Posjetili smo grad koji je prije imao porez na veselje. Umjesto kod konja, tamo se nalaze kod slona

Posjetili smo najuspješniju hrvatsku kontinentalnu destinaciju gradskog turizma

Ondje je vozio prvi tramvaj u Hrvatskoj, živjela su dva nobelovca, treći je studentski grad po broju fakulteta, a četvrti po veličini u Hrvatskoj. Okružen je s pet mostova koji vode do grada, ima šest gimnazija, sedam gradskih četvrti, a nekada je u njemu bilo sagrađeno i osmo svjetsko čudo. I k tomu još, ondje su si svi legice i lege. Riječ je o gradu na Dravi – Osijeku.

Zahvaljujući širokoj lepezi kulturnih, arhitektonskih, eno-gastronomskih, zabavnih i drugih atributa, Osijek je na Danima hrvatskog turizma početkom listopada proglašen najuspješnijom kontinentalnom destinacijom gradskog turizma. Ova vrijedna nagrada nagnala nas je da i sami posjetimo Osijek i istražimo što ga sve čini posebnim. Nas je oduševio, a vama donosimo detalje i inspiraciju za novo putovanje.

Prošetali smo Promenadom i Pješačkim mostom

Kao dva najpoznatija osječka simbola svakako bismo izdvojili Promenadu i Pješački most. Promenada je najduža riječna šetnica u Hrvatskoj, koja će spajanjem gornjeg i donjeg dijela grada, postati i najdužom šetnicom te vrste u ovom dijelu Europe. Završetkom radova, koji su trenutno u tijeku, lokalci, ali i strani posjetitelji moći će uživati u 12 kilometara dugoj stazi za šetnju, trčanje ili bicikliranje tik uz rijeku Dravu. To je odlična stvar, s obzirom na to da su Osječani obožavatelji rekreacije, što ni ne čudi, budući da žive u gradu bicikala i zelenih površina.

Lagano smo prošetali i Pješačkim mostom, takozvanim Mostom mladosti koji spaja desnu i lijevu obalu Drave. Desna je urbana, dok je lijeva obala mjesto na koje lokalci najviše bježe u potrazi za mirom i uživanjem u prirodi. Moramo priznati, tu ulogu odlično ispunjava. Ondje se smjestilo i popularno kupalište Copacabana, žargonski prozvano Kopikom koje se ove godine pretvorilo u prave moderne bazene, a u nešto više od mjesec dana posjetilo ga je više od 40 tisuća ljudi. Tu je dakako i prirodno kupalište na Dravi pa posjetitelji mogu birati gdje će se osvježiti za vrijeme paklenih slavonskih vrućina.

Sigurnost i gostoljubivost na prvom su mjestu

Šetajući Promenadom upoznali smo dugogodišnju stanovnicu Osijeka, sada već umirovljenicu, kako sa svojim psom šeće te odmara na klupici uz Dravu. “Volim Osijek. Pun je događanja, dobrih i gostoljubivih ljudi, ima odličnu infrastrukturu, a najvažnije od svega, siguran je grad te se bez problema možete zaputiti u opuštenu šetnju”, rekla nam je.

Među brojnim rekreativcima, šetačima i biciklistima, susreli smo i tri studentice iz Zadra koje su ove akademske godine upisale fakultete u Osijeku. Iako je od njihovog dolaska u Osijek prošlo malo više od dva tjedna, sve su se tri beskompromisno složile oko nekoliko stvari. “Osijek je divan grad. Ima jako puno zelenila, lijepih parkova i posebno očaravajućih lokacija, poput Tvrđe, super uređenih biciklističkih staza i zanimljivih kafića. S druge strane, grad je miran, nema prevelike gužve, a opet ima sve što je potrebno”, rekle su. U potpunosti se slažemo s njima.

Zoo vrt po mjeri životinja

Još jedna posebnost Osijeka smjestila se na lijevoj obali Drave, a to je površinom najveći zoološki vrt u Hrvatskoj koji je otvoren 1955. godine. “Danas brojimo 97 životinjskih vrsta i 1060 jedinki te smo jedini u zemlji koji imaju žirafe i hijene. Posebno se možemo pohvaliti i oporavilištem za strogo zaštićene vrste, a godišnje se pobrinemo za više od 100 životinja iz prirode, kojima je potrebna bilo kakva vrsta pomoći”, kaže Nikica Jukić, rukovoditelj Zoo vrta Osijek. Za sebe vole reći kako su zoološki vrt po mjeri životinja, a ne čovjeka, budući da se prostiru na 11 hektara te se nalaze na mirnoj lokaciji, okruženom prirodom, izvan gradskih gužvi. Tijekom obilaska Zoo-a posjetili smo nastambu žirafa te naučili ponešto o zmijama, a najvažnije od svega, više ih se ne bojimo.

