Financial Times: Ukrajina je naučila teške lekcije iz ljetne ofenzive. Slijedi faza koja zabrinjava Zapad

Saveznici se žale na Kijev

U posljednjih nekoliko tjedana ukrajinske oružane snage ostvarile su sporo, ali značajno napredovanje na jugu zemlje, uključujući prvi proboj kroz tvrdu rusku obrambenu liniju. No, sve više dužnosnika na Zapadu žali što Kijev nije iskoristio priliku koja im se, smatraju, nudila nakon slanja zapadnog oružja. Osim toga, skromni rezultati na bojnom polju razotkrili su neslaganje Ukrajine i pojedinih zapadnih dužnosnika oko ratne strategije.

Pojedini američki dužnosnici tvrde da je Ukrajina tijekom obuke propustila usavršiti modernu operativnu taktiku koja uključuje mehaniziranu pješadiju, artiljeriju i protuzračnu obranu te da su previše oprezni u svom pristupu.

S druge strane, ukrajinski dužnosnici kontriraju da američke snage nikada u povijesti nisu izvodile operacije na bojištima poput ukrajinskih, bez zračne nadmoći, protiv vojske veličine i kvalitete ruske, i još k tome protiv jednih od najnaprednijih oružja i vojnih tehnologija.

Rat će napredovati sporo

Unatoč izazovima i povremenim nesuglasicama, ukrajinski dužnosnici sve su sigurniji da će rat protiv Rusije biti dugotrajan. Stoga je zapravo glavno pitanje, ističe u svojoj analizi Financial Times, hoće li zapadni saveznici, koji su duboko posegnuli u vlastite zalihe oružja, ostati posvećeni pružanju podrške Ukrajini i isporuci streljiva tijekom dužeg razdoblja.

Nakon početnih neodrživih gubitaka, Ukrajina se vratila kampanji iscrpljivanja – napadaju neprijatelja artiljerijom i uništavaju opskrbne linije – dok za zauzimanje ruskih položaja koriste manje pješadijske napade.

Iako pojedinci u NATO-u strahuju da iscrpljivanje neprijatelja zvuči poput starog sovjetskog mentaliteta, ukrajinski dužnosnici i zapadni analitičari koji su proučavali ovogodišnje borbe tvrde da je taktika savršeno prilagođena uvjetima na terenu, gdje se nalaze ruske utvrde i gusta minska polja, bez ukrajinske zračne dominacije, te još uz prisustvo bespilotnih letjelica koje prate sve na bojnom polju.

Hoće li doći do sloma Rusije?

Nova strategija Ukrajine postigla je određeni uspjeh, ali će napredak biti spor, ako ne dođe do naglog ruskog sloma. Ključna je, ističe Financial Times, ovisnost Ukrajine o Zapadu, odnosno o povećanju proizvodnje streljiva i druge opreme kako bi održali iscrpljujući rat.

“Slabo razumijevanje načina na koji ukrajinska vojska ratuje može dovesti do nerealnih očekivanja, pogrešnih savjeta i nepravedne kritike u zapadnim službenim krugovima”, tvrde vojni analitičari Michael Kofman i Rob Lee u izvješću o kontraofenzivi.

Međutim, oni, kao i drugi analitičari, tvrde da je imperativ da Ukrajina izvuče pouke iz svoje kontraofenzive kako bi i dalje gurala ruske snage unatrag duž 1000 kilometara duge linije fronte, možda sve do druge polovice iduće godine, ali i kasnije. Istodobno, analitičari tvrde da saveznici Kijeva moraju priznati nedostatke u obuci i opremanju ukrajinskih snaga koji su doprinijeli razočaravajućem napretku.

Saveznici nastavljaju s pomoći

Ako američki i europski lideri namjeravaju biti uz Ukrajinu onoliko dugo koliko je potrebno, kako su ponavljali, morat će biti puno sistematičniji u opskrbi artiljerijom, zrakoplovstvom i obukom.

“Ne vjerujem da je ukrajinska ofenziva bila jednokratna prilika”, rekao je u utorak general James Hockenhull, šef britanske vojne strateške komande. Dodao je kako je imperativ za saveznike “nastaviti dobavljati streljivo, oružje i obuku” i da “ako se ne uspije u toj zadaći, postoje značajni rizici”.

