Potaknuti time da se na portalu Super1.hr svaka žena treba osjećati #supersvoja, pokrenuli smo platformu Biram sebe, koju podržavaju BIPA, Bajadera i Nutribullet, a kojom Super1 želi upozoriti na izazove s kojima se žene susreću u izgradnji vlastita samopouzdanja i osnažiti ih da više vjeruju u sebe.

U devetom nastavku specijala donosimo vam razgovor s psihologinjom Majom Vujčić Vračević koja nam je podijelila konkretne savjete kako podići vlastito samopouzdanje u vrijeme kada je žena najranjivija.

Odjednom, nešto raste u tebi, iako u početku nemaš pojma da je ondje. Prve dane živiš kao i sve dotadašnje, rutinski odrađuješ posao, možda i zapališ cigaretu uz kavu, popiješ nakon posla čašu vina ili se za vikend odlučiš na izlet koji uključuje adrenalinski sport. Nemaš pojma, ali odjednom nešto raste u tebi. Pa se u kolopetu mašinerije koju nazivamo svakodnevica nađeš u trenutku kada brojiš dane ciklusa i računaš kada ti je bila posljednja menstruacija. Potom shvatiš da dvije male indikatorske crte na komadu plastike doista mogu promijeniti život, odbacuješ cigarete, a poslije posla piješ cijeđene sokove. Odjednom, spadaš u kategoriju trudnica i panično iščitavaš sve što je ikada napisano o rađanju života. Nađeš se u svojevrsnom rollercoasteru neopisive sreće i ispunjenja, ali i nevjerojatne brige, anksioznosti i izazova, što će jednostavno postati jedan dio tebe do kraja života.

Sama trudnoća, a posebice porod i postpartum izazovno su vrijeme za svaku ženu jer uključuju i psihičku i fizičku prilagodbu na promjene koje se događaju na nekoliko područja. “Mijenja se tijelo, hormonalna slika, dolazi do promjena u partnerskom odnosu s dolaskom djeteta, promjene u identitetu i započinje razdoblje prilagodbe na ulogu majke. Iako se trudnoća često spominje kao blaženo stanje, to je prije drugo stanje nego blaženo za mnoge žene”, pojašnjava nam psihologinja i voditeljica Mamologije Centra za mentalno zdravlje Maja Vujčić Vračević.

‘Hoću li biti dovoljno dobra mama’

Upravo zbog toga, mnoge žene, posebice u vrijeme trudnoće kada se tijelo mijenja, osjete manjak samopouzdanja. Potvrđuju to i rezultati ankete o ženskom samopouzdanju koju je proveo Super1 u suradnji s Bipom, Bajaderom i Nutribulletom. Riječ je o prvoj takvoj anketi na ovom području u kojoj je sudjelovalo gotovo tri tisuće ispitanica. Od toga, 1361 ima djecu, dok 743 žene imaju osjećaj da zbog djece nemaju vremena za sebe. Paralelno, čak 472 ispitanice imaju osjećaj da druge mame postižu sve bolje od njih. “Nažalost, danas u 21. stoljeću, kada svatko od nas okolo sa sobom nosi mobitel s društvenim mrežama prepunima idiličnih prizora, vrlo lako se osjetimo neadekvatno ili povjerujemo da drugima ide lakše ili bolje, da su drugi uspješniji, sposobniji ili organiziraniji. Nerijetko se dogodi paradoksalna situacija da se recimo žena osjeća iscrpljeno ili anksiozno i da u rijetkim trenucima odmora ili mira, otvori društvene mreže i tu je zapuhne val idiličnih prizora. To nimalo ne pomaže”, pojašnjava stručnjakinja.

Naime, tijekom svakog od spomenuta tri razdoblja može doći do zabrinutosti u vezi vlastitih sposobnosti i kapaciteta, neovisno o tome jesu li brige povezane sa zdravstvenim stanjem majke i djeteta ili preispitivanjem osobnih kompetencija u kontekstu “hoću li biti dovoljno dobra majka svom djetetu”, pojašnjava psihologinja. “Bez obzira na sva ranija postignuća i stečeno samopouzdanje na drugim poljima, svaka od nas kad postane majka, postane to prvi put i mora naučiti kako biti majka i kako biti majka baš tom djetetu koje smo rodili jer je svako dijete drugačije. Iako se često zna reći da se s djetetom rađa i majka, zapravo je realnost puno žena da se ta uloga ne stvori sama od sebe, nego da je potrebna prilagodba, vrijeme, podrška i polagano stjecanje povjerenja u samu sebe kao majku”, ističe Vujčić Vračević.

‘Kritiziranje same sebe ne pomaže’

Podrška je, naglašava stručnjakinja, ključna, posebice u ranim danima majčinstva kada se žena još uvijek oporavlja od poroda. Najvažnija je pomoć znati da u tim trenucima imamo pravo na pogrešku te osvijestiti činjenicu da baš svaka od nas ponekad zapne. Drugim riječima, nema savršenosti ni u čemu, a ponajmanje u majčinstvu. “Najviše ćemo napraviti za same sebe da osvijestimo što nam treba i usudimo se to zatražiti od svoje okoline. Ponekad je dovoljno malo – da netko bude s majkom koja je tek rodila i pravi joj društvo, nekome je potrebna praktična pomoć poput kuhanja ili pospremanja, a većini mama će dobro doći malo vremena da se samo naspava, znajući da će beba biti na sigurnom i zbrinuta”, kaže psihologinja. Pronaći vrijeme za sebe, a pri tome biti majka, nije nimalo jednostavno, ali takvi trenuci mogu napraviti veliku razliku. To prepoznaje i Bipa, jedna od najvećih drogerijskih kompanija na ovom području, koja sustavno godinama osnažuje majke i žene uopće. Od ranog djetinjstva društvo nas uči da roza boju povezujemo sa slabošću, razigranošću, slatkošću i uvijek je namijenjena “slabijem spolu”, što žene nikako nisu. Kroz svoju kampanju #nepobjedive, Bipa probija okvire nametnute društvom i predstavlja roza boju kao boju snage, inspiracije i odvažnosti. U svom bogatom asortimanu nudi brojne proizvode za njegu, posvećene trenucima kada izaberemo sebe. Riječ je o kratkim trenucima koji uvelike mogu učiniti razliku, potvrđuje nam to i stručnjakinja.

