Otkad je došlo do snažnog porasta cijene benzina svi su postali strašno ljuti na Mađare koji vode glavnu riječ u upravljanju Inom. Smišljaju se modeli kako naftnu kompaniju ponovno “vratiti u hrvatske ruke”, jer bi tada valjda situacija bila povoljnija za hrvatske potrošače.
Predlažu se dodatni porezi na takozvane ekstraprofite koje Ina ostvaruje, iako pola dobiti završava u državnom proračunu, s obzirom na to da je i Republika Hrvatska vlasnik otprilike pola dionica. No, istovremeno, HEP koji je pod potpunom državnom kontrolom, isto tako dere svoje kupce – poduzetnike, koji su dobili nekoliko puta veće račune, pa im prijete otpuštanja radnika i zatvaranje biznisa.
INA-u bi nacionalizirali, a HEP ne možemo. Već je državni
HEP ne možemo nacionalizirati, kada već je u stopostotnom državnom vlasništvu, ali nam je valjda lakše kada nas dere država nego kada to radi netko drugi.
Naftni konzultant Jasminko Umičević tako je, na primjer, predložio izvlaštenje dijela dioničara Ine kako bi država ponovno stekla većinski paket dionica. Radi se o tek nekoliko postotaka dionica, koje bi, prema njegovom prijedlogu država trebala nacionalizirati, uz naknadu dioničarima, prema cijeni dionica na Zagrebačkoj burzi.
Smatra da Hrvatska prema Ustavu ima pravo na to: radilo bi se o zaštiti interesa sigurnosti države, jer se na svjetskom naftnom tržištu događaju tektonske promjene. “MOL optimizira poslovanje Ine u skladu sa svojim interesima i profitom. Danas je jasno da profit nije ono što je interes građana, mora se osigurati sigurnost opskrbe, da ne dođemo u situaciju da pojedini distributeri nafte prijete”, rekao je nedavno Umičević, gostujući na N1 televiziji.
Poseban porez na dobit energetskih kompanija
Damir Vanđelić, koji je svojedobno bio i predsjednik Nadzornog odbora INA-e nedavno je izašao s idejom uvođenja posebnog poreza na dobit energetskih tvrtki. Naravno, time se cilja upravo Ina, koja je u prvih šest mjeseci imala 1,6 milijardi kuna dobiti.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Njegova ideja jest da se novac koji bi se dobio od tog posebnog poreza usmjeri prema građanima kako bi se ublažio udar na novčanike zbog poskupljenja energenata. Prema njegovoj računici, svaki vozač bi trebao dobiti povrat za gorivo od oko 3500 kuna.
I tako, dok se kuju planovi što bi se moglo s Inom, u kojoj mađarski MOL ima blizu 50 posto dionica, istovremeno državni HEP posljednjih mjesec-dva poduzetnicima šalje nekoliko puta veće račune, zbog čega mnogi od njih dovode u pitanje smisao daljnjeg poslovanja.
Poduzetnici tvrde da ih državni HEP diskriminira
Još početkom lipnja udruga Glas poduzetnika oglasila se o ovom pitanju. Naime, kupci u kategoriji poduzetništvo već u startu plaćaju tri puta skuplju struju u odnosu na građane, a sada je cijena još dodatno porasla.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Poduzetnici to doživljavaju kao diskriminaciju kakva “ne postoji nigdje u Europi”. Od Vlade su tražili da cijena bude jednaka za sve, jer ne smatraju da ne postoji racionalno objašnjenje za toliku razliku u tarifi. Dapače, smatraju da bi oni koji troše više trebali imati niže cijene.
Cijene struje koje plaća poduzetništvo, naravno, poskupljuju i sve ostalo, jer ih troškovi primoravaju da podignu i svoje cijene, kako bi održali rentabilnost poslovanja. Hoćemo li onda i od HEP-a, koji je u posljednje tri godine zaradio ukupno četiri milijarde kuna, očekivati da se odrekne svoje zarade i prepusti je svojim kupcima. Vlada nad njime ima apsolutnu kontrolu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Zašto svi mirno gledaju kako državni HEP dere poduzetnike usred inflacije, a mlati milijarde kuna profita
HEP je poduzetnicima poslao nekoliko puta veće račune, nekima prijete otpuštanja radnika i zatvaranje biznisa
I tako, dok se kuju planovi što bi se moglo s Inom, u kojoj mađarski MOL ima blizu 50 posto dionica, istovremeno državni HEP posljednjih mjesec, dva poduzetnicima šalje nekoliko puta veće račune, zbog čega mnogi od njih dovode u pitanje smisao daljnjeg poslovanja
Otkad je došlo do snažnog porasta cijene benzina svi su postali strašno ljuti na Mađare koji vode glavnu riječ u upravljanju Inom. Smišljaju se modeli kako naftnu kompaniju ponovno “vratiti u hrvatske ruke”, jer bi tada valjda situacija bila povoljnija za hrvatske potrošače.
