Zašto bi ovaj, četvrti susret Kim Jong-una i kineskog predsjednika mogao zbilja biti bitan
Sjeverna Koreja stjerana u kut, ali vješto krši međunarodne sankcije
Sjevernokorejski vladar Kim Jong-un stigao je u ponedjeljak u četverodnevni posjet Kini kako bi s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom dogovorio dnevni red te stajališta koja će zauzeti na skorom sastanku s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Bijela kuća već je objavila da se dogovara datum i mjesto susreta vođa dviju zemalja. Dosadašnji pregovori međutim nisu dali rezultata jer Washington čeka “konkretne i detaljne” korake u procesu denuklearizacije, dok Pjongjang očekuje prije toga sigurnosna jamstva da će se ukinuti gospodarske sankcije. SAD traži da se Sjeverna Koreja smjesta odrekne cjelokupnog nuklearnog arsenala, a Pjongjang očekuje, uz ukidanje sankcija, povlačenje američkog nuklearnog oružja iz njenog susjedstva.
U novogodišnjem obraćanju naciji Kim Jong-un je naglasio kako SAD pogrešno procjenjuju strpljenje njegove zemlje te da će, ako nastave pojačavati sankcije i pritisak na Pjongjang, biti primoran, jer neće imati drugog izbora, potražiti “novi put”. Premda nije precizirao što je mislio pod “novim putom”, u Washingtonu je odmah objavljena uzbuna jer je zaključeno kako Pjongjang prijeti da će se okrenuti Pekingu s kojim je godinama imao vrlo zategnute odnose.Harry Kazianis, direktor u američkom Centru za nacionalne interese ocijenio je “kako je Kim podsjetio Trumpovu administraciju da ima diplomatske i ekonomske mogućnosti suprotstaviti se Washingtonu” jer je “doduše prikriveno, ali vrlo jasno zaprijetio da će se približiti Pekingu, što bi i te kako trebalo zabrinuti SAD.”
I doista, četvrti susret kineskog i sjevernokorejskog lidera potvrđuje da režim Kim Jong-una i te kako ovisi o Kini što Peking koristi kako bi bitno utjecao na pregovore o denuklearizaciji i mirovnom procesu na Korejskom poluotoku. Uostalom u to se svijet mogao uvjeriti nakon prvog summita Trumpa i Kima kad su pokrenuli odnose između dvije države s mrtve točke. No tada je Washington povećao carine na kinesku robu, a Sjeverna Koreja naglo je i posve neočekivano zaoštrila retoriku protiv Washingtona.
Sjeverna Koreja u interesu Kine i SAD-a
Nije bilo teško dokučiti da je Pjongjang to učinio pod pritiskom Pekinga koji se tako želio osvetiti Trumpu zbog žestokog ekonomskog udara na Kinu. To jasno pokazuje da će se mirovni proces na Korejskim poluotoku odvijati i u skladu s kineskim interesima, čega se u Washingtonu s razlogom ponajviše pribojava. Kina ne želi da Sjeverna Koreja ima atomsko oružje jer joj to daje moć da se suprotstavlja pa i prijeti Pekingu, ali namjerava očuvati režim Kim Jong-una jer je on jamstvo da na tlu te zemlje neće biti američke vojske. Kina ne krije da želi ojačati utjecaj na Pjongjang, ali pri tomu očekuje od Sjeverne Koreje da bude puno fleksibilnija, poslušnija i manje provokativna država koja će prihvatiti kineski model gospodarske reforme.
Izjava Kim Jong-una kako priželjkuje što brži susret s predsjednikom Trumpom te nenajavljeni put u Peking potvrđuju da su međunarodne sankcije nanijele previše štete toj zemlji pa i ugrozile njenu gospodarsku stabilnost. Kim Jong-un više i ne krije kako mu je od životne važnosti, premda mu Kina i Rusija sve otvorenije pomažu, da se što prije ukinu sankcije. To je uostalom potvrdio ovih dana Ri Ho-rim, glavni tajnik Sjevernokorejskog Crvenog križa koji je na do sada nezapamćen način priznao da je zbog sankcija “zdravstvena situacija u Sjevernoj Koreji iznimno zabrinjavajuća jer je došlo do dramatičnog smanjenja zaliha lijekova. Nedostaje cjepiva, antivirusnih lijekova, kompleta za brzo testiranje, zaštitne opreme za zdravstvene djelatnike i sanitizer za ruke pa je zbog toga došlo do izbijanja gripe puno ranije nego prošlih godina.”