Dobra je vijest da mentalno zdravlje, kao i briga o njemu prestaje biti tabu tema. Kako nam objašnjava stručnjakinja, danas sve veći postotak trudnica i rodilja traži stručnu pomoć. “Većina se obrati za pomoć kad primijete da im anksioznost ili sniženo raspoloženje remeti svakodnevicu ili snižava kvalitetu života”, ističe Vujčić Vračević i naglašava da nema univerzalnog rješenja s obzirom na činjenicu da problemi koji iskrsnu u razdoblju majčinstva često imaju veze s drugim problemima u životu. Konkretnije, anksioznost ili sniženo raspoloženje rijetko kada biva produkt isključivo hormona. “Češće su odraz i drugih problema poput nedovoljno partnerske podrške, narušenog povjerenja, nedostatka podrške okoline ili suočavanja s izborom kakva ću biti majka. Za neke žene je to osvještavanje zahtjevnije nego za druge, pogotovo u situacijama kad ne žele biti majka kakva je njihova mama bila”, pojašnjava stručnjakinja.

Evo kako si pomoći

U svakom od navedenih slučajeva uvelike pomaže razviti mehanizam suosjećanja za same sebe, odnosno da svaka žena osvijesti tko ili što joj pomaže. Osim toga, važno je i raditi na vlastitim snagama i mentalnim resursima. “I dijete i majka profitiraju od socijalne mreže kojom su okruženi kad je ta mreža podržavajuća i njegujuća. To nije samo na majkama, nego na svima nama, kako ćemo se kao prijateljice i sestre postaviti prema ženama koje su majke, ali i o društvu u kojem živimo. Mišljenja sam da naše društvo još ima puno prostora za napredak i da podrška ženama i majkama nije dovoljno dobra”, kaže.

Važno je i naučiti nositi se sa svojim emocionalnim stanjima i tako regulirati svoj živčani sustav . “Da bismo to mogle, ključan je i odmor, a ne samo predan rad na brizi o djetetu ili djeci. To je zahtjevno jer mnoge žene to nitko nije naučio tijekom života jer to ne postoji u školskom kurikulumu. Vjerujem da je za mentalno zdravlje važno znati prepoznati i imenovati svoje emocije, te dopustiti si proživjeti i ugodne i neugodne osjećaje”, ističe stručnjakinja i naglašava da je važno osvijestiti kakva uopće majka želimo biti. To može pomoći da lakše napravimo izbore i lakše navigiramo kroz majčinstvo. “Pod tim kakva majka želimo biti ne mislim samo na to što ćemo sve raditi za dijete, nego kako se želimo osjećati u toj ulozi. To će možda podrazumijevati da se pobrinemo i za svoje potrebe, ne samo za dječje jer ćemo tako lakše zadovoljavati potrebe svog mališana”, ističe psihologinja.

Druga strana medalje

Izazova je u majčinstvu sve više, posebice u kontekstu današnjeg digitalnog doba. “Današnji roditelji su izloženi velikom šumu informacija i uputa kako odgajati djecu, a s druge strane mi se čini da to more informacija nimalo ne pomaže, nego štoviše, udaljava ih od povjerenanja u vlastite kapacitete i snage. Dok se svijet tako ubrzano mijenja, potrebe djece zapravo ostaju iste. Djeci je potreban roditelj koji je tu za njega, koji mu pruža i pokazuje ljubav, ali i granice tijekom odrastanja. Biti zaista prisutan za svoje dijete, kako fizički, tako i psihički, čini mi se kao velik izazov u 21 stoljeću”, kaže.

Shodno tomu, možemo se, ali i nikad u potpunosti, pripremiti za majčinstvo, ali i ulogu roditelja generalno. U tom kontekstu, smatra Vujčić Vračević, pomažu tečajevi pripreme za porod i roditeljstvo, kao i edukacija i razgovor s drugim roditeljima. Ipak, s druge strane ništa od toga nas ne može do kraja pripremiti na iskustvo koje nas čeka. “I to je sasvim u redu. Osim toga, mnogi parovi koji planiraju dijete, kao i trudnice, vjeruju da će biti odlični roditelji, da će njima ići super i da su priče koje prikazuju drugu stranu medalje nepotrebne jer plaše buduće roditelje. Pretpostavljam da taj optimizam nije prisutan bez razloga i da je dobro vjerovati da će sve biti u redu”, kaže.

Roza haljinice, lutkice, zidovi trgovina i igraonica, roza bilježnice, cipelice i pakiranja za najmlađe, ali uvijek za djevojčice. Od ranog djetinjstva društvo nas uči da roza boju povezujemo sa slabošću, razigranošću, slatkošću i uvijek je namijenjena ‘slabijem spolu’. Ali mi znamo da smo snažne i #nepobjedive, a to zna i BIPA. Kroz svoju kampanju #nepobjedive probija okvire nametnute društvom i predstavlja roza boju kao boju snage, inspiracije i odvažnosti. Sve ste vi #nepobjedive, a BIPA i Super1 vas žele motivirati da svaka od vas ostane #supersvoja.