New York je zapravo arhipelag. Osim Bronxa, svi su drugi dijelovi grada na otoku. Tu su svi poznati kandidati – Manhattan, Long Island, Staten Island. Među manjim, zanemarenim otocima jedan, koji leži u East Riveru – između Manhattana i Queensa – zove se Roosevelt Island po jednom od trojice najvažnijih predsjednika. Franklin Roosevelt nije bio samo Njujorčanin, nego i čovjek koji je bio predsjednik najduže od svih – punih 12 godina, a bio bi i duže da nije umro nepunih mjesec dana prije ostvarenja životnog cilja – pobjede nad Adolfom Hitlerom i njemačkim saveznicima 1945.
S pobjedom u džepu, svjestan da su svi osim Amerike na koljenima – i neprijatelji i saveznici – Roosevelt je zamislio svijet u kojem će Amerika biti benevolentni hegemon, supersila koja samu sebe ograničava da spriječi novi rat. Rooseveltove ideje drugi su proveli u djelo i to je “američki svijet” u kojem živimo i danas –utemeljen na demokraciji, jednakosti prilika i antifašizmu. Pa iako je nastao taman nakon Rooseveltove smrti, naš svijet su oblikovala načela koja je FDR iznio još prije početka rata, u siječnju 1941.
Roosveltov svijet utemeljen na četiri osnovne ljudske slobode
Njegova tadašnja vizija bila je dijametralno suprotna svemu što se naziralo na europskom fašističkom horizontu. Gradit ćemo svijet, rekao je tad Roosevelt, utemeljen na četiri osnovne ljudske slobode. “Prva je sloboda govora i izražavanja – bilo gdje u svijetu. Druga je sloboda svake osobe da ispovijeda vjeru na svoj način – bilo gdje u svijetu. Treća je sloboda od neimaštine – bilo gdje na svijetu. Četvrta je sloboda od straha – bilo gdje u svijetu.” Konačno, vizionarski je rekao u siječnju 1941., prije japanskog napada na Pearl Harbor – ovo “nije vizija nekog dalekog milenija nego baza svijeta kakav je moguć u naše vrijeme.”
Njegove riječi o četiri slobode danas su uklesane u spomenik Rooseveltu na tom zaboravljenom njujorškom otoku koji nosi njegovo ime – otoku u East Riveru nasuprot zgrade Ujedinjenih naroda, vjerojatno najvažnije institucije koja je nastala zahvaljujući Rooseveltu i njegovoj supruzi Eleanor Roosevelt, koja je UN-u dala Povelju o ljudskim pravima i čiju neustrašivost u borbi za progresivne ciljeve do danas nije nadmašila niti jedna žena u Americi.
Najvažniji dio Rooseveltove poruke bio je onaj koji kaže da četiri slobode trebaju vrijediti “bilo gdje na svijetu”. Amerika je bila ta koja pomogla: u desetljećima nakon Rooseveltove smrti vidjeli smo kolaps Britanskog imperija i dekolonizaciju Trećeg svijeta, koje nikad ne bi bilo bez Roosevelta. To je bila Amerika – demokratska snaga koja pomaže slabijima da se oslobode.
Posve je moguće da Trump povuče Ameriku iz NATO-a
Daleko smo otišli od plemenitih ideala iz obitelji Roosevelt. Ako poznavatelje američke vanjske politike danas pitate što je njeno načelo, citirat će vam dužnosnika Bijele kuće koji je to sažeo u ove riječi: “We are America, bitch!” Mogući prijevod “Mi smo Amerika, kujo!” ne odražava puninu gluposti i vulgarnosti tog “načela”. Ali to jest aktualno načelo administracije Donalda Trumpa, što god da bi Rooseveltovi o njemu mogli reći. I za razliku od njihova vremena, nije jasno odnosi li se “bitch” na sve koji nisu Amerika, ili na samu Ameriku. Po učincima Trumpove politike, prije bi bilo ovo drugo.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Konkretno, summit NATO-a u Bruxellesu 12. srpnja događa se u nezapamćeno neizvjesnim okolnostima. I kad kažem “nezapamćenim” i “neizvjesnim”, mislim doslovno. Moguće je da summit završi u najmanju ruku ozbiljnom svađom između američkog predsjednika i drugih lidera Saveza, a u najgorem slučaju i povlačenjem Sjedinjenih Država iz Sjevernoatlantskog saveza. Drugim riječima, mogao bi to biti zadnji skup na vrhu najuspješnijeg vojnog saveza u povijesti – jer ako se Amerika povuče iz NATO-a, od njega neće ostati ništa. Sjetit ćete se, NATO je osnovan 1949. godine s tri cilja – da drži Amerikance unutra, Ruse vani, a Nijemce dolje (“Americans in, Russians out, Germans down”). Ako Amerika više ne bude “in” – a Njemačka je i dalje, svojom voljom, “down” – jasno je tko više neće biti “out”.
Trump bi, kao Švedska, tek povremeno surađivao s NATO-om
Ovo nije neka moja zloguka slutnja, nego moguć ishod koji proizlazi iz riječi samog američkog predsjednika. On je još u kampanji ponavljao da je NATO “zastario”, a na lanjskom summitu svjesno je izbjegao reći da će se Amerika držati svoje obveze iz načela kolektivne obrane (napad na jednu članicu napad je na sve) – tu su rečenicu na svim dotadašnjim summitima NATO-a izgovarali svi američki predsjednici prije Trumpa. Uostalom, smisao NATO-a u nuklearno doba nije da ratuje, nego da odvrati moguću rusku agresiju.
