Žustro u Saboru o Zakonu o visokom školstvu. Selak Raspudić: 'Želite nadzor!', Fuchs: 'A vi i dalje želite princip cosa nostre'
Oporbeni zastupnici kritizirali su i termin održavanja rasprave u petak popodne nakon saborskog glasanja
Nakon 20 godina i nekoliko neuspješnih pokušaja pojedinih bivših ministara da donesu novi ključan zakon za hrvatsku znanost i visoko školstvo, u Hrvatskom saboru danas je u prvom čitanju prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti što ga predlaže ministar Radovan Fuchs. On u svojoj namjeri nije uspio prije točno 11 godina, u prvom ministarskom mandatu, kada mu je tadašnji paket zakona zapeo na saborskom odboru.
Ovoga puta, saborski je odbor sa sedam glasova ‘za’ i pet ‘suzdržanih’ dao zeleno svjetlo i poslao prijedlog zakona u prvo saborsko čitanje. Ono se odvija danas u popodnevnim satima, što je dio oporbenih zastupnika kritizirao jer je sabornica – kako to obično biva petkom nakon glasanja – poluprazna. Fuchs je kazao kako se prijedlogom zakona želi osnažiti autonomija sveučilišta te da se, suprotno argumentaciji kritičara zakona – propisuje nešto veći nadzor nad autonomnim djelovanjem sveučilišta.
Selak Raspudić napala Fuchsa o autonomiji
Njegova stranačka kolegica Vesna Bedeković također se osvrnula na kritike dijela akademske zajednice (op.a. primarno skoncentriranih na zagrebačkom sveučilištu koje je prijedlog zakona u cijelosti odbacilo), ističući kako je nužno razgraničiti autonomiju i odgovornost. U kritikama oko navodnog dokidanja sveučilišne autonomije, prednjačila je zastupnica Marija Selak Raspudić u ime kluba MOST-a, apostrofirajući uvođenje Sveučilišnog vijeća kao “presudnog tijela koje će nadzirati autonomiju”.
Kazala je i kako su njeni prvi javni istupi prije 11 godina bili vezani upravo uz prvi Fuchsov pokušaj donošenja zakona. “Tada je atmosfera u društvu bila puno drugačija, akademska je zajednica reagirala i odbila taj zakon. Sada, nigdje nikoga. Može se reći da je hrvatska akademska zajednica šaptom pala”, komentirala je Selak Raspudić, dodajući kako vjeruje da se sveučilišta moraju moći samoregulirati. Za programske ugovore koji se predlažu zakonom, model financiranja prema ostvarenim rezultatima, kazala je kako oni “postaju sistem mešetarenja”.
Fuchs: ‘Ovome treba reći dosta!’
Resorni ministar odgovorio je Selak Raspudić, poručivši joj da je zlonamjerna. “Vi se valjda i dalje zalažete za postojeći sustav koji funkcionira po principu nekakvih kumova, cosa nostre, štićenja. Takvom sustavu treba u jednom trenutku reći dosta”, rekao je i dodao kako ne može dalje “jedna određena ekipa upravljati tako da ne priznaje ni vlastite akte”. Referirao se i na aktualnu situaciju postojanja sveučilišnih savjeta koji nisu reagirali u kritičnim trenucima pa naveo da je u jednome od njih predsjednik izabran kontra statuta sveučilišta.
S druge strane, Damir Bakić u ime Zeleno lijevog bloka istaknuo je da pozdravljaju uvođenje Sveučilišnog vijeća kao nadzornog tijela na sveučilištima. Upozorio je da u senatima i dalje sjede osobe u izravnoj financijskoj ovisnosti od rektora, no da način izbora senata i način izbora rektora valja ostaviti na reguliranje statutima sveučilišta. Upozorio je na nejasne i nedostatne odredbe o programskim ugovorima te na manjak inzistiranja na izvrsnosti u zakonu. Podcrtao je i nužnost postojanja etičkog tijela na nacionalnoj razini, što ovaj nacrt zakona ne predviđa.
“Na pozicijama čelnika ustanova, rektora i prorektora imali smo situacije i sumnje u njihovo etičko postupanje u recentnijoj povijesti”, podsjetio je Bakić. Osvrčući se na odredbu prema kojoj Nacionalno vijeće za znanost propisuje minimalna etička načela, naveo je da takva ne postoje, već da isključivo postoje samo opća i posebna etička načela. U ime Kluba socijaldemokrata, Domagoj Hajduković kazao je kako je predloženi zakon daleko od hrabre i sveobuhvatne reforme te da su promjene koje predlaže Fuchs “daleko od onih koje bi nam trebale”.
Etika ‘u zemlji doktora Vice’
Upozorio je i da se na javnim sveučilištima javnim novcem obilato financira obrazovanje studenata u suficitarnim zanimanjima. Osvrčući se na autonomiju sveučilišta, kazao je kako ona treba postojati, no da ne smije biti isprika za trošenje javnog novca “kako se nekom svidi”. U ime Kluba SDP-a, Sabina Glasovac podsjetila je da se posljednjih godina u akademskoj zajednici susreće šutnja, samovolja, autonomija bez financijske odgovornosti. I ona je upozorila na nužnost bolje razrade programskog ugovaranja između države i sveučilišta.
Zastupnica smatra i kako je neprihvatljivo da se udio studenata u senatima i fakultetskim vijećima spušta s 15 na 10 posto, a apostrofirala je i problematičnost dokidanja etičkog tijela na nacionalnoj razini. “Etika se prepušta samim učilištima, to je nedopustivo u zemlji raznoraznih doktora Vice”, istaknula je, referirajući se na etički prijeporan slučaj doktorata splitskog HDZ-ovca Vice Mihanovića. U ime Kluba SDSS-a, Milorad Pupovac kazao je kako je svjestan “pojave autarkičnosti umjesto autonomije na nekim sveučilištima”.
‘Zakon je kamilica, a ne space shuttle‘
Smatra, međutim, da “ne možemo ostati gluhi na upozorenja iz sveučilišne i znanstvene zajednice oko autonomije, da se ne ode u stvaranje područja neautonomije”. U ime Kluba Centra i GLAS-a, Marijana Puljak zauzela se da zakon propiše promjenu načina izbora rektora na sveučilištima, da rektore biraju međunarodni stručnjaci ili svi nastavnici sveučilišta. I ona je apelirala na problem ukidanja nacionalnog etičkog tijela i kazala kako, u konačnici, zakon predstavlja korak naprijed koji je “kamilica, a ne space shuttle koji treba našem visokom obrazovanju”.
Ministar Fuchs, vezano za način izbora rektora na sveučilištima, rekao je kako bi bilo dobro da se rektori biraju javnim natječajem te da je to uvelike europska praksa. “Kod nas je praksa drukčija, lošija, ne pamtim da je kod nas na sveučilištu izabran rektor koji nije s tog sveučilišta”, kazao je. Do drugog saborskog čitanja, zakonski bi tekst trebao biti dorađen, a donošenje ovog zakona očekuje se nakon ljetne stanke, najesen.