Propala kontraofenziva na jugu

Ukrajina je uključena u kontraofenzivu na više smjerova, a njezin glavni napor usmjeren je prema jugu iz Orihiva, u regiji Zaporožja. Upravo na tom bojištu, u prvim tjednima operacije početkom lipnja, 47. mehanizirana brigada, koja je služila kao koplje kontraofenzive, naišla je na probleme.

Ukrajinske su snage bile usporene gustim minskim poljima – u pojedinim područjima čak do pet mina po kvadratnom metru, tvrde vojni dužnosnici – i bile su napadnute ruskim helikopterima i teškom artiljerijom. Ubrzo su stigle slike s bojišta prikazujući oštećenu i napuštenu opremu zapadnog podrijetla, uključujući njemačke tenkove Leopard 2A6 i američka oklopna borbena vozila Bradley. Izvještaji su navodno govorili o desecima poginulih ili teško ozlijeđenih vojnika.

Gubici su iznosili gotovo petinu NATO-ove opreme dostavljene za kontraofenzivu u njezinim počecima u svibnju i lipnju, prema ukrajinskim i zapadnim dužnosnicima, što je prisililo Kijev da zaustavi operaciju i preispita svoju strategiju.

Ukrajina promijenila taktiku

Ukrajina je zadržala fokus na istom području, ali je promijenila taktiku – umjesto pokušaja probijanja snažnih ruskih obrambenih linija u mehaniziranom napadu, fokusirala se na teške topničke napade po neprijateljskim redovima kako bi očistili put za napredak pješadije.

“Polako umaranje neprijatelja ne donosi spektakularne naslove, ali Ukrajinci igraju na svoje prednosti, što poduzimanje ofenzivnih manevara pod teškim uvjetima sigurno nije”, tvrde analitičari Kofman i Lee.

Tri mjeseca nakon tih ranih neuspjeha, Ukrajina je dobila zamah probijanjem prve linije ruske obrane kod Robotina na jugu i sada snage Kijeva pokušavaju zauzeti Verbove prije prodora prema Tokmaku, oba grada u regiji Zaporožja. Zauzimanje Tokmaka bilo bi značajan korak prema prekidanju tzv. ruskog kopnenog mosta, ključne opskrbne rute koja povezuje jugozapadnu regiju Rostov s okupiranom južnom Ukrajinom i poluotokom Krimom.

Bahmut i dalje fokus borbe

U njihovom drugom naporu, ukrajinske snage pomiču se prema jugu iz mjesta Velika Novosilka, gdje pokušavaju doseći luku Berdjansk na Azovskom moru. Unatoč osvajanju nekoliko malih sela, napredak je spor i uglavnom stoji od sredine kolovoza.

Područje oko Bahmuta i dalje je fokus borbe. Ruske snage osvojile su grad u svibnju nakon desetomjesečne bitke koja je reducirala grad na ruševine. Međutim, borbe oko njega nikada nisu prestale, a Ukrajinci su korak po korak povratili teritorij na njegovim sjevernim i južnim bokovima, dok su napredovali prema selima Kliščivka i Andriivka ovog tjedna, osiguravajući ključne ceste oko grada.

Rusi su bili u ofenzivi samo u šumi Serebrjanski na sjeveroistoku, koja se proteže prema strategijskom gradu Kremina trenutno okupiranom od strane moskovskih snaga. Ta operacija, tvrde ukrajinski dužnosnici i analitičari, služi samo kao pokušaj privlačenja ukrajinskih snaga s južnog ratišta. Istovremeno, Rusi novom ofenzivom žele i potisnuti Ukrajince prema zapadu, preko rijeke Oskil, prirodne obrambene prepreke, kako bi povratili izgubljeni teritorij u regijama Donjeck i Harkiv, gdje su poraženi tijekom velike ukrajinske kontraofenzive prije godinu dana.

Zapadna obuka je prekratka

U ovim teškim uvjetima na bojištu, ukrajinskim snagama bilo je nemoguće slijediti NATO-ovu doktrinu kombiniranog rata – koordinirane akcije pješadije, oklopa, artiljerije i protuzračne obrane. Kofman i Lee tvrde da su Ukrajinci najbolji u borbi u malim, visoko manevrirajućim napadnim jedinicama i da im je teško provoditi operacije iznad razine bojne (200 ljudi). No, ako ukrajinske snage žele iskoristiti bilo kakvu slabost u ruskoj obrani, morat će koordinirati veće snage, a za to im je potrebna bolja obuka.

