indoneziji, zemlji koja ima više od 280 milijuna stanovnika.
Kina uložila milijarde dolara u nalazišta nikla
Kina je uložila milijarde dolara u razvoj najvećih svjetskih nalazišta nikla u Indoneziji te je isporučila goleme količine cjepiva protiv Covida-19. Samo u prvih devet mjeseci 2020. Kina je uložila više od 5 milijardi dolara u Indoneziju, u usporedbi s oko 2 milijarde dolara iz SAD-a. Kina je najveći trgovački partner Indonezije, najveći investitor i najviše kineskih turista na svijetu posjećuje tu zemlju. Zbog toga indonezijske poslovne i političke elite vjeruju da je Kina relevantna supersila, a da su SAD u relativnom padu i geografski daleko.
A da je doista na djelu nastojanje Washingtona da stvori antikinesku koaliciju ne samo sa susjedima te zemlje, već i s europskim državama, pokazuju nastojanja da se uspostave čvrsti odnosi NATO pakta s azijskim saveznicima SAD-a.
NATO tvrdi da je Kina strateška prijetnja
U Strateškom konceptu NATO pakta iz 2022. godine stoji da je Kina strateška prijetnja i “izazov za atlantski sustav.” Zbog toga su na taj summit, prvi put u povijesti, pozvani američki saveznici SAD-a iz indopacifičke regije: Australija, Novi Zeland, Japan i Južna Koreja.
Uz neprestani vojni pritisak, Washington čini sve da ekonomski izolira Kinu u nastojanjima da obuzda njen gospodarski rast. U središtu tog obračuna bit će sukob oko tehnologija. Procjenjuje se, naime, da će u budućnosti razvoj tehnologija biti glavni pokretač jačanja političkog utjecaja i ekonomske moći, kao i ključna odrednica vojne snage.
SAD nagovorio prestanak izvoza strojeva i alata za proizvodnju čipova
Zbog toga ne čudi što je ovih dana Washington uspio “nagovoriti” Japan i Nizozemsku da prestanu izvoziti u Kinu strojeve i alate za proizvodnju čipova. Time žele spriječiti Peking da proširi svoju industriju čipova. Kineska industrija poluvodiča postala je ključna meta američkih izvoznih ograničenja jer se Peking još uvijek uvelike oslanja na opremu proizvedenu u inozemstvu. Za nizozemsku tvrtku kojoj je zabranjen izvoz u Kinu to je loša vijest jer je u razvoj opreme uložila više od 20 milijardi dolara, a brzorastuće kinesko tržište bilo je jedno od najperspektivnijih.
Poluvodiči su Ahilova peta kineskog gospodarstva. Peking svake godine kupi više od 300 milijardi dolara inozemnih poluvodiča, čineći računalne čipove najvećim kineskim uvozom, daleko iznad nafte. Istodobno tvrtku SMIC, najveću kinesku tvornicu čipova koji se koriste u automobilskoj industriji, uređajima za internet i pametnim telefonima, Washington je stavio na crnu listu s kojom se ne smije surađivati.
Trump još 2019. godine zabranio kineskog giganta Huawei
U želji da onemogući Kini pristup američkom know-howu, još 2019. godine administracija bivšeg predsjednika Donalda Trumpa počela je nametati kontrolu izvoza Huaweiju, najvećem kineskom telekomunikacijskom divu. Također, zabranila je prodaju mikročipova Huaweiju i desecima drugih kineskih tvrtki.
Uzbunu u Washingtonu izazvala je najava Pekinga da će tijekom deset godina potrošiti 150 milijardi za razvoj kineske industrije poluvodiča. To je ocijenjeno kao izravna opasnost nacionalnoj sigurnosti SAD-a jer bi Kina vrlo brzo mogla proizvoditi mikročipove naprednije od američkih. Kao rezultat toga, kineski projektili, laseri ili sustavi protuzračne obrane mogli bi postati najsofisticiraniji na svijetu, tumači se u Washingtonu.
Cilj je prisiliti tvrtke da biraju stranu – ili SAD ili Kina
Poput financijskih sankcija, ovi izvozni propisi imaju za cilj prisiliti zemlje i tvrtke da biraju stranu u sukobu između SAD-a i Kine. A koliko je daleko spreman ići Washington u ekonomskom ratu protiv Pekinga pokazuje i odluka kojom se zabranjuje američkim vladinim agencijama da koriste više od 800 dronova koji su služili u obuzdavanju i nadzoru požara. Premda su dronovi radili savršeno dobro, krimen je bio što ih je napravila jedna kineska tvrtka koja isporučuje više od 70 posto svjetskih civilnih dronova.
Opravdanje je da bi dronovi mogli slati tajne informacije u Kinu. Zbog toga nije bilo dostupnih dronova za praćenje brzine širenja plamena što je također jedan od uzroka katastrofalnih požara u SAD-u.