Potaknuti time da se na portalu Super1.hr svaka žena treba osjećati #supersvoja, pokrenuli smo platformu Biram sebe, koju podržavaju BIPA, Bajadera i Nutribullet, a kojom Super1 želi upozoriti na izazove s kojima se žene susreću u izgradnji vlastitog samopouzdanja i osnažiti ih da više vjeruju u sebe.

Više od 2600 žena diljem zemlje ispunilo je naš detaljni upitnik i otkrilo nam svoje najintimnije strahove i nedoumice. Pitali smo žene da nam otkriju što misle o svom tijelu, poslu, odnosima i kako ono utječe na njihovo samopouzdanje. U trećem nastavku specijala donosimo vam razgovor sa psihologinjom Anom Čerenšek, koja nam otkriva kako izgraditi vlastito samopouzdanje i koji su najveći izazovi na tom putu.

“Nesigurna sam. Izbjegavam fotografiranje. Ne idem na bazen. Ne idem na plažu. Izbjegavam mjesta na kojima bi izgled mogao biti komentiran. Mrzim svoj trbuh, noge, stražnjicu, ruke, glavu, osmijeh, oči – mrzim apsolutno sve”. Tako misli gotovo dvije tisuće žena diljem Hrvatske. Dolaze iz različitih županija, neke su zaposlene, neke nisu, dio njih su majke, druge nemaju djecu. Jednima je vjera izrazito važna u životu, dok drugima nije ni malo. Neke su same sebe ocijenile kao samopouzdane, dok druge ne kriju kako nemaju niti malo vjere u sebe. Ove žene međusobno se ne poznaju, vežu ih tek sličnosti u odgovorima u našoj anketi o ženskom samopouzdanju, prvoj takvoj na ovom području.

U sklopu ankete željeli smo ispitati stanje pojedinačne procjene vlastitih sposobnosti te mišljenja žena o sebi samima kroz različita područja. Naime, kako nam je pojasnila psihologinja i mentalna trenerica Ana Čerenšek, samopouzdanje je koncept koji koristimo kako bismo objasnili vjeru koju pojedinac ima kad su u pitanju njegove sposobnosti, vještine i znanja. “To je onaj osjećaj koji imamo kad se nađemo u određenoj situaciji u kojoj nešto moramo postići. Mogli bismo slobodno zaključiti da je, prema tome, samopouzdanje koncept koji je povezan sa samoefikasnošću, odnosno osjećajem da ćemo u zadatku koji je pred nama, biti uspješni”, kaže.

Samopouzdanje je težak posao

Psihologinja nam pojašnjava da se koncept samopouzdanja može učiniti kao težak posao samo zašto što nam nije jasno otkud uopće krenuti. Psiholozi su, kaže, pomalo zakomplicirali pojam samopouzdanja. “Ono što može pomoći je kreiranje vlastite definicije. Kad znamo kakvo stanje priželjkujemo u budućnosti, jasnije će nam biti što moramo popravljati u sadašnjosti. Primjerice, stavljanje sebe na prvo mjesto nekima neće biti ugodan koncept jer za to jednostavno nisu spremne ili smatraju kako je to promašeni koncept. No, razmišljanje o tome kako mogu biti bolje za sebe i samim tim bolje za druge – može pomoći”, objašnjava Čerenšek.

Samopouzdanje se, pak, gradi od malih nogu. Prirodno je postaviti si pitanje kako uopće započeti s tim procesom kod djeteta ako i sami nismo samopouzdani. Naime, odgojni stil roditelja može imati utjecaj na mentalno zdravlje djeteta kasnije u odrasloj dobi. Štoviše, u nekim studijama dokazano je da je taj utjecaj velik, ali ne uvijek i ne kod svih. Primjerice, prema rezultatima naše ankete, od 2667 ispitanica, njih 472 pamti negativne komentare roditelja na račun svog izgleda, a više od 80 posto odnosi se na trenutnu tjelesnu kilažu ili stanje s aknama na licu. “Često smo svjedoci da neki ljudi na temelju nepostojećih kompetencija nikako ne bi trebali biti samopouzdani pa ipak jesu, dok oni koji bi trebali pucati od samopouzdanja često ulaze u ‘mišju rupu’ nespremni zasjati kad za to imaju priliku. Izgleda da koncept jest kompleksan, ali to ne znači da ne postoje stvari koje možete poduzeti po pitanju izgradnje vlastita samopouzdanja. Mi znanstvenici našli smo način”, kaže psihologinja.