Odlučnost najmoćnije sile na svijetu da brani svoje saveznike, od Britanije do Estonije, bila je temelj tog odvraćanja. No, Trump nije samo zamutio vodu, nego je otišao korak dalje. Prošlog tjedna saznalo se za sadržaj njegova razgovora sa švedskim premijerom Stefanom Lofvenom u Bijeloj kući u ožujku. Trump ga je prvo neupućeno pitao koliko Švedska izdvaja za NATO, na što mu je Lofven morao objasniti da je Švedska neutralna zemlja, koja nije članica NATO-a. “Ali povremeno, od slučaja do slučaja, surađujemo s NATO-om”, rekao mu je švedski premijer. “Amerika bi trebala razmotriti isti pristup”, rekao je Trump zapanjenom Lofvenu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Suštinsko nerazumijevanje toga kako Savez zapravo funkcionira
Da je Trump odlučio razmontirati NATO, svjedoče i novi detalji debakla na summitu G7 u Quebecu. Liderima ostalih najjačih zapadnih ekonomija (od kojih samo Japan nije u NATO-u) Trump je rekao da je “NATO jednako loš kao NAFTA”. To da ga je izjednačio s NAFTA-om, jako je loš signal za NATO. Američki predsjednik smatra da je NAFTA, Sjevernoamerički trgovinski sporazum, najgora pošast za Ameriku (nije – nego joj je vrlo koristan, kao i Kanadi i Meksiku; ali Trump vjeruje da ekonomski uspjeh neke zemlje nužno dolazi na štetu neke druge – što je također krivo, ali što je Trumpa briga, njega nikad nisu zanimale činjenice).
Sad saznajemo i da se Trump u Quebecu obrušio na Njemačku koja “ne plaća svoje u NATO-u”. Čini se da nakon godinu i pol u Bijeloj kući predsjednik i dalje ne razumije da NATO nije reket koji članice plaćaju Americi da ih brani. U više navrata dao je do znanja kako vjeruje da je obveza izdvajanja 2 posto BDP-a za obranu zapravo novac koji se šalje u Washingtonu.
Obveza izdvajanja 2 posto, naravno, odnosi se na iznos koji za obranu u svojim proračunima izdvajaju pojedine članice – to je njihov novac koji one troše na svoje vojske u svojim državama, a ne glavarina koja se šalje Trumpu. “Europljani ne plaćaju dovoljno, Amerika je pokradena!”, rekao je Trump u Quebecu, potvrđujući i svoj animozitet prema NATO-u i suštinsko nerazumijevanje toga kako Savez zapravo funkcionira. Teško je u tom svjetlu pronaći blagonaklono tumačenje njegovih riječi da će summit NATO-a 11. i 12. srpnja u Bruxellesu “biti vrlo zanimljiv, jer je NATO preskup za SAD”.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Nije uspio pomoći Putinu pa se posvađao sa svima u G7
Trump entuzijastično potvrđuje najgore slutnje europskih lidera da će na summitu nastupiti iz čiste transakcijske pozicije – koliko ti meni, toliko ja tebi – bez ikakvog obzira prema vrijednostima zbog kojih je savez europskih i sjevernoameričkih demokracija osnovan i zbog kojih je desetljećima bio uspješan. I nije da za takav strah nemaju osnove – Trump je na summit G7 u Kanadi došao kako bi pokušao ponovno uključiti Rusiju u tu grupu.
Angeli Merkel i ostalima rekao je da izbacivanje Putina iz kluba koji se tad zvao G8 nije bilo opravdano, usto ga je proveo Barack Obama – u njegovim očima arhineprijatelj i lajtmotiv svega što Trump želi raščiniti – te da Krim pripada Rusiji jer tamo većina stanovnika govori ruski i da nije istina da se Rusija uplela u američke izbore kako bi pomogla njemu i naškodila Hillary Clinton. Lideri G7 bili su zaprepašteni. Kad nije uspio pomoći Putinu, Trump se posvađao sa svima u G7, otišao prije kraja i javno izvrijeđao Justina Trudeaua i Emmanuela Macrona.
“Nikad mi se u desetljećima koliko se ovime bavim nije dogodilo da mi se istodobno javi toliko ljudi kao nakon summita G7”, priča ugledni vanjskopolitički konzultant Ian Bremmer. “Iz doslovno svake od zemalja koje su bile u Quebecu, i svi su govorili istu stvar – ‘Nećeš vjerovati što se upravo dogodilo; nećeš vjerovati što je rekao; kako se ponašao; što je napravio'”, priča Bremmer. Trumpova poruka saveznicima bila je jasna: “Odjebite!” No, G7 je ipak relativno nevažna organizacija – čak i da zauvijek propadne, ne bi se puno u svijetu promijenilo. No, sličan Trumpov slom živaca na summitu NATO-a ozbiljno bi ugrozio ne samo sigurnost članica Saveza (uključujući i Hrvatsku), nego i stabilnost i mir u svijetu. Takav ishod više nije samo špekulacija, nego izgledan razvoj događaja.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Svi se boje sastanka s Putinom koji slijedi nakon summita NATO-a
Svi su se pomalo pomirili s time da summit NATO-a s Trumpom neće dobro završiti. Ali najgora noćna mora američkih saveznika u Europi je u redoslijedu događaja. Nije problem samo to da će se Trump vjerojatno opet posvađati sa svima i potkopati NATO, nego je još gore to što će se par dana kasnije u Helsinkiju naći nasamo s Putinom. Ponovit će se katastrofalni scenarij od prije nekoliko tjedana, kad se od saveznika u Quebecu rastao na pas-mater – Trudeaua je javno nazvao slabićem i lažljivcem – da bi u Singapuru hvalospjevima obasuo Kim Jong-una, totalitarnog diktatora Sjeverne Koreje koji je dojučer prijetio nuklearnim napadnom na Ameriku – za njega je Trump rekao da je “vrlo pametan”, “talentiran”, “izvrsnog karaktera”, “zabavan”, “dobar pregovarač” i da “voli svoj narod”. Isto će sad vjerojatno napraviti s Putinom.
Američki saveznici iz Europe boje se da bi Trump, već samim sukobom s drugim liderima NATO-a, a posebno u razgovoru s Putinom, mogao Rusiji signalizirati da Amerika ne drži ni do svojih obaveza ni do saveznika. Bio bi to mig Putinu da u istočnoj Europi može raditi što hoće jer Trumpova Amerika neće napraviti ništa. A to što Putin radi kad može – vidjeli smo i u samoj Rusiji, i vojno u Gruziji i Ukrajini, a drugim sredstvima u Crnoj Gori i Makedoniji i Francuskoj i Njemačkoj i – uostalom – u Americi na prošlim izborima.
