Tri Matešine božićne želje: pumpanje proračuna, krpanje opreme za Rio i spas Sportske TV
Hrvatskim sportašima predviđa se osvajanje deset medalja na OI 2016.
Hrvatski olimpijski odbor obilježio je kraj 2015. godine u ponedjeljak, 21. prosinca, Velikim danom hrvatskog sporta.
Izdvojili smo tri teme koje su bitno obilježile HOO u posljednjih godinu dana, a njihovo rješavanje moglo bi biti velika želja predsjednika HOO-a Zlatka Mateše u sljedećoj godini.
1. Proračun od 157 milijuna kuna
Zlatko Mateša je na prošloj Skupštini HOO-a najavio dosad najveći proračun u povijesti, od čak 157 milijuna kuna, a on je prihvaćen na 42. sjednici održanoj 22. prosinca. To je 30-ak milijuna kuna više od ovogodišnjeg proračuna, a Mateša dolazi na ideju kako će se namiriti razlika. Iz poreza na online kladionice, što čak nije riješeno ni u pravnoj regulativi Europske unije, a kamoli u Hrvatskoj.
Od države bi u HOO trebalo, prema toj listi želja stići 142,5 milijuna kuna, iako su u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta jasno rekli da će u 2016. godini iznos koji stiže u HOO iz državnog proračuna, točnije od igara na sreću, biti otprilike isti kao za ovu godinu, dakle oko 91,5 milijun kuna. Odlukom o privremenom financiranju za prvo tromjesečje 2016. za javne potrebe u sportu na državnoj razini predviđen je iznos od 25 milijuna kuna.
”Javite se budućem ministru financija’
Na Matešine najave, začudio se i resorni ministar, inače sklon sadašnjem čelniku HOO-a. “Javite se budućem ministru financija”, kazao je Vedran Mornar na dodjeli nagrada Franjo Bučar i poručio Mateši kako HOO do željenih 157 milijuna kuna neće moći od planiranih prihoda od igara na sreću.
“Nažalost, novca od lutrije će biti čak i manje, pa će se morati na neki drugi način pribaviti novac, makar i promjenom nekoliko zakona”, dodao je Mornar.
No, za promjenu zakona potrebni su Vlada i Sabor, a njih trenutačno – nema. Vlada nije formirana ni mjesec i pol dana nakon izbora, a kad će – ne zna se. Upravo zato je do ožujka na snazi privremeno financiranje. Osim toga, za promjenu zakona treba vremena, a pitanje je hoće li novoj vladi prioritet biti baš zadovoljavanje Matešinih želja… Postoji, dakle, nekoliko vrlo ozbiljnih prepreka za ostvarenje rekordnog proračuna od čak 157 milijuna kuna.
Glazba za uši i sredstvo za umirenje skupštinara
No, usvojeni preoptimistični proračun zapravo je tek glazba za uši i sredstvo za umirenje skupštinara, predstavnike sportskih saveza koji čekaju novac od HOO-a i u pravilu jednoglasno i bez ikakve diskusije dižu ruku za Matešine prijedloge. Pa, im onda u olimpijskoj i za HOO izbornoj godini treba ponuditi pravu priču.
Štoviše, predsjednik HOO-a u medijima se ponudio i kao prijelazni mandatar hrvatske vlade, u slučaju ponavljanja izbora. Mateša je tvrdio da bi on sa svojim iskustvom “bio u stanju uravnotežiti hrvatski proračun”. Vjerojatno bi jedino na taj način HOO mogao do najavljenih 157 milijuna kuna u 2016. godini…
2. Oprema za hrvatske olimpijce
Problematična nabava sportske opreme za hrvatske olimpijce svojedobno je zainteresirala i DORH. Kakve su poslovne navike u HOO-u pokazat će i primjer nabavke opreme za Mediteranske igre u Mersinu, kupljene izravnom pogodbom, bez javnog natječaja, za što je potrošeno 500.000 kuna.
Sad je službeni dobavljač opreme kineska tvrtka Erke, kojoj je specijalnost casual odjeća, ne i sportska oprema. Za Europske igre u Bakuu Erke je, međutim, isporučio opremu koja ni kvalitetom niti količinom nije zadovoljila potrebe HOO-a, pa je dodatno kupljeno robe u iznosu od 50.000 eura.
