Filipović spektakularno upropastio ogromni natječaj. Hrvatske tvrtke ostale bez 150 milijuna eura iz EU
Situaciju će pokušati popraviti novim natječajem do kraja godine
Prošlog ljeta, netom nakon što je poduzećima otvoren najveći natječaj za zelenu tranziciju, vrijedan nešto više od 252 milijuna eura (1,9 milijardi tadašnjih kuna), pojavili su se prvi problemi. Konzultanti za EU fondove i zainteresirani poduzetnici problematizirali su uvjete natječaja i upozoravali da bi se lako moglo dogoditi da mnoge tvrtke naprosto neće moći konkurirati za ovaj europski novac.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja mijenjalo je u finišu kriterije za dodjelu sredstava i odgodilo prijave. Potom su optimistično priopćili da je proširen krug potencijalnih prijavitelja kako bi se “bolje odgovorilo na potrebe hrvatskog gospodarstva” i da je to osobito važno “u uvjetima energetske krize, kada je potreba prelaska na obnovljive izvore energije i potreba energetskih ušteda izraženija nego ikada prije”.
Ne otkrivaju detalje
Telegram je proteklih mjeseci u više navrata pisao o ovom natječaju koji je financiran u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Među ostalim, izvijestili smo da se javilo znatno manje firmi nego što su u Ministarstvu očekivali, a naši izvori tvrdili su i da je barem pola raspoloživog iznosa ostalo nepotrošeno.
No, iz resora ministra Davora Filipovića više mjeseci ne odgovaraju na pitanja o tom javnom pozivu – zbog čega je broj prijavljenih tvrtki bio manji od očekivanog, koliko je prijava prošlo na natječaju i koliko je sredstava u konačnici (ne)iskorišteno. Sada bi, međutim, moglo biti malo jasnije zašto u Ministarstvu nisu bili skloni otkrivati ove detalje.
Nepotrošeno 60 posto
Službeni podaci, koji su poslani Europskoj komisiji, potvrđuju da je dodjela EU novca u ovom slučaju završila ozbiljnim podbačajem: od 253 prijavljenih, samo je 121 poduzeće ispunilo uvjete (u međuvremenu je jedno od njih i odustalo od financiranja), a umjesto 252 milijuna eura, očekuje se da će biti dodijeljeno 102,5 milijuna. Oko 60 posto sredstava ostat će zasad neiskorišteno.
Te je brojke Vlada iznijela u izmjenama plana oporavka koje sad trebaju biti finalno usuglašene s Bruxellesom. Zbog rezultata koji su bitno ispod očekivanih, Vlada od Komisije traži dodatnih šest mjeseci za ispunjenje traženih pokazatelja: s Bruxellesom je ranije dogovoreno da će do kraja 2024. iskoristiti sav novac za ulaganja u zelene tehnologije te da će potporu dobiti najmanje 290 poduzeća.
“(…) Navedeni cilj neće biti moguće dostići bez ponavljanja Poziva te je potrebno poduzeti korake koji će omogućiti ostvarenje ovog cilja”, piše Vlada u izmjenama plana oporavka. Ispunjenje tih pokazatelja bitno je i za isplatu jedne od sljedećih rata u okviru plana oporavka.
Objašnjenja Ministarstva
Vladin dokument potvrđuje naše informacije iz svibnja ove godine da će Ministarstvo gospodarstva morati ponoviti natječaj da bi dodijelili i preostali neiskorišteni iznos. U međuvremenu, analiziraju što se dogodilo: u objašnjenju Komisiji tvrde da su prijavitelji imali najviše problema s pripremom projektne dokumentacije te da se “neočekivani problem pojavio u dokazivanju troškova energije”.
Prema njihovom tumačenju, dio poduzetnika nije iskazivao te troškove u Godišnjem financijskom izvješću, a to je bio uvjet za prihvatljivost projekta. U konačnici, ishod su 132 neuspješne prijave – od njih ukupno 253 – koje iz različitih razloga nisu udovoljile kriterijima natječaja.
Optimizma ne manjka
Ministarstvo planira u studenom ili prosincu objaviti novi poziv, na koji će se poduzeća moći javljati do lipnja sljedeće godine. Očekuju da bi, temeljem ponovljenog poziva, dodjela preostalih sredstava bila završena do sredine 2025.
Zato sada predlažu odgodu od šest mjeseci za ispunjenje ciljeva. Vjeruju da će dotad uspjeti podijeliti sav novac. Ni dosad, doduše, problem nije bio u nedostatku optimizma.