Odnos Zapada i Rusije s razlogom je već godinama loš
Odnosi Rusije sa Zapadom već su godinama loši – s razlogom. Razloge nije izmislio neki jastreb u Washingtonu, nego su oni rezultat niza Putinovih odluka kojima je Rusija najgrublje prekršila međunarodno pravo i temeljne postavke mira i stabilnosti u Europi. Podsjećam, Rusija je okupirala i potom anektirala Krim, koji je dio Ukrajine. Potom je financirala i vojno pomogla separatistički rat u Donbasu, gdje pobunjenici koje je platila i naoružala i danas ubijaju ljude i razaraju gradove, a među ostalim su srušili i civilni avion s gotovo tristo nedužnih putnika. Rusija je potom intervenirala u sirijskom građanskom ratu na strani Bašara al-Asada i do danas održava na vlasti diktatora koji vlastito stanovništvo ubija bojnim otrovima.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Putin je intervenirao i u američke predsjedničke izbore 2016. kako bi naštetio Hillary Clinton i pomogao Donaldu Trumpu, pomogao pobjedi Brexita u Ujedinjenom Kraljevstvu i – manje uspješno – pokušao preokrenuti ishod izbora u raznim europskim državama od Francuske do Njemačke, gdje je financirao kandidate ekstremne ljevice i desnice. Putin se sa svojim kritičarima obračunava brutalno – kandidatima opozicije zabranjuje izlazak na izbore, a one koji progovore o njegovim zločinima likvidira otrovom čak i na teritoriju drugih zemalja. To nije grijeh svih Rusa, ali je neupitni krimen Putinove razbojničke vlasti.
Trump vjeruje Putinu da se nije uplitao u američke izbore
Prije par dana u Kremlj je stigao John Bolton, Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, kako bi dogovorio detalje susreta u Helsinkiju. On je jedan od jastrebova od kojih smo prošlih godina čuli svašta neodmjereno i pretjerano, poput ocjene da je rusko uplitanje u američke izbore “čin ravan objavi rata”. No, otkad ga je Trump s Fox Newsa uzeo u Bijelu kuću, Bolton je manji od makova zrna. Došavši u Kremlj, nije ni zucnuo dok je u susjednoj sobi Putin izjavio da ruskog uplitanja u američke izbore nije bilo i da je tu riječ o “unutarnjoj američkoj političkoj borbi između demokrata i republikanaca”.
Sutradan ujutro Trump je, pun razumijevanja za Putina, tvitao da “Rusija ponavlja kako nisu imali ništa s uplitanjem u naše izbore”. Bolton je zaboravio tezu o “objavi rata” – bez grižnje savjesti sjedio je u Kremlju i pustio Putina igra svoju igru s Trumpom. Podsjećam, ako ste zaboravili, da su rusko uplitanje u američke izbore potvrdile sve američke obavještajne službe, ne samo pod ravnanjem Obame, nego i novi šefovi CIA-e i FBI-a koje je postavio Trump. Ali predsjednik tvrdi da mu je Putin već više puta rekao da se u američke izbore nije petljao. “Mislim da ga vrijeđa kad ga za to optužujemo. To sigurno nije dobro za našu zemlju”, rekao je Trump.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Zapadni lideri boje se ustupka Putinu na koji će Trump pristati
Američki predsjednik, s druge strane, misli da se politički problemi rješavaju kao oni u poslu s nekretninama, da se nekoga može odvesti na večeru i obrlatiti da pristane na ono čemu se dotad protivio. To proizlazi iz njegovih riječi o šansama da s Putinom postigne dogovor o Siriji. “Samo ako dobijem priliku ručati s njim, pitat ću Putina: Hoćeš mi napraviti uslugu? Hoćeš se povući iz Sirije? I hoćeš mi napraviti još jednu uslugu? Hoćeš se povući iz Ukrajine?” Iako ne kaže što bi Putinu dao zauzvrat, Trump možda doista vjeruje da je to način na koji se mogu riješiti ratovi. “Hoćeš mi napraviti uslugu?” Blago njemu.
Zapadni lideri boje se baš toga – ustupka na koji će Trump pristati ne bi li mu Putin napravio “uslugu”. Svi gledaju na summit u Singapuru gdje Kim Jong-un nije morao dati ništa da od Trumpa izvuče bingo – odluku da prvi put u 60 godina Amerika obustavi vježbe s Južnom Korejom. Dapače, Trump protuslovi Pentagonu i tvrdi da se Kim drži dogovora, iako Pentagon iz satelita vidi da Kim nije obustavio nuklearni program, nego ga je obnovio. Trump o tome laže i njegovi birači mu vjeruju. To je doba post-istine u njegovom najubojitijem izdanju.
Trump nema pameti ni hrabrosti ulaziti u obračune jedan na jedan
Dok se to događalo, Putin nije spavao. I on će uskoro na sličan način preveslati Trumpa. Taktika bogataša koji se desetljećima prodavao za velikog pregovarača je sljedeća – postavi nemoguće velike zahtjeve prije početka pregovora, i onda pristani na bilo što što se ponudi, nadajući se da će druga strana napraviti ustupak zbog činjenice da si tako puno tražio. Stvarnost potvrđuje tu tezu, u čijem je temelju velika istina – Trump mrzi izravan sukob. On mrzi davati otkaze (iako ga je proslavila skriptirana reality TV-serija gdje je dijelio otkaze). Trump nema pameti, znanja ni hrabrosti ulaziti u obračune jedan na jedan. Izbjegava ih pod svaku cijenu, pa je sklon svakom ishodu koji je po njega manje neugodan, čak i ako to znači povjerovati Putinu.
No, Putin nije samo razbojnik, nego je i vješt pregovarač, točno ono što Trump nije, iako se voli time hvastati. Putin zna biti uvjerljiv i šarmantan, zna zašprehati i vješte sugovornike, poput Angele Merkel. Kako će Trump spontano reagirati na takve ulete – toga se boje lideri Zapada uoči summita u Helsinkiju. Putin je ozbiljno inteligentniji od Trumpa (to nažalost nije kompliment). Putin će sigurno igrati na Trumpovo naivno uvjerenje da se politika rješava dogovorom velikih državnika, da su svi prethodni američki predsjednici bili loši pregovarači koji nisu znali kako postići deal, a sad je eto došao red na Trumpa da pokaže kako se to radi.