Zanimljivost koju vrijedi istaknuti je i da je u ovom vrtu nekoć živio i najstariji jaguar na svijetu koji je dočekao svoj 33. rođendan, ali i da se ondje nalazi autentična osječka nastamba za dikobraze, budući da je nedavno izgrađena od stare popločne kocke osječke Tvrđe. U zoološkom vrtu svake se godine provode i razne edukacije, posebice za predškolce i osnovnoškolce. Do kraja rujna ove godine Zoo vrt Osijek posjetilo je više od 67 tisuća posjetitelja, a brojke iz godine u godinu samo rastu. Do vrta se, između ostaloga, besplatno može doći popularnom osječkom kompom, ekološkim prijevoznim sredstvom koje pomoću strujanja Drave i sajle od 1916. godine spaja obje obale rijeke Drave.

Manifestacije po svačijem ukusu

Rekordnu posjećenost zabilježilo je i Osječko ljeto kulture koje je ove godine po prvi puta trajalo puna dva mjeseca, ali i Osječke ljetne noći koje su ugostile broja imena glazbene, književne i kulturne scene. Ističe se i daleko poznati Sajam antikviteta koji se u Osijeku održava svake prve subote u mjesecu. U najavi je i ovogodišnji Advent koji se, na sreću mnogih, ponovno vraća na svoju prvotnu lokaciju – baroknu Tvrđu.

Osim kulturnom, ovaj se grad ističe i odličnom sportskom infrastrukturom te je domaćin raznih sportskih natjecanja. Najvažniji je svakako Pannonian Challenge koji se, u originalnom obliku, prvi put održao 1999. godine. Vremenom je postao globalno poznati festival urbane kulture i ekstremnog sporta koji u ljetnim mjesecima u Osijeku okuplja na tisuće posjetitelja. Tu su još i Svjetski kup u gimnastici ‘DOBRO World Cup’, Ferivi polumaraton, Svjetsko prvenstvo u streljaštvu, veslačke regate te brojna druga sportska natjecanja koja Osijek uvijek ugosti raširenih ruku.

U Tvrđi se plaćao porez na veselje

Nekoć vojna utvrda, danas kultura znanja, kulture i zabave – ovom se rečenicom često opisuje osječka barokna Tvrđa. Ovaj dio grada je sve, samo ne dosadan. U jutarnjim satima čuje se žamor učenika brojnih srednjih škola te zvuci klavira i flaute iz Glazbene škole Franje Kuhača, dok u večernje sate Tvrđa oblači svoju haljinu za provod te postaje omiljeno mjesto dobre zabave i druženja. Zbog toga se uz Tvrđu vezuje i jedna od popularnijih osječkih legendi, takozvana priča o bećarini. Naime, kako prije nije postojala javna rasvjeta, svatko tko se u noći našao na ulicama ovog dijela grada, za ručno paljenje svjetiljki morao je platiti bećarinu, odnosno, kako su voljeli reći – porez na veselje.

Međutim, da je Tvrđa zadržala dozu ozbiljnosti govori i to da se ondje nalazi najveći hrvatski muzej općeg tipa, Muzej Slavonija, koji se posebno diči i bogatom hemerotekom – posebnom zbirkom vrijednih knjiga, novina i raznih spisa. Tamo je i Arheološki muzej te Rektorat osječkog Sveučilišta J.J. Strossmayera. Zaštitni znak Tvrđe je kužni pil koji se nalazi na Trgu sv. Trojstva, a taj prizor pronaći ćete i na novčanici od 200 kuna. Iznimno popularna turistička atrakcija su i Vodena vrata koja predstavljaju nekadašnji ulaz u Tvrđu, a sagrađena su 1710. godine. Kod Vodenih vrata nalazi se i 3D mapa koja prikazuje izvorni izgled osječke Tvrđe sredinom 18. stoljeća.

Istaknuti ljudi na svjetskoj razini

Ono što nas je zaintrigiralo u obilasku Osijeka, svakako su i imena ljudi koji su u Osijeku rođeni ili su pak proveli dio svog života, a vremenom su postali poznati na svjetskoj razini. Tako valja izdvojiti dva nobelovca – Lavoslava Ružičku i Vladimira Preloga koji su u Osijeku pohađali III. gimnaziju. Njihove biste postavljene su tik uz nju, na popularnom Rondelu velikana koji se nalazi na samom ulazu u velebnu Tvrđu. Ovaj trg postavljen je 2006. godine s ciljem odavanja počasti velikanima koji su, na bilo koji način, bili zaslužni za razvoj ove regije.

Ondje je i bista rođenog Osječanina, biskupa Josipa Jurja Strossmayera, osnivača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Zaslužan je i za izgradnju najpoznatije osječke sakralne građevine – konkatedrale sv. Petra i Pavla, koja svojim neogotičkim stilom od 1900. godine krasi centar grada. Ujedno je i druga najviša crkva u Hrvatskoj te najviša točka grada, smještena na 90 metara visine. Osim izgledom, konkatedrala oduševljava i time što njenu unutrašnjost, među mnoštvom svetaca, krase slike Stjepana Radića te Matije Gupca, kao ljudi iz naroda koji su, za boljitak društva, pretrpjeli brojne muke. Naslikao ih je hrvatski slikar Mirko Rački.