Milijuni oboljelih od gripe bez lijeka
Po nekim procjenama u Sjevernoj Koreji trenutno od gripe boluje nekoliko milijuna ljudi. Cijeli niz elementarnih nepogoda poput velikog toplinskog vala, tajfuna, poplava i klizanja zemljišta koje su pogodile Sjevernu Koreju 2018. godine dodatno su pogoršale ionako tešku humanitarnu situaciju. Prema procjenama Međunarodnog crvenog križa oko 10,3 milijuna stanovnika Sjeverne Koreje pati od pothranjenosti, nedostatka hrane, izostanka zdravstvene zaštite te nedostatka pristupa osnovnim uslugama. Međunarodni crveni križ također je zaključio kako su sankcije ozbiljno ugrozile zdravstvene uvjete u toj zemlji te da imaju vrlo negativne posljedice po civilno stanovništvo.
Južna Koreja objavila je da će žurno isporučiti Pjongjangu antivirusni lijek Tamiflu kako bi pomogla u borbi protiv gripe. Posljednji put Južna Koreja pružila je pomoć susjednoj državi 2009. godine i to u vrijednosti do 15,3 milijuna dolara. Tada je poslala 400.000 doza lijeka Tamiflu i Relenza Rotadisk te 100.000 sredstva za dezinfekciju ruku u vrijednosti do 858.000 dolara. Sada su međutim, zbog prave epidemije gripe, potrebne znatno veće količine lijekova.
Sjeverna Koreja vješto krši sankcije
Rezolucija 2397 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda od prosinca 2017., uvela je zabranu uvoza u Sjevernu Koreju nafte, strojeva, elektroničke i transportne opreme te izvoza ugljena, minerala i osnovnih metala. Uz nedostatak lijekova i hrane, zbog sankcija su obustavljeni brojni razvojni i građevinski objekata, pa i zbog toga Kimu grozničavo treba ukidanje međunarodnih sankcija.
Iako Sjeverna Koreja uspijeva kršiti sankcije, situacija u toj zemlji sve je gora. Američki istražitelji i stručnjaci Ujedinjenih naroda koji prate novčane tokove utvrdili su da Pjongjang vrlo vješto krši sankcije raznim financijskim makinacijama pomoću kojih uspijeva kupovati i prodavati naftu, ugljen i duhan te zarađivati milijune dolara prodajući svoja znanja u obuci vojnika te uslugama u računalnom programiranju…
Kako Sjeverna Koreja prodaje svoju robu
Wall Street Journal detaljno je opisao kako Sjeverna Koreja prodaje svoju robu kompanijama iz raznih država, a one uplaćuju novac na tvrtke koje imaju najčešće sjedišta u zemljama Afrike i Azije. Taj novac onda stavljaju na posebne račune kojima imaju pristup samo tvrtke i financijske institucije iz Sjeverne Koreje.
Joshua Stanton, odvjetnik iz Washingtona koji je pomogao izraditi najnovije američke zakone o sankcijama protiv Sjeverne Koreje objasnio je kako “samo mala količina novca ulazi u Sjevernu Koreju, dok većina ostaje u stranim bankama. ”No sve je to premalo da bi se Sjeverna Koreja izvukla iz dubokog ekonomskog i financijskog gliba pa Kim Jong-unu grozničavo treba pomoć Kine. Vrijeme će pokazati koliku će cijenu morati platiti za to. Po njega bi, dakako, bilo najgore kad bi se Kina i SAD dogovorile iza njegovih leđa što, dakako, nikako ne treba isključiti.