Nema pogrešnijeg uvjerenja u međunarodnoj politici, a Donald Trump bit će najveća žrtva vlastite naivnosti kad krene pregovarati s čovjekom koji je karijeru počeo kao agent KGB-a. Svemu čemu pristupa, Trump pristupa kao da prije njega nije bilo nikakve povijesti, ni pokušaja drugih, ni prethodnog tereta, ni objektivnih ograničenja. Čovjeku koji nikad u životu nije vidio ništa osim ravnog polja, sve izgleda kao ravno polje.
Zašto je Trump takav slabić, posebno u odnosu s Putinom?
Trump se slično već opekao s drugim diktatorima, za koje očito gaji simpatiju. Iako od Kine nije ishodio nikakav ustupak u trgovinskom ratu, bio je fasciniran i pun pohvala za kineskog predsjednika samo zato jer je usred njihovih pregovora Xi Jinping izabran za doživotnog predsjednika. Trumpu su diktatori bili bliži od demokrata – bilo da je riječ o Putinu, Kimu ili Xiju. Uostalom, to je glavni razlog zašto je prvi predsjednik Amerike koji se ne kvalificira za vođu slobodnog svijeta – zadnje dvije godine ta je titula rezervirana za Angelu Merkel.
Pa opet, američki predsjednik ne bi morao biti ovakav luzer, čak i ako mu je ime Donald Trump. Ovo je previše čak i za amatera bez iskustva u politici. Pa zašto je onda Trump baš takav slabić, posebno u svom odnosu s Putinom? Washington Post ovog je tjedna postavio baš to pitanje. Njihov odgovor: “Ili je Trump izgubio doticaj s američkim nacionalnim interesima, ili postoji neko drugo objašnjenje za njegovu popustljivost prema Rusiji za koje još ne znamo”. Kako drukčije objasniti rat koji Trump vodi protiv Europske unije? Nema tri dana da je objavio kako je EU “osnovana da bi iskorištavala Ameriku i trošila naš novac”.
Njegov prezir prema EU nije samo načelan, nego se spušta do vrlo konkretnih pojedinaca koje Trump ne voli koliko ne voli samu Uniju. “Na summitu u Quebecu iz džepa je izvadio dva bombona, bacio ih preko stola prema njemačkoj kancelarki, i rekao joj: ‘Evo, Angela, da ne kažeš da ti nikad ništa nisam dao'”, prepričava Ian Bremmer. Rijetko koji šef države ili vlade podnio bi takvo poniženje, čak i od američkog predsjednika. Ali Angela Merkel je prešutjela, sve u strahu da će stvari postati još gore ako reagira.
Od Trumpovog napada na EU korist imaju samo Putin i Ruisja
Trump je posljednjih mjeseci krenuo u otvoreni rat ne samo protiv NATO-a, nego i protiv Europske unije. Kad je Macron bio u Washingtonu, saznajemo ovih dana, pitao ga je: “A zašto vi jednostavno ne izađete iz Europske unije? Ja ću vam dati puno povoljnije bilateralne trgovinske uvjete nego što ih sad imate u EU”. Macron ga je gledao kao iz tuđe glave i razgovor nije završio nigdje. Na pitanje da objasni ovaj razgovor, koji je objavio Washington Post, Bijela kuća nije opovrgnula njegovu istinitost, ali se suzdržala od komentara.
Zašto predsjednik Amerike, koja je kumovala i masno platila pomirenje u Europi nakon Drugog svjetskog rata, sad želi razvrgnuti Europsku uniju? I time ujedno ugroziti američki nacionalni interes da ima mir i stabilnost na Starom kontinentu? Nitko razuman nema odgovor na to pitanje, ali je jasno kome bi takav razvoj događaja neizmjerno koristio – taj netko sjedi u Kremlju i zove se Vladimir Putin.
Trump ne posustaje u pokušaju da potkopa EU i njene članice – kad je prošlog tjedna Merkel zapala u koalicijsku krizu, Trump ju je napao gore od CSU-a, koji se pobunio unutar koalicije. “Narod Njemačke okreće se protiv nje!”, napisao je. U najosjetljivijem trenutku, kad je Merkel bila najranjivija, prekooceanski saveznik pokazao se najgorim neprijateljem. Trump je čak izmislio statistiku i tvitao da je zbog imigracije u Njemačkoj stopa kriminala porasla za 10 posto – a zapravo je pala za 10 posto.
Putin je jedina osoba o kojoj Trump nikad nije rekao ništa loše
Zašto Donald Trump sve ovo radi – Americi, Njemačkoj, Europskoj uniji, NATO-u, američkim saveznicima i prijateljima? U tri godine, koliko je na političkoj sceni, Trump je napao i izvrijeđao svakoga – od pape do Meryl Streep, od ratnih heroja do Meksikanaca, od Amazona do Whoopi Goldberg. Njima i tisućama drugih našao neki grijeh, vrijeđao ih i ponižavao. To radi i danas – otvorite sutrašnje novine i saznat ćete njegovu novu metu. Jedina relevantna osoba o kojoj Trump nikad nije rekao ništa loše je Vladimir Putin. Zašto, nitko ne zna.
Amerika se nikad prije nije našla u ovakvoj situaciji. Nije ni Hrvatska. Nisu ni druge nacije. No, ako išta znate o Putinovoj Rusiji, onda znate sljedeće: Putin je sjajan taktičar i nikakav strateg. Drugim riječima, Rusija zna kako zamutiti vodi, ali ne zna što bi iz te vode izvukla; Rusija ima metode, ali nema plan. I tu se Trump savršeno uklapa – taman takva budala koja će mutiti vodu bez da zna zašto. Činjenica da su za budalu glasali toliki Amerikanci ovu farsu pretvorila je u tragediji. Ili, riječima Trumpove administracije – We are America, bitch!