Dvostruki oskarovac i kipar svjetske slave

Od istaknutih ljudi itekako je vrijedan spomena i Branko Lustig, jedan od najuspješnijih hrvatskih producenata. Tako se stanovnici Osijeka mogu pohvaliti da hodaju ulicama kojima je nekada koračao i dvostruki oskarovac, s obzirom na to da je Lustig osvojio Oscare za najbolje filmove – Schindlerovu listu i Gladijatora. U čast postignućima, u popularnom kinu Urania postavljen je Lustigov mozaik kojeg je uradio poznati osječki umjetnik Nikola Faler. Kino Urania otvoreno je davne 1912. godine, a danas se smatra svojevrsnim zaštitnim znakom tradicionalne kinematografije.

Osim Lustiga, u Osijeku se rodio i hrvatski kipar svjetske slave – Oscar Nemon, rodnog imena Oskar Neumann. Portretirao je neke od najznačajnijih povijesnih ličnosti 20. stoljeća, a najpoznatiji je po portretima i spomenicima kraljice Elizabete II., Sigmunda Freuda, Margaret Thatcher i Winstona Churchilla. Kao i Lustig, bio je židovskog podrijetla, a Osijeku je u sjećanje na Holokaust poklonio jedno od svojih djela – bistu ‘Majka i dijete’, poznatiju po originalnom nazivu ‘Humanost’. Bista danas krasi osječki park koji nosi kiparevo ime.

Ruše se turistički rekordi

“Ova nagrada rezultat je rada svih osječkih turističkih djelatnika, ugostitelja, ali i građana jer oni naš grad čine autentičnom destinacijom. Izvrsnim rezultatima pridonose i brojni sportski događaji, kulturne i zabavne manifestacije jer takav Osijek jest – grad sporta, kulture i zabave, slasne hrane, dobrih vina i autentičnih druženja. Grad koji nema sezonu već dobru cjelogodišnju dinamiku, od natjecateljskog adrenalina na sportskim terenima, preko ljetnih osvježenja na Kopiki, do unutarnje topline Adventa. Stoga pozivam sve u Osijek. Dobrodošli ste”, kazao je gradonačelnik Osijeka Ivan Radić.

Da je Osijek top kontinentalna destinacija pokazuju i brojke, a samo u rujnu ostvarili su 30 posto više noćenja u odnosu na rekordnu 2019. godinu. Ukupno gledajući, krajem rujna ostvareno je nešto manje od sto tisuća noćenja, ali u kontekstu turizma na kontinentu i njegovog udjela u turističkim statistikama cijele Hrvatske, ova brojka nije zanemariva.

“Potrebno je imati na umu da od ukupnog broja noćenja u Hrvatskoj, na kontinent otpada svega četiri posto. Od toga 50 posto na grad Zagreb, a ostalih 50 posto na ostale kontinentalne dijelove. Pri tome, istočno od Zagreba, Osijek je destinacija koja ima najviše noćenja, zbog čega smo izuzetno ponosni”, istaknula je Tajana Rogulja, direktorica Turističke zajednice grada Osijeka.

Nađemo se kod slona

Šetajući Europskom avenijom, naišli smo na popularne secesijske zgrade koje su omiljen kadar brojnim fotografima, a u samom centru došli smo do kipića slona koji krasi pročelje jedne od zgrada. “Kao što se u Zagrebu kaže ‘nađemo se kod konja ili sata’ tako se ovdje kaže ‘nađemo se kod slona'”, pojasnila nam je vodičica i vanjska suradnica Turističke zajednice grada Osijeka, Veronika Završki.

Kazala je kako se uz slona veže legenda da je baš na tom mjestu u nekim davnim vremenima uginuo slon tijekom cirkuske procesije, ali i da je tamo bila prodavaonica srećki te je slon, kao i na Istoku, predstavljao simbol sreće. Brojne takve priče i legende čut ćete ako se zaputite na neku od turističkih tura grada, a najpopularnije su ‘Osmanska tura’ koja govori o nekadašnjem osmom svjetskom čudu – Sulejmanovom mostu te ona koja nosi naziv ‘Vojnici, gostionice i bludnice’.

Nadamo se da će vas ove zanimljivosti ponukati da obiđete grad na Dravi, a posjetom ćete, garantiramo, otkriti i brojne druge posebnosti Osijeka koje vas neće ostaviti ravnodušnima. Tu je dakako i bogata gastronomska ponuda, kultura ispijanja vina i piva, a znajući da se na istoku Hrvatske uvijek dobro jede i pije, što se toga tiče, zaista ne morate strahovati. A najbolje od svega, i cijene su pristupačne. Pa, ne ostaje ništa drugo, nego da posjetite Osijek i u to se uvjerite sami. Mi ćemo se zasigurno ponovno vratiti.