Jedan od glavnih zaključaka dosadašnje kontraofenzive, tvrde analitičari, je da je zapadna obuka ukrajinskih snaga, koja obično traje pet tjedana, prekratka. Nije prilagođena načinu borbe Ukrajine i uvjetima na terenu, kao što su neprobojna minska polja ili utvrde. Osim toga, obuka se odvija bez stalno prisutnih bespilotnih letjelica iznad ukrajinskih linija.

“Ako bih radio samo ono što zapadne vojske uče, bio bih mrtav”, kaže Suleman, zapovjednik specijalnih snaga u 78. pukovniji. Kaže da je trenirao s američkim, britanskim i poljskim vojnicima, svi su mu ponudili “neke dobre, ali i loše savjete”. Jedan od loših savjeta, prepričava Suleman, ticao se načina čišćenja rovova. “Rekao sam im: Momci, ovo će nas ubiti.'”

Potrebno je više kolektivne obuke

Jack Watling i Nick Reynolds, analitičari iz Royal United Services Institute, koji su proučavali dvotjednu ukrajinsku operaciju osvajanja dva sela na jugu zemlje, tvrde u nedavnom izvještaju da su borbe pokazale potrebu kolektivnom obukom – kako bi pomogli taktičkom planiranju na razini brigada te zapovjednicima vodova i satnija.

Također postoji pitanje kako Ukrajina raspoređuje svoje iskusnije snage. Američki dužnosnici kritizirali su ranije ove godine da Ukrajina troši previše iskusnih vojnika u uzaludnoj obrani istočnog grada Bahmuta. Rochan Consulting, poljska organizacija koja je također izradila opširan pregled kontraofenzive, tvrdi da bi Ukrajina možda bolje prošla ovog ljeta da je koristila iskusne brigade opremljene NATO oružjem umjesto novoobučenih.

S pozitivne strane, Watling i Reynolds tvrde da je Ukrajina, s NATO-ovom artiljerijom, postala bolja u kontrabatiranju, odnosno otkrivanju i uništavanju neprijateljske artiljerije, što je ključna prednost koja može anulirati brojčanu nadmoć ruske artiljerije. Međutim, prednost Ukrajine trajat će samo ako njezini zapadni saveznici pojačaju proizvodnju streljiva i smanje broj artiljerijskih sustava koje moraju koristiti ukrajinske snage. Ukrajincima je također potrebno više strojeva za čišćenje mina i oklopnih vozila za zaštitu pješadije.

‘Ne smijemo misliti da su glupi’

Na kraju, svi analitičari napominju da ruske snage nastavljaju učiti od neprijatelja i prilagođavati svoje taktike, bilo raspršivanjem svojih opskrbnih linija, većom upotrebom bespilotnih letjelica ili odbijanjem ukrajinskih napada. “Velika prednost Rusije u odnosu na prije 18 mjeseci je što sada poštuju naše snage i razumiju našu stvarnu moć”, kaže Kirilo Budanov, šef ukrajinske vojne obavještajne službe.

“Što se tiče fleksibilnosti, još uvijek smo bolji od njih. Oni su prilično kruti i staromodni i njihova komandna struktura je i dalje vrlo vertikalna – što znači da im treba više vremena da se prilagode promjenama”, kaže ukrajinski dužnosnik. “Ne smijemo ih podcjenjivati; ne smijemo misliti da su glupi. Napravili su neke promjene, primjerice s masovnom upotrebom bespilotnih letjelica. Prilagođavaju se, to je činjenica.”

Podsjeća na Prvi svjetski rat

S rovovima, topničkim bombardiranjem i krvavim pješačkim napadima, ruski rat protiv Ukrajine često podsjeća na Prvi svjetski rat. No, istovremeno uključuje i transformacijsku novu tehnologiju. Podcrtavajući to, Mihajlo Fedorov, potpredsjednik Vlade za tehnologiju i digitalizaciju, prisjetio se nedavnog ministarskog sastanka održanog putem Zooma.

Pratio je uživo prijenos sastanka s jedne strane ekrana, dok je istovremeno uživo prenosio snimke bespilotnih letjelica ukrajinskih snaga koje uništavaju ruski protuzračni sustav na drugoj strani. “Ukrajina piše novu povijest rata i novu doktrinu bespilotnih letjelica”, rekao je Fedorov za FT.