Zašto teza da Trump želi razmontirati NATO i EU kako bi se umilio Putinu nije posve suluda
Telegramov dopisnik iz Amerike o mogućem ishodu summita NATO-a i odosu ruskog i američkog predsjednika
Zašto predsjednik Amerike, koja je kumovala i masno platila pomirenje u Europi nakon Drugog svjetskog rata, sad želi razvrgnuti Europsku uniju? I time ujedno ugroziti američki nacionalni interes da ima mir i stabilnost na Starom kontinentu? Nitko razuman nema odgovor na to pitanje, ali je jasno kome bi takav razvoj događaja neizmjerno koristio – taj netko sjedi u Kremlju i zove se Vladimir Putin
New York je zapravo arhipelag. Osim Bronxa, svi su drugi dijelovi grada na otoku. Tu su svi poznati kandidati – Manhattan, Long Island, Staten Island. Među manjim, zanemarenim otocima jedan, koji leži u East Riveru – između Manhattana i Queensa – zove se Roosevelt Island po jednom od trojice najvažnijih predsjednika. Franklin Roosevelt nije bio samo Njujorčanin, nego i čovjek koji je bio predsjednik najduže od svih – punih 12 godina, a bio bi i duže da nije umro nepunih mjesec dana prije ostvarenja životnog cilja – pobjede nad Adolfom Hitlerom i njemačkim saveznicima 1945.
S pobjedom u džepu, svjestan da su svi osim Amerike na koljenima – i neprijatelji i saveznici – Roosevelt je zamislio svijet u kojem će Amerika biti benevolentni hegemon, supersila koja samu sebe ograničava da spriječi novi rat. Rooseveltove ideje drugi su proveli u djelo i to je “američki svijet” u kojem živimo i danas –utemeljen na demokraciji, jednakosti prilika i antifašizmu. Pa iako je nastao taman nakon Rooseveltove smrti, naš svijet su oblikovala načela koja je FDR iznio još prije početka rata, u siječnju 1941.
Roosveltov svijet utemeljen na četiri osnovne ljudske slobode
Njegova tadašnja vizija bila je dijametralno suprotna svemu što se naziralo na europskom fašističkom horizontu. Gradit ćemo svijet, rekao je tad Roosevelt, utemeljen na četiri osnovne ljudske slobode. “Prva je sloboda govora i izražavanja – bilo gdje u svijetu. Druga je sloboda svake osobe da ispovijeda vjeru na svoj način – bilo gdje u svijetu. Treća je sloboda od neimaštine – bilo gdje na svijetu. Četvrta je sloboda od straha – bilo gdje u svijetu.” Konačno, vizionarski je rekao u siječnju 1941., prije japanskog napada na Pearl Harbor – ovo “nije vizija nekog dalekog milenija nego baza svijeta kakav je moguć u naše vrijeme.”
Njegove riječi o četiri slobode danas su uklesane u spomenik Rooseveltu na tom zaboravljenom njujorškom otoku koji nosi njegovo ime – otoku u East Riveru nasuprot zgrade Ujedinjenih naroda, vjerojatno najvažnije institucije koja je nastala zahvaljujući Rooseveltu i njegovoj supruzi Eleanor Roosevelt, koja je UN-u dala Povelju o ljudskim pravima i čiju neustrašivost u borbi za progresivne ciljeve do danas nije nadmašila niti jedna žena u Americi.
Najvažniji dio Rooseveltove poruke bio je onaj koji kaže da četiri slobode trebaju vrijediti “bilo gdje na svijetu”. Amerika je bila ta koja pomogla: u desetljećima nakon Rooseveltove smrti vidjeli smo kolaps Britanskog imperija i dekolonizaciju Trećeg svijeta, koje nikad ne bi bilo bez Roosevelta. To je bila Amerika – demokratska snaga koja pomaže slabijima da se oslobode.
Posve je moguće da Trump povuče Ameriku iz NATO-a
Daleko smo otišli od plemenitih ideala iz obitelji Roosevelt. Ako poznavatelje američke vanjske politike danas pitate što je njeno načelo, citirat će vam dužnosnika Bijele kuće koji je to sažeo u ove riječi: “We are America, bitch!” Mogući prijevod “Mi smo Amerika, kujo!” ne odražava puninu gluposti i vulgarnosti tog “načela”. Ali to jest aktualno načelo administracije Donalda Trumpa, što god da bi Rooseveltovi o njemu mogli reći. I za razliku od njihova vremena, nije jasno odnosi li se “bitch” na sve koji nisu Amerika, ili na samu Ameriku. Po učincima Trumpove politike, prije bi bilo ovo drugo.
Konkretno, summit NATO-a u Bruxellesu 12. srpnja događa se u nezapamćeno neizvjesnim okolnostima. I kad kažem “nezapamćenim” i “neizvjesnim”, mislim doslovno. Moguće je da summit završi u najmanju ruku ozbiljnom svađom između američkog predsjednika i drugih lidera Saveza, a u najgorem slučaju i povlačenjem Sjedinjenih Država iz Sjevernoatlantskog saveza. Drugim riječima, mogao bi to biti zadnji skup na vrhu najuspješnijeg vojnog saveza u povijesti – jer ako se Amerika povuče iz NATO-a, od njega neće ostati ništa. Sjetit ćete se, NATO je osnovan 1949. godine s tri cilja – da drži Amerikance unutra, Ruse vani, a Nijemce dolje (“Americans in, Russians out, Germans down”). Ako Amerika više ne bude “in” – a Njemačka je i dalje, svojom voljom, “down” – jasno je tko više neće biti “out”.
Trump bi, kao Švedska, tek povremeno surađivao s NATO-om
Ovo nije neka moja zloguka slutnja, nego moguć ishod koji proizlazi iz riječi samog američkog predsjednika. On je još u kampanji ponavljao da je NATO “zastario”, a na lanjskom summitu svjesno je izbjegao reći da će se Amerika držati svoje obveze iz načela kolektivne obrane (napad na jednu članicu napad je na sve) – tu su rečenicu na svim dotadašnjim summitima NATO-a izgovarali svi američki predsjednici prije Trumpa. Uostalom, smisao NATO-a u nuklearno doba nije da ratuje, nego da odvrati moguću rusku agresiju.
