Prilikom pada, u većini slučajeva automatski se dočekujemo na ruke te dolazi do prijeloma palčane kosti (dio uz šaku). Stoga je upravo prijelom palčane kosti najčešći prijelom na ljudskom tijelu.
Je li češći prijelom u žena ili muškaraca?
Važno je naglasiti da postoji određena razlika između žena i muškaraca kada dolazi do ovakvih prijeloma. U žena palčana kost najčešće puca nakon 50. godine života, dok u muškaraca najčešće dolazi do prijeloma između 20. i 45. godine života.
Prijelom palčane kosti je znatno češći u žena, nego u muškaraca.
Koliko često palčana kost može krivo zarasti?
Osim što je prijelom palčane kosti najčešći prijelom na ljudskom tijelu, nažalost i daleko najčešće zaraštava u krivom položaju, radi čega nastaju brojni problemi uz veće ili manje smanjenje radnog kapaciteta i smanjenje kvalitete života.
S obzirom na izrazito složene anatomske odnose kao i biomehaniku ručnoga zgloba, dovoljno je krivo sraštavanje donjeg okrajka palčane kosti u položaju koji se samo malo razlikuje od normalnog (anatomskog) što rezultira manjim ili većim poremećajem funkcije šake, smanjenim opsegom pokreta ručnoga zgloba, naročito smanjenjem opsega pokreta rotacije podlaktice, zatezanjem mekih tkiva, nelagodom, bolovima itd.
Ti simptomi i smetnje manje ili više smanjuju radni kapacitet pacijenta. Stariji pacijenti znatno bolje toleriraju nabrojene posljedice krivog sraštavanja prelomljene palčane kosti, dok ih mlađi pacijenti toleriraju znatno slabije.
Danas stariji ljudi žive sve aktivnije, slično kao i mlađi i žele zadržati svoj radni i sportski kapacitet, voziti automobil, pisati na tipkovnici i koristiti miš kompjutora, te se i u toj populaciji povećava potreba za preciznim namještanjem prelomljene palčane kosti, a što danas nije dovoljno prihvaćeno.
Za prijelom palčane kosti je karakteristično da precizno namještena i imobilizirana palčana kost, zbog gubitka koštane mase, postepeno, uslijed fiziološkog tonusa (napetosti) mišića i tetiva, gubi precizno postignutu poziciju te sraštava u krivom položaju.
Radi skraćenja palčane kosti, lakatna kost prominira (strši) prema kostima ručja te gnječi diskus koji se nalazi između završetka lakatne i kostiju ručja. Takva prominencija, nakon prijeloma i sraštavanja u krivom položaju uzrokuje bolove u ručnom zglobu koji se mogu javljati samo pri pokretima, posebno pri naginjanju šake prema malom prstu, ali najčešće su stalni. Deformacija u ručnom zglobu, kao i nabrojeni simptomi, poglavito u smislu bolova, značajno smanjuju radni kapacitet i smanjuju životni komfor takvih bolesnika.
Kako se liječi krivo zarasla palčana kost?
Takvim bolesnicima može se pomoći efikasnim operacijskim zahvatima. U populaciji pacijenata starijih od 40 do 50 godina najčešće se izvodi operacijski zahvat kojeg nazivamo korektivna osteotomija (presijecanje kosti) u smislu skraćenja lakatne kosti. U većine pacijenata liječenje se započinje upravo takvim zahvatom, što najčešće daje odlične ili vrlo dobre rezultate.
Takav zahvat, ovisno o geometrijskim karakteristikama kostiju nakon sraštavanja u krivom položaju, često je primjenjivan i u mlađih pacijenata. Nekoliko problema i komplikacija prati takvu vrstu liječenja kod svih operatera.
Prvi problem je mjerenje i planiranje dužine potrebnog skraćenja sa svrhom postizanja idealnog niveliranja visine palčane i lakatne kosti, odnosno dovođenja zglobnih površina tih kostiju u najbolju moguću sukladnost (uzglobljenje). Drugi problem i komplikacija produženo je i odgođeno sraštavanje lakatne kosti, nakon presijecanja i skraćenja, a što je uzrokovano brojnim razlozima.
Stoga je prof. dr. sc. Ranko Bilić iz Poliklinike Bilić Vision uz pomoć suradnika kreirao poseban način mjerenja i razvio posebnu operacijsku tehniku koja omogućuje savršeno planiranje i optimalno niveliranje palčane i lakatne kosti te značajno skratio vrijeme koštanog cijeljenja nakon skraćenja lakatne kosti. Posebno je to važno kod starijih bolesnika kod kojih je najčešće prisutna osteopenija ili osteoporoza.
Zahvat se radi samo u provodnoj anesteziji koja je vrlo komforna i sigurna. Slična je lokalnoj anesteziji, ali ima niz prednosti. Bolesnik je budan i sluša muziku tijekom zahvata. Ovom vrstom anestezije koja se injekcijom daje u područje pazuha, gdje se anestezira skup živaca zvan plexux brachialis, izbjegavaju se svi poznati rizici i komplikacije opće anestezije. Velika prednost provodne anestezije je što pacijent ne osjeća uobičajene poslijeoperacijske bolove u onom periodu kada su oni najjači, a to je prvih desetak sati nakon operacijskog zahvata. Analgezija (bezbolnost) najčešće traje od 8 do 14 sati, tako da pacijenti uopće niti nemaju probleme s poslijeoperacijskim bolovima.
Kraće ili nešto duže vremena nakon skraćenja lakatne kosti, započinje se s provođenjem fizikalne terapije u smislu specifičnih vježbi, a po sraštavanju kosti na mjestu korektivne osteotomije, dozvoljava se puno opterećenje operirane ruke. Polovično opterećenje ruke dozvoljava se u prosjeku 6-8, a puno 12-14 tjedana nakon operacije. Pacijenti koji su uporniji s vježbanjem opsega pokreta i jačanjem mišića cijele ruke, postižu znatno bolji radni kapacitet od onih koji su manje uporni. Treba naglasiti da je poslijeoperacijsko vježbanje važan nastavak poslijeoperacijskog i važan dio sveukupnog liječenja.
Ukoliko ste se pronašli u nekim od problema s prijelomom palčane kosti možete se naručiti na pregled i konzultacije kod prof. dr. sc. Bilića u Polikliniku Bilić Vision pozivom na broj 01 4678 444 ili putem online obrasca.