Kako će se financirati obnova Zagreba? Završava javna rasprava o prijedlogu zakona, stiglo preko 120 opsežnih primjedbi
I HDZ i SDP obećavaju da će zakon, koji regulira kako će se nakon potresa obnoviti Zagreb i okolica, donijeti na početku mandata
Ove nedjelje, nakon 30 dana, završava javno savjetovanje o zakonskom prijedlogu o obnovi Zagreba i okolice nakon snažnog potresa, prijedlogu koji je, tri tjedna pred parlamentarne izbore, jedna od glavnih tema u kampanji na području glavnog grada. Na prijedlog zakona, za koji su se mnogi stanovnici Zagreba sigurno nadali da će biti donesen prije raspuštanja Sabora, ali se to ipak nije dogodilo, dosad je stiglo više od 120 komentara. Radi se uglavnom o vrlo detaljnim i opširnim primjedbama na niz zakonskih članaka.
Prema informacijama sa stranice e-savjetovanja, u raspravu su se uključili brojni pojedinici, ali i institucije i udruge. Komentirao ga je Grad Zagreb i zagrebački Zavod za prostorno uređenje; uključila se Hrvatska komora inženjera građevinarstva te Američka gospodarska komora u Hrvatskoj, kao i Ured pučke pravobraniteljice… Stiglo je i niz primjedbi pojedinaca.
Kako financirati obnovu?
Najdetaljniji je u svojim komentarima bio Grad Zagreb. Iz Grada su, primjerice, predložili da se u zakonu detaljnije definira kako će se sufinancirati troškovi obnove, kao i da se precizira da država snosi troškove obnove državnih građevina, a Grad onih koje su u gradskom vlasništvu.
Što se tiče sredstava, iz Grada Zagreba ponavljaju ideju koju je nedavno iznijela zamjenica gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević o preusmjeravanju novca koji Zagreb uplaćuje u fond izravnanja za druge jedinice lokalne samouprave: umjesto u taj fond, novac bi se mogao “uplaćivati u državni proračun za potrebe troškova obnove”, navode. “S obzirom na iznos takvih sredstava koja osigurava Grad i razdoblje koliko će trajati obnova će Grad sam uplatiti milijarde kuna za obnovu”, piše u jednom od komentara.
Početkom travnja, zamjenica graonačelnika je, gostujući na N1, kazala da Zagreb godišnje “uplati između 850 i 900 milijuna kuna u Fond izravnanja, iz čega se financiraju ostale jedinice lokalne samouprave. Naš je prijedlog da se više 17 posto od poreza na dohodak ne uplaćuje za to, nego da ta sredstva ostanu kao namjenska sredstva u ovoj krizi”.
Štete od naknadnih potresa
Prema informacijama objavljenim na e-savjetovanju, Grad Zagreb se založio i da se eventualno uvedu novi modeli financiranja “sistemom kružnog gospodarstva”. Financiranjem bi se trebalo omogućiti nove vrijednosti poput stanova, poslovnih prostora, garaža i slično, “kako bi se njihovom prodajom nadoknadili troškovi nastali u obnovi”, piše u komentarima koji su pripisani Gradu Zagrebu.
Zagreb traži i druge izmjene. Primjerice, da se iz zakona izbace bojleri jer spadaju pod posebne propise. Ili, recimo, da se zakon odnosi i na eventualna oštećenja nastala u naknadnim potresima, kao i da treba precizno odrediti je li namjera regulirati obnovu svih objekata s oštećenjima ili samo neke razine oštećenja te kako onda pomoći vlasnicima ostalih oštećenih objekata.
Odgoda narušila povjerenje
Američka gospodarska komora u Hrvatskoj se, pak, osvrnula na “predviđeno isključenje propisa o javnoj nabavi”, napomenuvši da to isključenje nije izričito navedeno, čime se, smatraju, “na tržište uvodi dodatna razina pravne nesigurnosti”. Njihovi su prijedlozi da se izričito propiše da se na obnovu primjenjuje Zakon o javnoj nabavi “u najvećoj mjeri u kojoj je to moguće”. A tamo gdje primjena tog propisa neće biti moguća, da se “jasno i precizno propišu okolnosti u kojima iznimno ne bi trebalo provoditi postupke javne nabave (…)”.
U savjetovanje se, kako smo napomenuli, uključio i ured pravobraniteljice. Njihov interes nisu pojedinosti poput kondenzacijskih bojlera; perspektiva iz koje pravobraniteljica komentira zakonski prijedlog nešto je drugačija. Ured se, primjerice, založio da se adekvatno vrednuju primjedbe građana “jer oni čine grad”, a dio njihovog osvrta odnosi se, među ostalim, i na problem nepovjerenja građana u institucije. To je povjerenje, smatraju, dodatno narušeno raspuštanjem Sabora prije nego što je zakon izglasan, odnosno odgodom donošenja zakona.
Ključna tema kampanje
To što zakon nije donesen jedna je od bitnih tema predizborne kampanje u Zagrebu. HDZ, koji je ovog tjedna predstavio svoj program, sada obećava da će ga donijeti odmah na početku mandata – očito su svjesni da im odgoda donošenja zakona nanosi političku štetu. U programu se stoga na neki način pravdaju: navodeći da je zakonski prijedlog u javnom savjetovanju, govore o dugoročnim i kvalitetnim rješenjima, koja su nužna jer će obnova trajati dugi niz godina.
Restart koalicija, koju predvodi SDP, u svom programu obećava da će donijeti zakon po kojem će Vlada “u potpunosti preuzeti odgovornost za projekt obnove po modelu kojim bi se vlasnicima sufinanciralo 80 posto troškova obnove”. SDP-ovi dužnosnici tvrde da će to biti prvi zadatak njihove Vlade, već “u prvom tjednu”, ako, dakako, preuzmu vlast.