Odlučnost najmoćnije sile na svijetu da brani svoje saveznike, od Britanije do Estonije, bila je temelj tog odvraćanja. No, Trump nije samo zamutio vodu, nego je otišao korak dalje. Prošlog tjedna saznalo se za sadržaj njegova razgovora sa švedskim premijerom Stefanom Lofvenom u Bijeloj kući u ožujku. Trump ga je prvo neupućeno pitao koliko Švedska izdvaja za NATO, na što mu je Lofven morao objasniti da je Švedska neutralna zemlja, koja nije članica NATO-a. “Ali povremeno, od slučaja do slučaja, surađujemo s NATO-om”, rekao mu je švedski premijer. “Amerika bi trebala razmotriti isti pristup”, rekao je Trump zapanjenom Lofvenu.
Suštinsko nerazumijevanje toga kako Savez zapravo funkcionira
Da je Trump odlučio razmontirati NATO, svjedoče i novi detalji debakla na summitu G7 u Quebecu. Liderima ostalih najjačih zapadnih ekonomija (od kojih samo Japan nije u NATO-u) Trump je rekao da je “NATO jednako loš kao NAFTA”. To da ga je izjednačio s NAFTA-om, jako je loš signal za NATO. Američki predsjednik smatra da je NAFTA, Sjevernoamerički trgovinski sporazum, najgora pošast za Ameriku (nije – nego joj je vrlo koristan, kao i Kanadi i Meksiku; ali Trump vjeruje da ekonomski uspjeh neke zemlje nužno dolazi na štetu neke druge – što je također krivo, ali što je Trumpa briga, njega nikad nisu zanimale činjenice).
Sad saznajemo i da se Trump u Quebecu obrušio na Njemačku koja “ne plaća svoje u NATO-u”. Čini se da nakon godinu i pol u Bijeloj kući predsjednik i dalje ne razumije da NATO nije reket koji članice plaćaju Americi da ih brani. U više navrata dao je do znanja kako vjeruje da je obveza izdvajanja 2 posto BDP-a za obranu zapravo novac koji se šalje u Washingtonu.
Obveza izdvajanja 2 posto, naravno, odnosi se na iznos koji za obranu u svojim proračunima izdvajaju pojedine članice – to je njihov novac koji one troše na svoje vojske u svojim državama, a ne glavarina koja se šalje Trumpu. “Europljani ne plaćaju dovoljno, Amerika je pokradena!”, rekao je Trump u Quebecu, potvrđujući i svoj animozitet prema NATO-u i suštinsko nerazumijevanje toga kako Savez zapravo funkcionira. Teško je u tom svjetlu pronaći blagonaklono tumačenje njegovih riječi da će summit NATO-a 11. i 12. srpnja u Bruxellesu “biti vrlo zanimljiv, jer je NATO preskup za SAD”.
Nije uspio pomoći Putinu pa se posvađao sa svima u G7
Trump entuzijastično potvrđuje najgore slutnje europskih lidera da će na summitu nastupiti iz čiste transakcijske pozicije – koliko ti meni, toliko ja tebi – bez ikakvog obzira prema vrijednostima zbog kojih je savez europskih i sjevernoameričkih demokracija osnovan i zbog kojih je desetljećima bio uspješan. I nije da za takav strah nemaju osnove – Trump je na summit G7 u Kanadi došao kako bi pokušao ponovno uključiti Rusiju u tu grupu.
Angeli Merkel i ostalima rekao je da izbacivanje Putina iz kluba koji se tad zvao G8 nije bilo opravdano, usto ga je proveo Barack Obama – u njegovim očima arhineprijatelj i lajtmotiv svega što Trump želi raščiniti – te da Krim pripada Rusiji jer tamo većina stanovnika govori ruski i da nije istina da se Rusija uplela u američke izbore kako bi pomogla njemu i naškodila Hillary Clinton. Lideri G7 bili su zaprepašteni. Kad nije uspio pomoći Putinu, Trump se posvađao sa svima u G7, otišao prije kraja i javno izvrijeđao Justina Trudeaua i Emmanuela Macrona.
“Nikad mi se u desetljećima koliko se ovime bavim nije dogodilo da mi se istodobno javi toliko ljudi kao nakon summita G7”, priča ugledni vanjskopolitički konzultant Ian Bremmer. “Iz doslovno svake od zemalja koje su bile u Quebecu, i svi su govorili istu stvar – ‘Nećeš vjerovati što se upravo dogodilo; nećeš vjerovati što je rekao; kako se ponašao; što je napravio'”, priča Bremmer. Trumpova poruka saveznicima bila je jasna: “Odjebite!” No, G7 je ipak relativno nevažna organizacija – čak i da zauvijek propadne, ne bi se puno u svijetu promijenilo. No, sličan Trumpov slom živaca na summitu NATO-a ozbiljno bi ugrozio ne samo sigurnost članica Saveza (uključujući i Hrvatsku), nego i stabilnost i mir u svijetu. Takav ishod više nije samo špekulacija, nego izgledan razvoj događaja.
Svi se boje sastanka s Putinom koji slijedi nakon summita NATO-a
Svi su se pomalo pomirili s time da summit NATO-a s Trumpom neće dobro završiti. Ali najgora noćna mora američkih saveznika u Europi je u redoslijedu događaja. Nije problem samo to da će se Trump vjerojatno opet posvađati sa svima i potkopati NATO, nego je još gore to što će se par dana kasnije u Helsinkiju naći nasamo s Putinom. Ponovit će se katastrofalni scenarij od prije nekoliko tjedana, kad se od saveznika u Quebecu rastao na pas-mater – Trudeaua je javno nazvao slabićem i lažljivcem – da bi u Singapuru hvalospjevima obasuo Kim Jong-una, totalitarnog diktatora Sjeverne Koreje koji je dojučer prijetio nuklearnim napadnom na Ameriku – za njega je Trump rekao da je “vrlo pametan”, “talentiran”, “izvrsnog karaktera”, “zabavan”, “dobar pregovarač” i da “voli svoj narod”. Isto će sad vjerojatno napraviti s Putinom.
Američki saveznici iz Europe boje se da bi Trump, već samim sukobom s drugim liderima NATO-a, a posebno u razgovoru s Putinom, mogao Rusiji signalizirati da Amerika ne drži ni do svojih obaveza ni do saveznika. Bio bi to mig Putinu da u istočnoj Europi može raditi što hoće jer Trumpova Amerika neće napraviti ništa. A to što Putin radi kad može – vidjeli smo i u samoj Rusiji, i vojno u Gruziji i Ukrajini, a drugim sredstvima u Crnoj Gori i Makedoniji i Francuskoj i Njemačkoj i – uostalom – u Americi na prošlim izborima.