Ovo su načini kako si podići samopouzdanje

Jedan od načina je izlaganje. Samoefikasnost, kaže nam Čerenšek, nećemo izgraditi tako da ostanemo sjediti doma daleko od izazova svijeta. Izlaganje novim situacijama pomaže nam dvojako. “Kao prvo, naučit ćemo kako funkcioniramo u novim i nepoznatim uvjetima, a kao drugo, imat ćemo priliku razraditi vlastitu strategiju izlaska iz zone komfora”, tvrdi. Izlaganja, pak, ne moraju nužno polučiti uspjeh, no to nije loše. Naprotiv, osobe koje žele unaprijediti svoje samopouzdanje naučit će učiti iz vlastitih poraza.

Osim izlaganju situacijama koje nam nisu prirodne, mogućnost povećanja samopouzdanja leži i u postavljanju malih i konkretnih ciljeva. “Kad znamo što konkretno želimo ostvariti u životu i imamo kriterij uspjeha koji ne mora biti zagarantiran, onda ćemo i jasnije uvidjeti sve uspjehe koje postižemo. Povratno će taj osjećaj pomoći i našem samopouzdanju”, pojašnjava psihologinja. Prema rezultatima naše ankete, čak 958 ispitanica ističe da se osjeća manje vrijedno kada slušaju priče svojih prijateljica i prijatelja o uspjehu. Paralelno, njih 1701 tvrdi da zadovoljstvo vlastitim izgledom utječe na njihov privatni život. No, u tom je kontekstu, kaže psihologinja, važno izbjeći usporedbu s drugima, jer socijalna komparacija može narušiti samopouzdanje – procjenjujući tuđe uspjehe, a ne mjereći vlastite.

Osim toga, pomoći može i ulaganje u određene zdravstvene aspekte, poput zdravlja, spavanja i prehrane, što potiče niz psiholoških benefita, a posljedično i porast samopouzdanja. “Ne moramo se samopouzdanjem direktno baviti da bismo ga unaprijedili, već i odlazak na kulinarski tečaj može vam pomoći da se suočite s brojnim preprekama povezanim za osjećaj vlastite vrijednosti. Birajte onaj smjer koji vas veseli i u kojem ćete imati najlakši uspjeh”, savjetuje Čerenšek.

‘Nema instant-rješenja’

Stručnjaci su jasni – važno je raditi na samopouzdanju. Prema stručnim izvorima, dobro mišljenje o sebi važna je osobina psihičkog zdravlja, ali i uspješnog funkcioniranja osobe. Osim toga, samopouzdanje je povezano s doživljajem više ugodnih emocija, kao i većom razinom otpornosti na neugodnosti te manjom ranjivosti na stres i anksioznost. “Otpornost na stres gradimo trojako. Budući da stres proizlazi iz našeg odnosa prema samima sebi, prema drugima i prema svijetu općenito, to su i smjerovi izgradnje bolje otpornosti na njega”, kaže psihologinja.

Upravo zbog toga, u radu na samopouzdanju važno je osluškivati samoga sebe, ali i biti svjestan da nema brzog ili jednostavnog rješenja. “Moje je iskustvo da se žene često odriču stvari koje ih vesele, tjeraju se na kojekakve aktivnosti koje su generalno neodržive ili slušaju savjete o tome kako bi njihov život ili tijelo trebali izgledati”, kaže stručnjakinja i pojašnjava da je važno odabrati one aktivnosti koje nam se osobno sviđaju i u kojima ćemo uživati.

‘Treba izbjegavati neprovjerene savjete’

“Kad promijenimo način odabira svog smjera ulaganja, stvari se počinju mijenjati. Primjerice, dugo sam išla u teretanu kako bih trenirala, a onda sam shvatila da mi za to treba previše samodiscipline i odricanja. Umjesto teretane danas svoj trening odrađujem u šumi hodajući i uživajući u razgovoru sa suprugom. Na to se ne moram tjerati niti jedan dan. Jedva čekam zamaknuti među drveće i posvetiti vrijeme sebi, mužu i zdravlju”, kaže Čerenšek i dodaje da u trenucima kada nas razina samopouzdanja koči u obavljanju određenih aktivnosti, poput odlaska na plažu ili na bazen, nije loše razmotriti konzultaciju sa stručnjacima. Primjerice, svaka treća ispitanica srami se razodjenuti pred svojim partnerom zbog niskog samopouzdanja.

“Svakako treba izbjegavati kojekakve neprovjerene savjete na internetu jer ne znate uvijek otkud i od koga dolaze. Nekad je dovoljno popričati s osobom od povjerenja i to će već pomoći. Ako takve osobe nigdje trenutno nema, pokušajte pisati dnevnik u kojem ćete malo rezimirati vlastita uvjerenja – od onoga da “svi gledaju u mene” do ovoga “iako si trenutno nisam dovoljno zgodna i dalje imam pravo plivati. A to će mi pomoći da se osjećam bolje”, savjetuje psihologinja.