Žalac je prije 2 godine pompozno krenula u izradu ključne strategije za razvoj Hrvatske. Nitko ne zna što je s tim
U 'Nacionalnu razvojnu strategiju RH' uključeno je na stotine stručnjaka. Jutarnji ih je kontaktirao, nemaju pojma što se događa
Stručnjaci angažirani na izradi „Nacionalne razvojne strategije RH od 2020. do 2030. godine“ kažu kako im čini da je taj projekt mrtav, a radne skupine u koje su raspoređeni nisu se sastale već mjesecima. Riječ je o pompozno najavljivanom strateškom dokumentu za čiju je izradu zaduženo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije na čijem se čelu nalazi Gabrijela Žalac. U NSR-u su trebali biti definirani najvažniji razvojni smjerovi i strateški ciljevi Hrvatske u razdoblju od 10 godina, ali stotine stručnjaka koje je Ministarstvo okupilo nemaju pojma što se s tim planom događa, piše Jutarnji list.
S Izradom NRS-a počelo se 2017. godine, kada je postalo jasno da Hrvatska nema definirane prioritete u pregovorima s Europskom komisijom. Zbog toga su okupljeni najbolji nacionalni stručnjaci koji su trebali definirati koji su to razvojni prioriteti za Hrvatsku, i pronaći način kako ih uspješno prezentirati europskim tijelima. Ministarstvo je u projekt krenulo velikom promotivnom kampanjom, u sklopu koje je otvorilo stranicu hrvatska2030.hr, organiziralo brojne skupove i radionice, objavljivalo je upitnike, pa čak i natječaje na kojima su osnovnoškolci izrađivali radove na temu „Hrvatska kakvu želimo 2030.“
Krilatice bez sadržaja
Tako je nastalo nešto što se naziva bazom za izradu temelja za „programiranje proračuna i povlačenje sredstava iz fondova EU”. Prema pisanju Jutarnjeg, ta „baza“ su zapravo zvučne krilatice bez puno sadržaja, poput “Hrvatska 2030. – zemlja odgovornih, hrabrih, poduzetnih i osviještenih ljudi”; Hrvatska – zemlja u kojoj ću i ja ostati!”, “Pravedna, konkurentna, održiva i otvorena zemlja snažnih regija” i tome slično. Kada je obavljen taj veliki posao, pristupilo se formiranju brojnih radnih skupina, podskupina i odbora u koje je uključeno više od 800 ljudi koji su trebali sastaviti konačni dokument.
Ta su se tijela sastala dva puta: u svibnju prošle godine, pa ponovo u studenom, i nakon toga ništa. Dvojica uvaženih stručnjaka koji su članovi radnih supina za područja u kojima su se specijalizirali, demograf Nenad Pokos i predstavnik Hrvatske gospodarske komore u radnoj skupini za demografiju i socijalne politike Davorko Vidović, kažu da su posljednji sastanci, koliko je njima poznato, održani u studenom prošle godine. Od kraja 2018. nisu se sastale ni druge radne skupine, otkriva Jutarnji.
Baš su u najsloženijoj fazi
Cijela priča je mogla pasti u zaborav da na nju nedavno nije podsjetila ministrica demografije Nada Murganić, koja je novinarima rekla da izrada sektorske Demografske strategije ne može biti završena dok se ne donese NRS. To je potaknulo medijski interes za napola zaboravljenu Strategiju. Odjednom, članovi mnogih radnih skupina počeli su dobijati pozive na nove sastanke, i to baš u istom tjednu kada su se novinari počeli raspitivati o sudbini NRS-a.
Bez obzira na iznenadnu angažiranost Ministarstva regionalnog razvoja, prvotni rok za dovršetak posla, ožujak ove godine, davno je prošao. Iz Ministarstva tvrde kako im je novi cilj da se cjeloviti nacrt NRS-a u javnoj raspravi nađe početkom srpnja. Objašnjavaju da je proces izrade u trećoj od četiri predviđene faze, a baš je ova faza, u kojoj se „definiraju načini provođenja predloženih strateških ciljeva, definiraju glavne strukturne reforme u srednjem i dugom roku te glavni strateški projekti koji bi mogli biti provedeni do 2030. godine“, najzahtjevnija.
Iz Ministarstva su naširoko predstavili i prethodne, navodno završene faze izrade Strategije, ali stručnjak s kojim su razgovarali novinari Jutarnjeg dosadašnje rezultate usporedio je s „dječjim crtežima“. Iz Ministarstva nisu odgovorili na pitanje koliko je sve to do dosad koštalo, ali priznaju da će samo Svjetska banka, koja je angažirana kako bi pružala savjetodavne usluge za izradu NRS-a, za taj posao dobiti 32 milijuna kuna.