Analiza: Zbog pandemije korone stvara se novi svjetski poredak, Kina bi mogla nadjačati Sjedinjene Američke Države
Umjesto da se SAD nametnu kao svjetski lider, sve više država ne želi popuštati pod pritiscima Washingtona
Pandemija koju je izazvao Covid-19 ubrzala je raspad te uspostavu novog svjetskog poretka koji je započeo 2016. dolaskom Donalda Trumpa u Bijelu kuću. No, umjesto da se SAD nametnu kao nesporni svjetski lider, kako je zamislio Trump, došlo je do promjene u odnosima snaga u svijetu, ali na američku štetu. Za to je najodgovorniji upravo američki predsjednik koji se zbog načina kako je vodio borbu protiv COVID-a 19 teško kompromitirao u vlastitoj zemlji, ali i u svijetu.
Po procjenama američkih zdravstvenih eksperata zbog prekasnog uvođenja mjera zaštite, u SAD-u je nepotrebno umrlo između 35.000 i 40.000 ljudi. Osim toga, Trump je nanio štetu ugledu SAD-a kad je predložio uzimanje dezinfekcijskog sredstava kao lijek za COVID 19. Stoga je većina političara, diplomata, analitičara suglasna da su zbog svega toga SAD izgubile dosadašnju vodeću poziciju. To se vidi na cijelom nizu primjera jer mnoge države više ne žele popuštati pod pritiscima Washingtona.
EU ne kani ispunjavati Trumpove zahtjeve
Tako su europski saveznici SAD-a tijekom glasanja na godišnjoj skupštini Svjetske zdravstvene organizacije, WHO, u Ženevi odbacili zahtjev Bijele kuće za strožim odnosom spram Kine. Time su se napetosti između Trumpove administracije i europskih saveznika dodatno produbile. Odluka Europe da odbaci Trumpovo sučeljavanje s Kinom i WHO-om pokazala je da Njemačka i Francuska, zajedno s članicama EU-a, više ne namjeravaju ispunjavati kaotične i osvetoljubive zahtjeve američkog predsjednika.
Svijet su zaprepastile još neke odluke Bijele kuće. Među ostalim, da se prestane financirati Svjetska zdravstvena organizacija, iako se ona pokazala kao najbolji koordinator u borbi protiv pandemije. Washington nije želio sudjelovati ni na međunarodnim sastancima na kojima se dogovarala koordinirana potraga za cjepivom, blokirao je rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a koja je pozvala na globalno primirje, kao što je ranije opstruirao sastanke grupacija G7 i G20.
Trump zaziva novi hladni rat?
Većina političara i analitičara uvjerena je da Trump pozivanjem na kažnjavanje Pekinga zbog pandemije te poduzimanjem protekcionističkih mjera u trgovini s Kinom i EU zapravo zaziva “novi hladni rat”. No za razliku od Trumpa, Francuska i Njemačka smatraju da se Kini ne mogu okrenuti leđa. “To je veliki partner, moramo sačuvati odnose”, izjavio je visoki dužnosnik Ministarstva vanjskih poslova u Parizu. Bivša britanska premijerka Theresa May izjavila je pak “kako američka kampanja protiv Kine ne smije postati linija prijeloma u međunarodnim odnosima”.
Nepredvidljivo ponašanje američkog predsjednika zbunjuje i plaši mnoge svjetske lidere koje se ne žele dovesti u situaciju da moraju biraju između SAD-a i Kine kako to želi nametnuti Bijela kuća. Jasno je, međutim, da će Trump u sljedećih pola godine učiniti sve kako sačuvao vlast te pozornost američke javnosti preusmjerio s katastrofalne domaće zdravstvene situacije na stvarne i izmišljene neprijatelje u svijetu. A to će biti iznimno opasno jer Trump na svojim leđima nosi krimen neuspješne borbe protiv epidemije koja je usmrtila 100.000 ljudi te opustošila američko gospodarstvo.
Testiranje nuklearnog oružja je grozna ideja
Nakon otvaranja trgovinskog rata s Kinom Trump je sada otišao korak dalje. Pa su se najviši američki dužnosnici sastali 15. svibnja u Bijeloj kući kako bi raspravili o tome hoće li nakon 28 godina prekida SAD izvesti prvo testiranje nuklearnog oružja. Na taj način, tvrde u Washingtonu, želi izvršiti pritisak na Rusiju i Kinu da sklope trostrani sporazum o kontroli oružja. “Hvala Bogu”, rekao je jedan od sudionika sastanaka, “još uvijek postoje neki profesionalci koji su im rekli da je to grozna ideja.”
