Zbog propusta u nabavi udžbenika država mora platiti 6,4 milijuna kuna. Zašto je Divjak u svibnju uvjeravala da je sve OK?

Ministarstvo je, naime, zeznulo s natječajem za udžbenike i ostalo bez 6 milijuna kuna EU potpora

Zbog cijelog niza pogrešaka u provedbi reformskog projekta Škola za život, izdašno financiranom iz EU sredstava, Hrvatska će iz svog proračuna morati platiti kaznene penale u iznosu od 6.447.294,29 kuna. Za još 1.396.715,34 potrebna su dodatna pojašnjenja Ministarstva znanosti i obrazovanja kako bi se utvrdilo jesu li i ti troškovi bili neopravdani.

Sav ovaj novac trošio se u sklopu EU projekta ‘Podrška provedbi cjelovite kurikularne reforme’ (CKR I), koji ukupno teži 155 milijuna kuna. Propisani penali odnose se tek na prvu projektnu dionicu, u kojoj je ukupno potrošeno 25.091.469,07 kuna; drugim riječima, više od četvrtine sredstava utrošenih u prvoj dionici projekta, utrošeno je nepravilno.

Problematični iznosi u eksperimentalnoj fazi Škole za život

Novac se koristio i još se uvijek koristi za eksperimentalnu fazu Škole za život u kojoj prošle i ove školske godine sudjeluju 74 osnovne i srednje škole. Tako su se, primjerice, iz tih sredstava nabavljali eksperimentalni udžbenici, isplaćivali honorari pojedinim učiteljima za izradu tzv. metodičkih priručnika, kao i za njihovo mentoriranje virtualnih učionica u kojima su svoje kolege učitelje pripremali za uvođenje Škole za život.

Večernji list u četvrtak je objavio kako je upravo zbog propusta u procesu javne nabave pojedinih udžbenika, spornih honorara isplaćenih za izradu metodičkih priručnika i honorara za mentoriranje virtualnih učionica, propisana financijska korekcija u iznosu od gotovo šest i pol milijuna kuna.

Odgovornost pomoćnice ministrice Lidije Kralj

Zahtjev za nadoknadom sredstava utrošenih u prvoj dionici CKR I projekta u ožujku ove godine potpisali su Lidija Kralj i Stipe Mamić, pomoćnici ministrice obrazovanja Blaženke Divjak. Ministarstvo se, na pitanja o propisanim penalima, ograđuje upravo pozivanjem na Lidiju Kralj, inače jednu od istaknutijih suradnica ministrice u čijem se društvu Divjak već neko vrijeme ne viđa u javnosti.

“Prioritet Ministarstva je razjasniti činjenice zbog kojih su određeni troškovi proglašeni neprihvatljivi odnosno osigurati prihvatljivost troškova u projektu te je od odgovorne osobe za projekt pomoćnice ministrice Lidije Kralj zatraženo da navedeno i obrazloži te prevenira neprihvatljivost troškova”, stoji u odgovoru koji su nam poslali iz Ministarstva.

Mogućnost eventualne žalbe na propisane penale

Zanimalo nas je i namjeravaju li uložiti žalbu na propisane penale, koju bi po proceduri mogli izjaviti Upravljačkom tijelu projekta, u ovome slučaju Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava. “Nakon što se napravi analiza i prikupe informacije od osoba uključenih u projekt Ministarstvo će odlučiti o daljnjim koracima i eventualnoj žalbi”, dodaju iz Ministarstva, kao i da su osigurali sredstva za financiranje aktivnosti koje se ne mogu financirati sredstvima EU fondova.

No, bez obzira na sredstva osigurana za aktivnosti koje se ne mogu financirati EU sredstvima, nepravilno financirani dijelovi projekta CKR I past će na teret državnog proračuna. Iz Zahtjeva za nadoknadom sredstava prve dionice projekta, u čijem je Telegram posjedu, vidljivi su svi troškovi od 25 milijuna kuna utrošenih u periodu od 1. ožujka do 31. prosinca 2018. godine.

U svibnju ove godine, srednja.hr detaljno je pisala o raspodjeli tih troškova, a najviše je upadao u oči podatak o pojedinačnim isplatama stotina tisuća kuna nastavnicima za izradu metodičkih priručnika za Školu za život. Ukupno je za izradu metodičkih priručnika utrošeno 7.318.654,82 kuna.

Visoki pojedinačni iznosi za metodičke priručnike

Pojedinačni iznosi, isplaćeni nastavnicima koji su na njima radili, zaista su bili iznimno visoki. Primjerice, jednoj nastavnici matematike za rad na priručniku za 5. razred kroz jedan autorski ugovor isplaćeno je 123.105 kuna neto, a zatim je drugim ugovorom za isti priručnik dobila još 82.000 kuna, također neto iznosa. Najskuplji je bio metodički priručnik za razrednu nastavu, koji obuhvaća šest predmeta, i na njega je otišlo čak 797.106 kuna.

Zanimljivo je i kako su navedeni visoki iznosi koje je objavila srednja.hr bili iznosi za tek 50 posto izrađenosti metodičkih priručnika, ali i kako s njihovom izradom nije sve išlo glatko. Naime, gospođa Kralj je nastavnicima koji su na priručnicima radili, usred izrade javila da priručnici „ne udovoljavaju ciljevima i zahtjevima koji su postavljeni pred autore niti predstavljaju dovoljnu vrijednost za novac”. Zanimljivo je kako im je upravo ona prethodno davala upute za njihovu izradu.

Ministrica traži očitovanja; u svibnju joj ništa nije bilo sporno

U iznosima koji su isplaćivani nastavnicima, nalaze se i isplate za mentoriranje virtualnih učionica, što se također spominje kao sporan element prilikom financiranja projekta. Iznosi isplaćeni nakladnicima za nabavu eksperimentalnih udžbenika, koja je prema agenciji DEFCO također sporna, kretali su se između 100.000 pa sve do četiri milijuna kuna po nakladniku.

Već smo spomenuli, ministrica Divjak zbog pronađenih nepravilnosti u financiranju projekta, traži očitovanje od nadležnih za projekt, odnosno svoje pomoćnice Kralj. No, kada su ranije ove godine otkriveni pojedinačni nemali iznosi utrošeni u sklopu projekta, ministrica Divjak javnosti je komunicirala kako je sve odrađeno u skladu s pravilima Europskog socijalnog fonda, kao i da je cijeli projekt sasvim transparentan.

Nepravilnost je svako kršenje prava EU

Iz Ministarstva obrazovanja sada poručuju “kako neprihvatljivih troškova ima u svim projektima”, no prema Uredbi Europskog parlamenta i vijeća, “nepravilnost znači svako kršenje prava Unije ili nacionalnog prava u vezi s njegovom primjenom koje (…) bi moglo naštetiti proračunu Unije, tako da optereti proračun Unije neopravdanim izdatkom”.

Upravo radi zaštite proračuna EU, Europska komisija provodi financijske korekcije koje će, u ovome slučaju, dodatno opteretiti nacionalni proračun Hrvatske. Istaknimo i kako prostora za pogreške u financiranju projekta CKR I ima još; projekt je, naime, podijeljen na osam projektnih dionica i jednako toliko zahtjeva za nadoknadom sredstava utrošenih tijekom provedbe projekta, čije je trajanje predviđeno do kraja 2020. godine.

Osim toga, reformski zahvati Ministarstva obrazovanja financiraju se još jednim EU projektom, tzv. CKR II projektom koji teži više od 684 milijuna kuna pa će oprez u trošenju EU sredstava biti itekako nužan.