Isti proizvođač i za Rio de Janeiro
Iako se zbog toga spominjala mogućnost raskida ugovora, u odjeći marke Erke hrvatski sportaši nastupat će i na Olimpijskim igrama u Riju sljedeće godine.
“HOO do 31. kolovoza 2016. ima ugovor s kineskim proizvođačem Erkeom, s kojim smo u posljednje vrijeme usuglasili dizajn i sve detalje. Oprema će biti kvalitetna, dobro napravljena. Stići će najkasnije u lipnju. Budite sigurni da će hrvatski sportaši u Riju lijepo izgledati”, kazao nam je Josip Čop, glavni tajnik HOO-a.
Bonusi nisu dogovoreni
No, ni u Riju medalje hrvatskim sportašima neće donijeti bonuse dobavljača opreme. A hrvatskim sportašima predviđa se osvajanje čak deset medalja, daleko najviše do sada. Za takve rezultate brojni dobavljači opreme isplaćuju novčane bonuse. Primjerice, Slovenci su nakon osam olimpijskih odličja na ZOI u Sočiju dobili čak 130.000 eura u gotovini od tvrtke Peak.
“Pokušali smo dogovoriti bonuse, ali nismo uspjeli. To je i pitanje tržišta. Danas je vrlo teško dogovoriti sponzora, o dodatnim bonusima da i ne pričamo. Ako to netko uspije, treba mu čestitati”, dodao je Čop.
HOO, podsjećamo, nije dobio nikakve bonuse ni nakon šest medalja koje su naši sportaši osvojili na OI u Londonu. Dodatno nagrađivanje za sportski rezultat uobičajena je praksa pri ugovaranju opreme. Nažalost, ne i kada je HOO u pitanju.
3. Saniranje Sportske televizije
Matešina želja za prvom televizijom nekog nacionalnog olimpijskog odbora u svijetu u međuvremenu se pretvorila u najveći uteg HOO-a, koji svojim dugovima sad već ozbiljno ugrožava redovno financiranje hrvatskog sporta. Sve je više sportaša koji ne mogu otići na željeno natjecanje jer nema novca.
SPTV već dvije godine – otkako je otpustila 30-ak novinara, snimatelja i montažera – ne proizvodi nikakav vlastiti program, ali emitira tuđi (uključujući i Al Jazeerin) i tako održava iluziju postojanja. Prema nalazu neovisne revizije SPTV je potkraj 2014. godine imala 59 milijuna kuna nepokrivenih gubitaka, 21,5 milijuna dugoročnih i 41,5 milijuna kratkoročnih obveza.
Osim toga, HOO je kao jamac plaćao temeljem ovrha i pristigle kredite Sportske televizije, na što je do 30. studenoga otišlo više od 3,7 milijuna kuna. Istodobno, pozajmice HOO-a SPTV-u pretvarane su u temeljni kapital televizije, pa je u međuvremenu i on narastao na više od 12 milijuna kuna.
Nedostatni vlastiti prihodi
HOO, inače, financira SPTV na račun stavke “promocija HOO-a u medijima”. Za to je u 2015. godini predviđeno 2,5 milijuna kuna, ali je do kraja studenoga potrošeno 4,5 milijuna kuna.
Mateša stalno napominje kako HOO financira SPTV iz vlastitih prihoda, no ti su prihodi evidentno nedostatni. Prema HOO-ovim izvješćima od marketinga je u gotovini uprihođeno tek 1,2 milijuna kuna, a dotacije iz Fonda solidarnosti Međunarodnog olimpijskog odbora i Europskih olimpijskih odbora iznose 3,3 milijuna kuna. I sve to ne ide sportašima i sportskim savezima, nego za financiranje Sportske televizije koja svojim preostalim djelatnicima duguje plaće za sedam mjeseci i koja je u blokadi provela veći dio 2015. godine.
SPTV bi tako vrlo skoro trebala doći i na udar novog Zakona o stečaju, a to je scenarij koji HOO kao osnivač te komercijalne televizije pokušava na svaki način izbjeći.
Najmanji problem je to što su krah projekta i gubici SPTV-a naštetili imidžu Zlatka Mateše. Cijena za hrvatski sport već je sada prevelika.
Tekst je objavljen u print izdanju Telegrama 19. prosinca.