Elitne američke snage za specijalne operacije, koje broje 70.000 vojnika te stoje godišnje 13 milijardi dolara, morat će se osposobiti za visokotehnološko ratovanje s Kinom i Rusijom, odlučeno je ovih dana u Washingtonu. Rat protiv terorizma mora se zamijeniti sofisticiranim oblikom rata protiv dva najveća geopolitička suparnika. Zbog toga je dio trupa već preusmjeren iz Afganistana u Aziju kako bi se suzbile ambicije Kine. General Richard Clark, zapovjednik specijalnih operacija (Socom), rekao je da njegovi vojnici više ne trebaju biti samo snagatori nego i lukavi i obrazovani vojnici koji će provoditi sofisticirane specijalne operacije.
Trgovinski rat je samo vrh ledenog brijega
No, trgovinski ratovi između dvije države tek su vrh ledenog brijega ispod koje se kriju neusporedivo dublje i opasnije razlike. Američka politička elita ne može se pomiriti s činjenicom da Kina izrasta ne samo u vojnu nego i u ekonomsku velesilu koja će ubrzo po mnogim elementima biti ravnopravna sa SAD-om. Odjel za planiranje američkog State Departmenta objasnio je da veliko nadmetanje s Kinom zapravo znači “borbu sa zaista drugačijom civilizacijom i ideologijom, koju SAD do sada nisu vodile”. Kina “predstavlja jedinstven izazov jer režim u Pekingu ne pripada zapadnoj povijesti, kulturi i filozofiji”, zaključuje se u studiji.
Stoga ne čudi da je predsjednik Trump ovih dana napao Kinu zbog epidemije koronavirusa iz najtežeg oružja: “Ovo je gore od Pearl Harboura. Ovo je gore od Svjetskog trgovinskog centra. Nikad nije bilo takvog napada”. Ta izjava uslijedila je nakon što je Trump nekoliko mjeseci javno hvalio kineskog predsjednika Xi Jinpinga kako se odlično bori protiv epidemije COVID-a 19. Istodobno, Peter Navarro ekonomski savjetnik predsjednika Trumpa, otvoreno je kazao kako bi Kina trebala platiti kompenzaciju za štetu uzrokovanu koronavirusom.
Nova vrsta hladnog rata
Umjesto da globalna pandemija bude prilika za produbljenje suradnje između dvije zemlje, došlo je do potpunog raskola, odnosno do ruba onoga što Jean-Pierre Cabestan, profesor politologije na baptističkom sveučilištu u Hong Kongu naziva “novom vrstom hladnog rata”. A nepomirljive razlike u političkim vrijednostima i strateškim ambicijama samo produbljuju nepovjerenje.
Zbog takvog razvoja situacije i Peking razrađuje sve moguće scenarije sukoba sa SAD-om.
Kineski institut za suvremene međunarodne odnose u suradnji s Ministarstvom obrane i obavještajnim službama sačinio je dokument u kojemu se razrađuju razne varijante zaštite Kine od svih vrsta napada. Peking drži da su odnosi Kine i SAD-a na najnižoj točki unatrag nekoliko desetljeća zbog američkih optužbi o nepoštenoj trgovačkoj i tehnološkoj praksi te konfliktima oko Hong Konga, Tajvana i spornih teritorija u Južnokineskom moru. U dokumentu se navodi da Washington uspon Kine doživljava kao ekonomsku i sigurnosnu prijetnju te izazov zapadnim demokracijama.
Bijela kuća misli da se okončava ogrnaičena neovisnost Hong Konga
Zbog sve neuvijenijih prijetnji, Kina je, unatoč svijesti da će to izazvati burne reakcije Bijele kuće, donijela dvije važne strateške odluke koje u velikoj mjeri mijenjaju njenu dosadašnju strategiju. U Pekingu je procijenjeno da bi Donald Trump, kako će se približavati predsjednički izbori, mogao ponovno potaknuti nemire u Hong Kongu kako bi podrio snagu i ugled Kine.
Stoga je najavljeno donošenje novog zakona o nacionalnoj sigurnosti u Hong Kongu kojim bi se tom gradu s elementima države, zabranilo odcjepljenje i podjela Kine te terorističke i sve druge aktivnosti koje potkopavaju središnju vlast u Pekingu.
U Bijeloj kući odmah je procijenjeno da bi to moglo okončati ograničenu neovisnost Hong Konga pa je najavljeno da će predsjednik Trump uvesti nove sankcije protiv Kine. Zaoštravanje odnosa između dvije super sile svakako će ojačati jastrebove u obje države što će, dakako, ubrzati eskalaciju sukoba te nametanja međusobnih sankcije ili drugih kazni.
Sukobi zbog nepomirljivih ideoloških razlika
Najnoviji sukobi posljedica su i nepomirljivih ideoloških razlika između dvije države. Dio američkih komentatora tvrdi da je Kina od 1978. do 2012. gurnula u drugi plan komunističku ideologiju te se usredotočila na razvijanje gospodarstva. Nakon što je ekonomski stala na noge Kina se, dolaskom Xi Jinpinga na čelo države i partije, ponovno vratila ideji izgradnje socijalizma, a to znači jačanja komunističke ideologije.
