Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Zašto su bitni današnji predsjednički izbori u Poljskoj?

Predsjednik ima pravo veta na zakone, što je ključna ovlast kojom može zaustaviti kontroverzne reforme vladajuće stranke

ZADNJA IZMJENA: srp 12, 2020
Foto: Getty Images

Andrzej Duda trebao je glatko osvojiti još jedan predsjednički mandat. Dok je Europa bila u lockdownu, a Poljska – unatoč karanteni – planirala predsjedničke izbore, aktualni poljski predsjednik kojeg podupire vladajuća konzervativna stranka računao je da će na biralištima pregaziti protukandidate. Uostalom, ankete su mu davale puno povoda da priželjkuje uvjerljivu pobjedu već u prvom krugu. A onda se, zbog epidemije koronavirusa i pod pritiskom javnosti, poljski predsjednički izbori nisu održali.

Rafal Trzaskowski u izbornu je utrku ušao vrlo kasno. Fantomski svibanjski izbori već su prošli, kada je kandidatkinja glavne oporbene stranke, Građanske platforme, odustala od natjecanja i tako otvorila mogućnost kandidature 48-ogodišnjeg liberalnog gradonačelnika Varšave. Prikupljanje potpisa za kandidaturu pokazalo je da je Trzaskowski dobro prodrmao izbornu utrku. Do 10. lipnja morao je skupiti sto tisuća potpisa. U tjedan dana prikupio ih je više od 1,6 milijuna.

Bitan svaki glas

Uvjerljivi favorit predsjedničkih izbora Andrzej Duda odjednom više nije mogao biti sasvim siguran u pobjedu u prvom krugu. Kandidat kojeg podupire konzervativna vladajuća stranka Pravo i pravda (PiS) i koji je bio vjerni saveznik PiS-a u proteklom mandatu i dalje je vrlo visoko kotirao u predizbornim istraživanjima, s potporom uglavnom iznad 40 posto. Ali je postalo sve izvjesnije da mu je, uključivanjem varšavskog gradonačelnika u izborni proces, glatka pobjeda već u prvom krugu izmakla iz ruku. Ankete su u Poljskoj – za razliku od nedjeljnih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj – bile prilično precizne.

Poljaci ove nedjelje izlaze na drugi krug predsjedničkih izbora, na kojima se Duda bori sa Trzaskowskim za još jedan petogodišnji predsjednički mandat. Prvi je krug prošao uvjerljivo u korist aktualnog predsjednika; osvojio je 43,5 posto glasova, dok je Trzaskowski dobio 30,46 posto. No, iz prvog je kruga ključna vijest bila to što je kandidat oporbe pomrsio račune kandidatu kojeg podupiru vladajući desni populisti. Ove nedjelje Duda je i dalje favorit – uostalom, do pobjede ga je u prvom krugu dijelilo vrlo malo, samo sedam postotnih bodova – ali istraživanja javnog mnijenja ipak ukazuju na prilično tijesnu utrku.

Razlike između kandidata

Duda je zato u lovu na svaki potencijalni glas: ugledni europski portal Politico.eu ovoga je tjedna pisao kako aktualni poljski predsjednik, u nastojanju da privuče što veći broj glasača izvan uobičajenog biračkog bazena, stavovima o cjepivu protiv koronavirusa pokušava pridobiti čak i protivnike cijepljenja (kasnije je, piše Politico, pojašnjavao da nije protiv obaveznih cjepiva protiv, primjerice, tuberkuloze). Nastavio je i s kampanjom protiv prava LGBT osoba.

Već se uoči prvog kruga zalagao za zabranu LGBT tema u poljskim školama, a prije nekoliko je dana obećao da će nastojati promijeniti ustav kako bi se zabranilo istospolnim parovima posvajanje djece. Za razliku od Dude, Trzaskowski je, kao gradonačelnik Varšave, potpisao deklaraciju o pravima LGBT osoba, zalagao se za uvođenje antidiskriminacijskog i spolnog odgoja u škole u glavnom gradu Poljske, a govorio je i da podržava životno partnerstvo istospolnih parova, mada – prema medijskim izvješćima – ne podupire i pravo istospolnih parova na posvajanje.

Čemu tolika frka?

Uloga predsjednika u Poljskoj, kao uostalom i u Hrvatskoj, velikim je dijelom samo protokolarna. Čemu onda tolika frka oko toga tko će, primjerice, odlaziti na summite Inicijative tri mora? Postoji jedna ključna predsjednička ovlast zbog koje su ulozi na nedjeljnim izborima visoki i zbog koje bi eventualna (ali još uvijek nikako izvjesna) pobjeda liberalnog varšavskog gradonačelnika imala ozbiljne posljedice, možda čak i na razini Europske unije. Poljski predsjednik ima pravo veta na zakone koje izglasa parlament. Tu je ovlast povremeno koristio i Duda – blokirao je, primjerice, izmjene pravila za europske izbore, koje su išle na štetu malih stranaka, a pod utjecajem ogromnog pritiska javnosti i masovnih prosvjeda, čak i neke kontroverzne pravosudne reforme vladajućeg PiS-a.

Te su reforme stalni izvor tenzija između vlade u Varšavi i Europske komisije. Napetosti svako malo eskaliraju, primjerice, kada poljske vlasti poduzimaju mjere koje kritičari smatraju pokušajem izvršne vlasti da kontrolira sudstvo, disciplinira suce i slično. Parlamentarnu većinu za provođenje takvih promjena osvojili su na izborima u listopadu prošle godine, iako je u Senatu, politički manje moćnom domu parlamenta, kontrolu preuzela oporba. Već se to pokazalo otežavajućom okolnošću kada su vladajući htjeli organizirati predsjedničke izbore u svibnju putem pošte, pa je oporba otezala s procedurom potvrde potrebnog zakona u Senatu.

Posljedice za EU

Vrlo je izvjesno da je Dudina pobjeda – bez obzira na njegovo povremeno korištenje veta – bitan element da vladajući konzervativci dovrše svoje kontroverzne reforme; drugim riječima, ako Trzaskowski osvoji predsjednički mandat, PiS i njegovi saveznici naći će se u politički puno težoj situaciji, jer u parlamentu nemaju potrebnu većinu da sruše predsjednički veto na zakone (možda bi je, na nekim temama, mogli skrpati, ali to je daleko od komonte situacije u kojoj će biti u slučaju Dudine pobjede). Pobjeda varšavskog gradonačelnika mogla bi, dakle, usporiti, vjerojatno i zaustaviti pojedine sporne reforme desnih populista. To bi se, pak, reflektiralo i na europskoj razini, na poziciju Poljske u EU, a moguće i ohrabrilo europske čuvare vladavine prava na konkretnije poteze.

Mada je riječ o sasvim običnim predsjedničkim izborima, ove su nedjelje u Poljskoj ulozi ipak prilično visoki. Vladajuća stranka itekako je svjesna što dobiva Dudinom pobjedom. Pokazali su to i uoči prvog kruga izbora, ne libeći se vrlo domišljatih, ali i krajnje polemičnih poteza: ministarstvo unutarnjih poslova, pisao je prije nekoliko tjedana Reuters, obećalo je, primjerice, vatrogasna vozila malim lokalnim zajednicama koje budu imale najveći odaziv birača. Upravo je u takvim sredinama podrška PiS-u i Dudi najveća.

Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
434 članka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program