Odnos Zapada i Rusije s razlogom je već godinama loš
Odnosi Rusije sa Zapadom već su godinama loši – s razlogom. Razloge nije izmislio neki jastreb u Washingtonu, nego su oni rezultat niza Putinovih odluka kojima je Rusija najgrublje prekršila međunarodno pravo i temeljne postavke mira i stabilnosti u Europi. Podsjećam, Rusija je okupirala i potom anektirala Krim, koji je dio Ukrajine. Potom je financirala i vojno pomogla separatistički rat u Donbasu, gdje pobunjenici koje je platila i naoružala i danas ubijaju ljude i razaraju gradove, a među ostalim su srušili i civilni avion s gotovo tristo nedužnih putnika. Rusija je potom intervenirala u sirijskom građanskom ratu na strani Bašara al-Asada i do danas održava na vlasti diktatora koji vlastito stanovništvo ubija bojnim otrovima.
Putin je intervenirao i u američke predsjedničke izbore 2016. kako bi naštetio Hillary Clinton i pomogao Donaldu Trumpu, pomogao pobjedi Brexita u Ujedinjenom Kraljevstvu i – manje uspješno – pokušao preokrenuti ishod izbora u raznim europskim državama od Francuske do Njemačke, gdje je financirao kandidate ekstremne ljevice i desnice. Putin se sa svojim kritičarima obračunava brutalno – kandidatima opozicije zabranjuje izlazak na izbore, a one koji progovore o njegovim zločinima likvidira otrovom čak i na teritoriju drugih zemalja. To nije grijeh svih Rusa, ali je neupitni krimen Putinove razbojničke vlasti.
Trump vjeruje Putinu da se nije uplitao u američke izbore
Prije par dana u Kremlj je stigao John Bolton, Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, kako bi dogovorio detalje susreta u Helsinkiju. On je jedan od jastrebova od kojih smo prošlih godina čuli svašta neodmjereno i pretjerano, poput ocjene da je rusko uplitanje u američke izbore “čin ravan objavi rata”. No, otkad ga je Trump s Fox Newsa uzeo u Bijelu kuću, Bolton je manji od makova zrna. Došavši u Kremlj, nije ni zucnuo dok je u susjednoj sobi Putin izjavio da ruskog uplitanja u američke izbore nije bilo i da je tu riječ o “unutarnjoj američkoj političkoj borbi između demokrata i republikanaca”.
Sutradan ujutro Trump je, pun razumijevanja za Putina, tvitao da “Rusija ponavlja kako nisu imali ništa s uplitanjem u naše izbore”. Bolton je zaboravio tezu o “objavi rata” – bez grižnje savjesti sjedio je u Kremlju i pustio Putina igra svoju igru s Trumpom. Podsjećam, ako ste zaboravili, da su rusko uplitanje u američke izbore potvrdile sve američke obavještajne službe, ne samo pod ravnanjem Obame, nego i novi šefovi CIA-e i FBI-a koje je postavio Trump. Ali predsjednik tvrdi da mu je Putin već više puta rekao da se u američke izbore nije petljao. “Mislim da ga vrijeđa kad ga za to optužujemo. To sigurno nije dobro za našu zemlju”, rekao je Trump.
Zapadni lideri boje se ustupka Putinu na koji će Trump pristati
Američki predsjednik, s druge strane, misli da se politički problemi rješavaju kao oni u poslu s nekretninama, da se nekoga može odvesti na večeru i obrlatiti da pristane na ono čemu se dotad protivio. To proizlazi iz njegovih riječi o šansama da s Putinom postigne dogovor o Siriji. “Samo ako dobijem priliku ručati s njim, pitat ću Putina: Hoćeš mi napraviti uslugu? Hoćeš se povući iz Sirije? I hoćeš mi napraviti još jednu uslugu? Hoćeš se povući iz Ukrajine?” Iako ne kaže što bi Putinu dao zauzvrat, Trump možda doista vjeruje da je to način na koji se mogu riješiti ratovi. “Hoćeš mi napraviti uslugu?” Blago njemu.
Zapadni lideri boje se baš toga – ustupka na koji će Trump pristati ne bi li mu Putin napravio “uslugu”. Svi gledaju na summit u Singapuru gdje Kim Jong-un nije morao dati ništa da od Trumpa izvuče bingo – odluku da prvi put u 60 godina Amerika obustavi vježbe s Južnom Korejom. Dapače, Trump protuslovi Pentagonu i tvrdi da se Kim drži dogovora, iako Pentagon iz satelita vidi da Kim nije obustavio nuklearni program, nego ga je obnovio. Trump o tome laže i njegovi birači mu vjeruju. To je doba post-istine u njegovom najubojitijem izdanju.
Trump nema pameti ni hrabrosti ulaziti u obračune jedan na jedan
Dok se to događalo, Putin nije spavao. I on će uskoro na sličan način preveslati Trumpa. Taktika bogataša koji se desetljećima prodavao za velikog pregovarača je sljedeća – postavi nemoguće velike zahtjeve prije početka pregovora, i onda pristani na bilo što što se ponudi, nadajući se da će druga strana napraviti ustupak zbog činjenice da si tako puno tražio. Stvarnost potvrđuje tu tezu, u čijem je temelju velika istina – Trump mrzi izravan sukob. On mrzi davati otkaze (iako ga je proslavila skriptirana reality TV-serija gdje je dijelio otkaze). Trump nema pameti, znanja ni hrabrosti ulaziti u obračune jedan na jedan. Izbjegava ih pod svaku cijenu, pa je sklon svakom ishodu koji je po njega manje neugodan, čak i ako to znači povjerovati Putinu.