Predlažu se dodatni porezi na takozvane ekstraprofite koje Ina ostvaruje, iako pola dobiti završava u državnom proračunu, s obzirom na to da je i Republika Hrvatska vlasnik otprilike pola dionica. No, istovremeno, HEP koji je pod potpunom državnom kontrolom, isto tako dere svoje kupce – poduzetnike, koji su dobili nekoliko puta veće račune, pa im prijete otpuštanja radnika i zatvaranje biznisa.
INA-u bi nacionalizirali, a HEP ne možemo. Već je državni
HEP ne možemo nacionalizirati, kada već je u stopostotnom državnom vlasništvu, ali nam je valjda lakše kada nas dere država nego kada to radi netko drugi.
Naftni konzultant Jasminko Umičević tako je, na primjer, predložio izvlaštenje dijela dioničara Ine kako bi država ponovno stekla većinski paket dionica. Radi se o tek nekoliko postotaka dionica, koje bi, prema njegovom prijedlogu država trebala nacionalizirati, uz naknadu dioničarima, prema cijeni dionica na Zagrebačkoj burzi.
Smatra da Hrvatska prema Ustavu ima pravo na to: radilo bi se o zaštiti interesa sigurnosti države, jer se na svjetskom naftnom tržištu događaju tektonske promjene. “MOL optimizira poslovanje Ine u skladu sa svojim interesima i profitom. Danas je jasno da profit nije ono što je interes građana, mora se osigurati sigurnost opskrbe, da ne dođemo u situaciju da pojedini distributeri nafte prijete”, rekao je nedavno Umičević, gostujući na N1 televiziji.
Poseban porez na dobit energetskih kompanija
Damir Vanđelić, koji je svojedobno bio i predsjednik Nadzornog odbora INA-e nedavno je izašao s idejom uvođenja posebnog poreza na dobit energetskih tvrtki. Naravno, time se cilja upravo Ina, koja je u prvih šest mjeseci imala 1,6 milijardi kuna dobiti.
Njegova ideja jest da se novac koji bi se dobio od tog posebnog poreza usmjeri prema građanima kako bi se ublažio udar na novčanike zbog poskupljenja energenata. Prema njegovoj računici, svaki vozač bi trebao dobiti povrat za gorivo od oko 3500 kuna.
I tako, dok se kuju planovi što bi se moglo s Inom, u kojoj mađarski MOL ima blizu 50 posto dionica, istovremeno državni HEP posljednjih mjesec-dva poduzetnicima šalje nekoliko puta veće račune, zbog čega mnogi od njih dovode u pitanje smisao daljnjeg poslovanja.
Poduzetnici tvrde da ih državni HEP diskriminira
Još početkom lipnja udruga Glas poduzetnika oglasila se o ovom pitanju. Naime, kupci u kategoriji poduzetništvo već u startu plaćaju tri puta skuplju struju u odnosu na građane, a sada je cijena još dodatno porasla.
Poduzetnici to doživljavaju kao diskriminaciju kakva “ne postoji nigdje u Europi”. Od Vlade su tražili da cijena bude jednaka za sve, jer ne smatraju da ne postoji racionalno objašnjenje za toliku razliku u tarifi. Dapače, smatraju da bi oni koji troše više trebali imati niže cijene.
Cijene struje koje plaća poduzetništvo, naravno, poskupljuju i sve ostalo, jer ih troškovi primoravaju da podignu i svoje cijene, kako bi održali rentabilnost poslovanja. Hoćemo li onda i od HEP-a, koji je u posljednje tri godine zaradio ukupno četiri milijarde kuna, očekivati da se odrekne svoje zarade i prepusti je svojim kupcima. Vlada nad njime ima apsolutnu kontrolu.