Zbog Putina i Trumpa Europa živi u sve većem strahu. Von der Leyen za Financial Times: 'Ovo je naš mega plan za oružje'
'Moramo trošiti više, moramo trošiti bolje, moramo trošiti europski', kaže predsjednica EK
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen smatra da bi Bruxelles trebao potaknuti europsku obrambenu industriju da poveća proizvodnju i promiče konsolidaciju. Von der Leyen upozorava da je “svijet postao grublji”, te ističe da će Komisija svoju strategiju za obrambenu industriju temeljiti na iskustvu koje su stekli prilikom poticanja proizvodnje cjepiva protiv Covida-19 i zajedničke kupnje plina.
“Moramo trošiti više, moramo trošiti bolje, moramo trošiti europski”, kaže von der Leyen u intervjuu za Financial Times. Plan za jačanje europskog vojno-industrijskog kompleksa trebao bi biti objavljen ovaj mjesec, a morat će ga odobriti sve zemlje članice. Neke od njih mogle bi se protiviti naporima EK da centralizira odluke o ulaganjima u obranu.
Cilj je stvoriti učinkovitiju europsku obrambenu industriju
Dužnosnici EU-a žele maksimizirati povećanje vojne potrošnje država članica, nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo sveobuhvatnu invaziju Ukrajine. Cilj je stvoriti veću, snažniju i učinkovitiju europsku obrambenu industriju.
“Imamo vrlo fragmentirano obrambeno tržište i to se mora promijeniti. Koja je nadležnost povjerenstva? Industrija. To je naša osnovna djelatnost. Mi smo pokretač, a ne kupac”, kaže von der Leyen.
Govoreći uoči Münchenske sigurnosne konferencije, opisane kao “Davos za obranu“, von der Leyen je rekla da Bruxelles mora osigurati da europska obrambena industrija može odgovoriti na povećanu geopolitičku prijetnju.
‘Želite novi tenk? Udružite se!’
Prijedlozi koje planira Komisija prema riječima dužnosnika uključuju korištenje proračuna EU-a za povećanje financiranja za dopunu zajedničkih ugovora za kupnju oružja koju su potpisale zemlje članice, kao i jamstva da će se proizvedeno oružje kupovati. Slične prijedloge imali su i tijekom krize koronavirusa, kada su nastojanja Komisije da nabavi dovoljno cjepiva u konačnici rezultirala povećanjem europske proizvodnje.
“Istu smo stvar učinili za cjepiva i plin”, ističe von der Leyen. Njen prijedlog pomogao bi u racionalizaciji obrambene industrije, koja je uglavnom podijeljena po nacionalnim linijama. Prijedlog bi potaknuo i veću potrošnju na europske proizvode umjesto kupnje iz trećih zemalja poput SAD-a.
“Moramo poboljšati povrat ulaganja unutar EU-a. Potrebno nam je da se značajan udio novca europskih poreznih obveznika troši unutar Europske unije. Trebali bi uvesti poticaje kako bi državama članicama bilo lakše surađivati. Želite novi tenk? Pa, udružite se!”, poručuje von der Leyen.
Izdavanja EU članica NATO saveza rastu
Nakon gotovo dvije godine od početka rata u Ukrajini, razbijene su iluzije i desetljeća duga razmišljanja da se proračuni za obranu mogu smanjiti. Europske članice NATO-a, od kojih je većina u EU-u, ove će godine zajedno potrošiti rekordnih 380 milijardi dolara na obranu, priopćio je NATO ovaj tjedan. Značajno povećanje u odnosu na manje od 230 milijardi dolara u 2014. godini.
Reizbor Donalda Trumpa za predsjednika, koji se doima sve izglednijim, poznatog skeptičara NATO saveza i vanjskopolitičkog izolacionista, također zabrinjava Europljane da će američka obrambena jamstva, posebice oko članka 5. o međusobnoj obrani, slabiti.
“Važan je taj element zaštite. Posljednjih 20, 30 ili 40 godina naš se mir odnosio na integraciju i mir unutar Europe. Sada prvi puta govorimo o zaštiti izvana. Vidimo znakove upozorenja i moramo biti spremni. Poziv za postavljanje većeg fokusa na obranu postoji i na njega se mora odgovoriti”, dodaje predsjednica Europske komisije.
Strategija se nadovezuje na postojeće programe
Kratkoročni fokus jačanja obrane bio bi nastavak opskrbe Ukrajine oružje, otkriva von der Leyen. No, strategija za obrambenu industriju EU-a također je osmišljena kako bi ojačala dugoročnu sigurnost Europe.
Ona se nadovezuje na postojeće pilot programe, kao što je fond težak 300 milijuna eura za potporu zajedničkoj nabavi vojnih proizvoda, pokrenut prošle godine kako bi se pomoglo državama članicama da popune zalihe koje su iscrpile isporukom oružja Ukrajini.
Strategija bi se mogla nadopuniti i Koordiniranim godišnjim pregledom obrane EU-a, koji od 2017. godine prati obrambene planove uključenih država članica kako bi pokušao potaknuti suradnju u potrošnji i ulaganjima.