No, Putin nije samo razbojnik, nego je i vješt pregovarač, točno ono što Trump nije, iako se voli time hvastati. Putin zna biti uvjerljiv i šarmantan, zna zašprehati i vješte sugovornike, poput Angele Merkel. Kako će Trump spontano reagirati na takve ulete – toga se boje lideri Zapada uoči summita u Helsinkiju. Putin je ozbiljno inteligentniji od Trumpa (to nažalost nije kompliment). Putin će sigurno igrati na Trumpovo naivno uvjerenje da se politika rješava dogovorom velikih državnika, da su svi prethodni američki predsjednici bili loši pregovarači koji nisu znali kako postići deal, a sad je eto došao red na Trumpa da pokaže kako se to radi.
Nema pogrešnijeg uvjerenja u međunarodnoj politici, a Donald Trump bit će najveća žrtva vlastite naivnosti kad krene pregovarati s čovjekom koji je karijeru počeo kao agent KGB-a. Svemu čemu pristupa, Trump pristupa kao da prije njega nije bilo nikakve povijesti, ni pokušaja drugih, ni prethodnog tereta, ni objektivnih ograničenja. Čovjeku koji nikad u životu nije vidio ništa osim ravnog polja, sve izgleda kao ravno polje.
Zašto je Trump takav slabić, posebno u odnosu s Putinom?
Trump se slično već opekao s drugim diktatorima, za koje očito gaji simpatiju. Iako od Kine nije ishodio nikakav ustupak u trgovinskom ratu, bio je fasciniran i pun pohvala za kineskog predsjednika samo zato jer je usred njihovih pregovora Xi Jinping izabran za doživotnog predsjednika. Trumpu su diktatori bili bliži od demokrata – bilo da je riječ o Putinu, Kimu ili Xiju. Uostalom, to je glavni razlog zašto je prvi predsjednik Amerike koji se ne kvalificira za vođu slobodnog svijeta – zadnje dvije godine ta je titula rezervirana za Angelu Merkel.
Pa opet, američki predsjednik ne bi morao biti ovakav luzer, čak i ako mu je ime Donald Trump. Ovo je previše čak i za amatera bez iskustva u politici. Pa zašto je onda Trump baš takav slabić, posebno u svom odnosu s Putinom? Washington Post ovog je tjedna postavio baš to pitanje. Njihov odgovor: “Ili je Trump izgubio doticaj s američkim nacionalnim interesima, ili postoji neko drugo objašnjenje za njegovu popustljivost prema Rusiji za koje još ne znamo”. Kako drukčije objasniti rat koji Trump vodi protiv Europske unije? Nema tri dana da je objavio kako je EU “osnovana da bi iskorištavala Ameriku i trošila naš novac”.
Njegov prezir prema EU nije samo načelan, nego se spušta do vrlo konkretnih pojedinaca koje Trump ne voli koliko ne voli samu Uniju. “Na summitu u Quebecu iz džepa je izvadio dva bombona, bacio ih preko stola prema njemačkoj kancelarki, i rekao joj: ‘Evo, Angela, da ne kažeš da ti nikad ništa nisam dao'”, prepričava Ian Bremmer. Rijetko koji šef države ili vlade podnio bi takvo poniženje, čak i od američkog predsjednika. Ali Angela Merkel je prešutjela, sve u strahu da će stvari postati još gore ako reagira.
Od Trumpovog napada na EU korist imaju samo Putin i Ruisja
Trump je posljednjih mjeseci krenuo u otvoreni rat ne samo protiv NATO-a, nego i protiv Europske unije. Kad je Macron bio u Washingtonu, saznajemo ovih dana, pitao ga je: “A zašto vi jednostavno ne izađete iz Europske unije? Ja ću vam dati puno povoljnije bilateralne trgovinske uvjete nego što ih sad imate u EU”. Macron ga je gledao kao iz tuđe glave i razgovor nije završio nigdje. Na pitanje da objasni ovaj razgovor, koji je objavio Washington Post, Bijela kuća nije opovrgnula njegovu istinitost, ali se suzdržala od komentara.
Zašto predsjednik Amerike, koja je kumovala i masno platila pomirenje u Europi nakon Drugog svjetskog rata, sad želi razvrgnuti Europsku uniju? I time ujedno ugroziti američki nacionalni interes da ima mir i stabilnost na Starom kontinentu? Nitko razuman nema odgovor na to pitanje, ali je jasno kome bi takav razvoj događaja neizmjerno koristio – taj netko sjedi u Kremlju i zove se Vladimir Putin.
Trump ne posustaje u pokušaju da potkopa EU i njene članice – kad je prošlog tjedna Merkel zapala u koalicijsku krizu, Trump ju je napao gore od CSU-a, koji se pobunio unutar koalicije. “Narod Njemačke okreće se protiv nje!”, napisao je. U najosjetljivijem trenutku, kad je Merkel bila najranjivija, prekooceanski saveznik pokazao se najgorim neprijateljem. Trump je čak izmislio statistiku i tvitao da je zbog imigracije u Njemačkoj stopa kriminala porasla za 10 posto – a zapravo je pala za 10 posto.
Putin je jedina osoba o kojoj Trump nikad nije rekao ništa loše
Zašto Donald Trump sve ovo radi – Americi, Njemačkoj, Europskoj uniji, NATO-u, američkim saveznicima i prijateljima? U tri godine, koliko je na političkoj sceni, Trump je napao i izvrijeđao svakoga – od pape do Meryl Streep, od ratnih heroja do Meksikanaca, od Amazona do Whoopi Goldberg. Njima i tisućama drugih našao neki grijeh, vrijeđao ih i ponižavao. To radi i danas – otvorite sutrašnje novine i saznat ćete njegovu novu metu. Jedina relevantna osoba o kojoj Trump nikad nije rekao ništa loše je Vladimir Putin. Zašto, nitko ne zna.
Amerika se nikad prije nije našla u ovakvoj situaciji. Nije ni Hrvatska. Nisu ni druge nacije. No, ako išta znate o Putinovoj Rusiji, onda znate sljedeće: Putin je sjajan taktičar i nikakav strateg. Drugim riječima, Rusija zna kako zamutiti vodi, ali ne zna što bi iz te vode izvukla; Rusija ima metode, ali nema plan. I tu se Trump savršeno uklapa – taman takva budala koja će mutiti vodu bez da zna zašto. Činjenica da su za budalu glasali toliki Amerikanci ovu farsu pretvorila je u tragediji. Ili, riječima Trumpove administracije – We are America, bitch!