Do sada su obje strane stavljale na stranu ideološke razlike i strateške suprotnosti kako bi imale koristi od neograničene ekonomske suradnje. Od 1989. prosječan rast kineskog BDP-a iznosio je nešto više od 9 posto pa je ta zemlja postala glavnim motorom globalnog svjetskog rasta. Deseci tisuća američkih tvrtki pokrenuli su posao u Kini, a bilateralna trgovina prošle godine iznosila je 541 milijardu dolara.
Kina je važno tržište SAD-u
Američki proizvođači automobila, poput GM-a, u Kini prodaju više automobila nego u SAD-u. Otprilike 370.000 kineskih studenata studira u Americi, uključujući mnoge potomke pekinške političke elite. Samo 2016. kineske tvrtke investirale su u SAD 45 milijardi dolara. No, istraživanje istraživačkog centra Pew u ožujku pokazalo je da 66 posto Amerikanaca vidi Kinu kao najveću prijetnju SAD-u, što je gotovo za 20 posto više od početka Trumpove administracije i najnegativniji rejting od kada je istraživanje započelo 2005. godine.
S druge strane u Pekingu tvrde da je Kina morala povući poteze koji će zaštiti njene interese budući da je Trumpova administracija, odmah po ulasku u Bijelu kuću, proglasila Kinu najvećim sigurnosnim izazovom i protivnikom. Pri tomu se pozivaju na riječi Xi Jinpinga iz 2009. kada je bio potpredsjednik partije: “Mi ne izvozimo revoluciju, siromaštvo ili glad i ne stvaramo vam nikakve probleme. Pa, na što se onda možete žaliti?”
Kineski diplomati postaju kao Rambo
Drugi važan zaokret odnosi se na puno oštrije reagiranje Kine na napade iz SAD-a i svijeta. Odbačena je strategija mekog pristupa koji je proklamirao Deng Xiaoping, reformistički vođa, što je podrazumijevalo prikrivanje pravih ciljeva i snage kako bi se u miru mogla graditi velika i jaka Kina. Sada se kineski diplomate pretvaraju u “vučje ratnike”, po kineskoj filmskoj varijanti Ramba iz filma “Wolf Warrior”.
Poanta tog filma glasi: Tko uvrijedi Kinu bit će ubijen, ma gdje se sakrio. Akcijski film “Vučji ratnik” priča je neustrašivom specijalcu kojeg je kineska vlada poslala spasiti kineskog biznismena zarobljenog u afričkoj zemlji koju razara građanski rat. Pri tomu zvijezda filma Vu Jing ubija na stotine pobunjenika i zapadnih plaćenika.
Na tragu te nove strategije kineski diplomata u Parizu zaprijetio je Francuskoj, bude li ugrožavala interese Kine, da će se naći na udaru Pekinga. Također, otkazano je gostovanje Praške filharmonije po Kini zbog toga što je gradonačelnik Praga uvrijedio Kineze izjavom o Tajvanu. Kineski ambasador u Australiji nagovijestio je pak ekonomsku odmazdu bude li Canberra ustrajala na provođenju istrage o nastanku koronavirusa. Kako Australija nije odustala od tog nauma Kina je odmah prekinula uvoz mesa iz četiri velike australske kompanije.
Kina povećava svoj utjecaj u globalnim organizacijama
Fu Ying, zamjenik ministra vanjskih poslova od 2009. do 2013., napisao je kako se kineski diplomati moraju “čvrsto suprotstaviti riječima i djelima na međunarodnoj areni svima onima koji napadaju vodstvo kineske Komunističke partije i socijalistički sustav naše zemlje”. Dio svjetskih analitičara drži kako su ambicije Kine, jačanjem njene ekonomije, sve više povećavale pa je Peking postupno pokazivao sve manje spremnosti prihvaćati američko globalno vodstvo.
Ovaj se trend, tvrde u Washingtonu, ubrzao pod kineskim vođom Xi Jinpingom, koji je proklamirao ideju o “kineskom snu”, vraćanju nacionalne slave te beskompromisnom držanju u međunarodnim poslovima. Zbog toga Kina nastoji što bolje iskoristiti američko povlačenje iz globalnih institucija kako bi povećala svoj utjecaj u međunarodnim organizacijama, poput Ujedinjenih naroda, koje je Trumpova administracija omalovažila.
Trumpova administracija uopće ne krije da ne želi globalizaciju, dok Kina inzistira na njoj sa željom da je oblikuje. Washington međutim ne razumije da će izolacionizam pomoći Pekingu da ostvari taj svoj naumu. Sve to potvrđuje da je završila era procvata globalizacije te da se svjetski poredak raspada na dva ili tri dijela. Uz to trgovinski ratovi i uvođenje protekcionističkih mjera otežat će oporavak svjetskog gospodarstva i usporiti globalni rast te prisiliti mnoge zemlje da se opredjeljuju između ta dva bloka.