Zašto je iznimno važno nagrađivati najbolje nastavnike i edukatore
Projekt Edukator godine čini ono što država godinama nije bila u stanju
U listopadu prošle godine, usred štrajka hrvatskih nastavnika, Telegram je objavio analizu pravog stanja hrvatskog školstva: “Nastavnicima plaće treba povećati za 40, a ne 4 posto. Pitanje je jesu li oni za to spremni”. Između ostalog, tamo smo ustvrdili da ozbiljno povećanje nastavničkih plaća nije moguće bez suočavanja s nekoliko teških istina:
“…upumpavanje novca u sustav koji po svim međunarodnim standardima i testiranjima ne funkcionira jednostavno nema smisla. Za stvarni napredak sustava i očuvanje dostojanstva školstva potrebno je suočavanje s nekoliko neugodnih istina, a prema izjavama čelnika sindikata, reklo bi se da mnogi za to nisu spremni. Brutalna istina je da rast broja nastavnika jednostavno nije održiv te da ne daje nikakve pozitivne rezultate. Prema svim pokazateljima, Hrvatska trenutno ima suficit nastavnika, zbog čega se svakih nekoliko mjeseci vode sindikalne borbe oko toga što ulazi u službenu satnicu nastavnika kako bi ih što više uspjelo dobiti punu plaću.”
Telegram je tada također kazao: “Osim nereda i nesrazmjera u broju đaka i nastavnika, hrvatski školski sustav ne poznaje sustavno, transparentno nagrađivanje najboljih nastavnika”. Država to desetljećima nije bila u stanju, a ovih dana lansirana je privatna inicijativa, Edukator godine, koja želi pomoći u prepoznavanju najboljih učitelja, nastavnika, profesora i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama.
Zakopani edukatori u neefikasnom sustavu
“U sustavu je zakopano mnoštvo vrijednih i posvećenih edukatora”, kažu voditelji projekta na web stranici, “koji čine sve što je moguće da svojim korisnicima, a to nije ni država, ni tržište rada, nego učenici, pružili najbolje”. U izradi metodologije odabira sudjeluje hrvatska podružnica međunarodnog konzultantskog giganta Ernest & Younga.
Edukator godine incijativa je Instituta za razvoj i inovativnost mladih, poduzetnika Nenada Bakića; Institut je 2014. lansirao projekt Croatian Makers, u sklopu kojeg su hrvatskim školama donirali stotine robota na kojima učenici mogu raditi. Ove su godine pokrenuli Croatian Makers ligu u kojoj se učenici iz stotina škola natječu sa svojim robotskim kreacijama.
Hrvatski obrazovni sustav dizajniran je tako da sputava inovativnost, kreativnost, individualnost i isticanje, na svim razinama, od učenika do nastavnika kojih ih educiraju. Ministarstvo, recimo, skriva podatke o rezultatima državne mature koji bi roditeljima omogućili usporedbu pojedinih škola i nastavnika (bez obzira što ovakva državna matura nema previše smisla).
Bez honoriranja truda, nema poticaja za trud
Bez sustavnog honoriranja truda, nestaju poticaji nekom da se potrudi. Sve to za posljedicu ima iznimno lošu poziciju hrvatskih učenika na međunarodnim testiranjima koja se, poput Pise, oslanjaju na vještinama učenja, a ne naučenim činjenicama:
Pokretači Edukatora godine u opisu projekta spominju upravo rezultate na Pisi kao jedan od motiva lansiranja projekta. Stoga, smatra uredništvo Telegrama, riječ je o jednom od važnijih inicijativa u posljednje vrijeme; kad bi barem sljedeća Vlada to mogla uvidjeti.
Redakcijski komentar uredništva Telegrama.