Dok Zapad škrtari na pomoći Ukrajini, Putin bjesomučno štanca novo oružje: 'Za tri godine može napasti baltičke države'
Analitičar poljskog predsjednika smatra da je rat moguć za tri godine, njemački stručnjaci kažu za pet do 10
Zemlje na istočnom krilu NATO-a imaju samo tri godine da se pripreme za mogućnost ruskog napada. Tako misli Jacek Siewiera, voditelj poljskog Ureda za nacionalnu sigurnost, tijela koje savjetuje predsjednika Poljske o sigurnosnim i obrambenim pitanjima. Siewiera je to rekao kada su ga novinari zamolili da komentira izvješće Njemačkog vijeća za vanjske odnose (DGAP), think tanka koji se, kako mu ime kaže, bavi analiziranjem međunarodnih odnosa.
Nijemci su, oslanjajući se na američke sigurnosne analize, procijenili da NATO ima pet do deset godina da se pripremi za ruski napad. Poljski stručnjak je nazvao takav zaključak pretjerano optimističnim.
“Ako želimo izbjeći rat, onda bi zemlje na istočnom krilu NATO saveza trebale usvojiti kraći, trogodišnji rok za pripremu za sukob. Ovo je trenutak u kojem se na istočnom krilu mora stvoriti potencijal koji će biti jasno sredstvo odvraćanja od agresije”, nastavio je Siewiera, čiju je izjavu u subotu prenio tjednik na engleskom jeziku Warsaw Business Journal. Poljski dužnosnik ovako je pojasnio svoj zaključak: “Industrija oružja u Rusiji radi u tri smjene svakoga dana i može obnoviti vojne resurse u sljedeće tri godine.”
Što kažu njemački analitičari?
Prema analizi koju je 8. studenog objavio njemački DGAP, Rusija bi u roku pet do deset godina nakon završetka borbi u Ukrajini zaista mogla obnoviti svoje vojne snage do razine potrebne za udar na istočne članice NATO-a. Najvjerojatnije žrtve takvog napada su baltičke države, dodaje DGAP.
Nijemci također konstatiraju da ruske imperijalne ambicije predstavljaju najveću i najhitniju prijetnju Zapadu. Najbolja protumjera koja je na raspolaganju NATO savezu jest podizanje obrambenih sposobnosti ugroženih zemalja, što bi moglo obeshrabriti agresivni Kremlj.
DGAP je posebnu pažnju u svom izvješću posvetio pitanju što bi trebala poduzeti Njemačka kako bi se pripremila za takav sukob. U zaključku tog think tanka navodi se kako je Njemačkoj potreban “kvantni skok” u pristupu obrani. To ne podrazumijeva samo povećanje broja vojnika i osuvremenjavanje naoružanja, nego zahtjeva i “promjenu mentaliteta čitavog društva”. S obzirom na to kako slabo napreduju reforme koje bi trebale ojačati Bundeswehr, ne čini se da će Njemačka uskoro biti spremna odgovoriti na rusku agresiju.
Najveća opasnost prijeti baltičkim državama
Nimalo neobično, razmatranjem razvoja ruskih vojnih kapaciteta bavi se i Ukrajina. Predsjednik Volodimir Zelenski u listopadu je objavio procjenu koja je bliža onoj poljskog stručnjaka, nego li mišljenju njemačkih analitičara. Zelenski smatra da bi do nove ruske agresije moglo doći 2028. godine, ako se rat u Ukrajini pretvori zamrznuti sukob.
“Rusija razmatra razne scenarije za naredne godine. Jedan od njih je posebno opasan. Ako dođe do pauze u agresiji na Ukrajinu, bilo kakvog zamrzavanja situacije, tada će novi kritični trenutak biti 2028. godina”, rekao je Zelenskyy, pozivajući se na podatke ukrajinske obavještajne službe.
“Ako se Rusiji sada dopusti da se prilagodi, Kremlj će do 2028. obnoviti vojni potencijal koji smo uništili, a Rusija će imati dovoljno snage da napadne zemlje koje su u fokusu ruske ekspanzije.” To su, uz Ukrajinu, “upravo baltičke države i upravo one zemlje na čijem su teritoriju ima ruskog stanovništva”, nastavio je Zelenski, vjerojatno misleći na rusku manjinu u Estoniji, Latviji i Litvi, te eventualno u pobunjenom dijelu Moldavije, Transdnjestriji.
Posustaje financiranje Ukrajine
Posebno je zabrinjavajuće što ovakve procjene dolaze u trenutku kada je Bijela kuća upozorila da SAD-u ponestaje novca za potporu obrane Ukrajine, i da bi sredstva za to mogla presušiti “do kraja godine”. Kada se zna da zapinje i donošenje odluke Europske unije da Ukrajini pomogne s 50 milijardi eura, jasno je da je vrlo upitno hoće li Njemačka i NATO u dogledno vrijeme pronaći sredstva potrebna za ambiciozan program odvraćanja ruske prijetnje.
A da je takav program itekako potreban, sugeriraju i posljednji ruski potezi. Otkako je u veljači prošle godine počela ruska agresija na Ukrajinu, Vladimir Putin i nekoliko viših dužnosnika u njegovom režimu aludirali su na moguće dugoročne planove o najistočnijim državama članicama NATO-a.
NATO mora djelovati brzo
U svibnju je Sergej Šojgu, ruski ministar obrane, rekao da će kremaljski režim otvoriti nove baze i formirati 12 novih “jedinica ili divizija” u svom Zapadnom vojnom okrugu, nasuprot istočnog krila NATO-a, kao odgovor na odluke Finske i Švedske da se pridruže savezu.
Otpor Ukrajine prisilio je Moskvu da odgodi te planove, budući da je većina ruske borbene sile trenutno zaglavljena u iscrpljujućem ratu. Međutim, gore spomenute i brojne druge analize sugeriraju da NATO savez na raspolaganju ima tek ograničeno razdoblje za jačanje obrane, dok Rusija povećava vojnu industriju i uspostavlja mehanizme za novačenje pomoću kojih bi mogla održati ili čak povećati broj vojnika u godinama koje dolaze.