Zakonski je propisano da se zgrade moraju redovito pregledavati; zašto se to ne radi?
Razgovarali smo sa stručnjakom za građevinu koji kaže da bi to značajno umanjilo štetu u situacijama poput ovih s potresima
Dio Hrvatske nalazi se na seizmički aktivnom području, što smo ove godine, na žalost imali prilike osjetiti. Prvo je u ožujku stradao Zagreb i okolica te dijelovi Zagorja, da bi prošlog tjedna snažni potresi pogodili područje Petrinje i Siska. U oba slučaja, uz veliku materijalnu štetu, bilo je i ljudskih žrtava.
U potresu iz ožujka oštećeno je preko 25 tisuća zgrada, dok za posljednje potrese procjene još nisu gotove. Radi se o velikoj šteti koja je dobrim dijelom nastala na starim, prilično loše održavanim nekretninama koje ne mogu izdržati jača podrhtavanja tla.
Treba provoditi periodične preglede svih zgrada
Kako bi se u budućnosti izbjegle štete, ali i povećala sigurnost stanovništva, inženjer graditeljstva Ivan Markić, predstavnik HUP-ove udruge inženjerske djelatnosti u graditeljstvu, smatra da bi trebalo provoditi periodične preglede svih zgrada, što je propisano i zakonima. Slično kao što postoji tehnički pregled automobila.
“Pregledi se ne obavljaju jer upravitelji i stanari vjerojatno nisu dovoljno upoznati da se trebaju obavljati, a nitko ih na to ne upozorava i nema posljedica dok se ne dogodi nešto kao što je potres”, kaže Markić.
Naime, Markić skreće pažnju da je Zakonom o gradnji u članku 150. propisano da je vlasnik dužan održavati građevinu tako da se tijekom njezina trajanja očuvaju temeljni zahtjevi koje je ona morala ispunjavati prilikom građenja.
Zakonski je propisano da se pregled radi svake godine
Osim toga, postoji i regulativa kojom su propisani povremeni pregledi građevinskih konstrukcija. Tehnički propis za građevinske konstrukcije u članku 22. definira tri stupnja redovnih pregleda građevinskih konstrukcija.
Tako se osnovni pregled treba obavljati svake godine, glavni pregled svakih deset godina, kada su u pitanju zgrade te svakih pet godina kada su u pitanju mostovi, tornjevi i slične konstrukcije. Propisani su i dopunski pregledi za konstrukcije za koje su uvjeti drugačiji.
‘Treba napraviti registar održavanja zgrada’
Markić smatra da bi trebalo napraviti registar održavanja u koji bi vlasnici nekretnina unosili dokumentaciju kojom dokazuju uredno stanje nekretnine.
“U slučaju neunošenja, treba slati upozorenja. Također bi to trebao biti jedan od uvjeta da se nekretnina može prodati, kao što se kod prodaje treba imati energetski certifikat. Tako bi budući kupac bio upoznat s mogućim nedostacima nekretnine koju kupuje”, kaže Markić.
Problem su stare zgrade i one koje su ilegalno rekonstruirane
Smatra da stambeni objekti nisu dobro održavani iz financijskih razloga – dobro održavanje nije jeftino. Ali postoje i drugi problemi zbog kojih zgrade ne mogu podnijeti snažnije potrese.
“Najveći problem je kod starih zgrada koje nisu ni projektirane da budu potresno otporne te zgrade koje su ilegalno rekonstruirane pa su uklanjani nosivi zidovi i zamijenjeni stupom i gredom. Stanari u višestambenim objektima ne mogu ni znati da je netko od susjeda u stanu ili poslovnom prostoru napravio ilegalnu rekonstrukciju tako da je uklonio nosivi zid dok ne dođe do potresa”, kaže Markić.