Dronovi promijenili način ratovanja

Borbe ovog ljeta otkrile su ključnu važnost bespilotnih letjelica za obje strane, kako za izviđanje tako i za napade. Rat je temeljno drugačiji od prethodnih sukoba jer dominacija bespilotnih letjelica znači da je bojište “potpuno vidljivo u stvarnom vremenu za obje strane”, rekao je Vadim Skibitski, zamjenik šefa vojne obavještajne službe, na YES konferenciji. Manevri s oklopom posebno brzo su otkriveni.

Kolona tenkova, kaže, može biti uništena u svega 10 minuta – od početnog pronalaska, preko provjere lokacije, do pozivanja artiljerije i finalnog udara. Svaka ukrajinska jedinica ide na prvu liniju sa svojim bespilotnim letjelicama, često kineske izrade za civilno izviđanje koje koštaju nekoliko stotina dolara ili takozvani FPV dronovi kojima se upravlja pomoću headseta, a sposobni su nositi eksplozivnu napravu.

Ukrajinske snage uništavaju nevjerojatne količine bespilotnih letjelica napadajući ruske linije i opremu, a Kijev se bori da zadovolji potražnju. Rusi procjenjuju da Ukrajina gubi više od 10.000 bespilotnih letjelica mjesečno.

Rusi uhvatili korak s Ukrajinom

S druge strane, ruske snage uhvatile su korak s Ukrajinom u korištenju komercijalno proizvedenih bespilotnih letjelica, a k tome posjeduju i mnogo vojnih dronova. Ruski dronovi kamikaze – Lancet-3 – koji mogu autonomno pratiti i napasti ciljeve, pokazali su se kao ozbiljna prijetnja, za koju Ukrajina nema pandana.

Andrij Zagorodnjuk, bivši ministar obrane, kaže da Ukrajina ne proizvodi dovoljno svojih bespilotnih letjelica, iako pokušava proširiti proizvodnju. “Mi smo u utrci naoružanja s ograničenim vremenskim okvirom”, kaže on. “Bespilotne letjelice čine druge sustave potpuno suvišnima”, ističe.

Fedorov kaže da će Ukrajina do kraja godine povećati domaću proizvodnju bespilotnih letjelica stotinu puta u odnosu na početak rata. Stvorila je posebnu središnjicu za koordinaciju masovne proizvodnje bespilotnih letjelica i oslanja se na slobodno tržište. Ukrajina također proširuje domaću proizvodnju komponenti.

Pogodili rusku mornaricu

Prednost Ukrajine nad Rusijom, prema Fedorovu, leži u brzini kojom se informacije o napredovanju, gubicima i taktici prenose od operatera bespilotnih letjelica s prve linije do njegovih tehničkih timova. “Sljedeći korak razvoja nije tehnologija sama po sebi, već njezina upotreba”, kaže on.

Iako Ukrajina razvija bespilotne letjelice, još uvijek se oslanjaju na svoje saveznike za udaljene udare. U Kijevu rastu nade da će Washington uskoro pristati poslati ATACMS rakete, koje imaju domet od 300 km. Ovo bi moglo potaknuti i njemački pristanak za svoju Taurus krstareću raketu, budući da Berlin obično čeka da SAD prva donese odluke o oružju.

Ukrajinci tvrde da su udarima dronovima, te američkim raketama HIMARS i britanskim Storm Shadow, nanijeli više štete ruskom ratnom stroju nego što se zapravo na prvi pogled čini. U srijedu su ukrajinske rakete pogodile rusku mornaričku luku u okupiranom crnomorskom gradu Sevastopolju, na Krimu, oštetivši barem dva ratna broda koji su bili u suhom doku na popravku.

‘Ekonomije pobjeđuju ratove’

Sljedeće godine, Ukrajina će vjerojatno preuzeti prve borbene zrakoplove F-16. Oni će pomoći Ukrajini da se bore za zračni prostor, tjeraći rusku avijaciju natrag s prve linije, ali ne nužno i osiguravajući nadmoć u zraku, tvrde Kofman i Lee.

Konačno, tijek rata odredit će sposobnost obje zaraćene strane da upravljaju svojim rezervama ljudstva i opreme. “Naš veliki problem je održivost. To je rat resursa”, kaže ukrajinski dužnosnik.

“Ukrajina i Rusija bore se u teškoj bitci u kojoj nijedna strana nema odlučujuću prednost. To će biti dug rat i Ukrajina se sada nalazi u neurednom srednjem dijelu koji se događa u svakom većem sukobu”, kaže jedan visoki zapadni dužnosnik. “Vojne snage rijetko isporučuju odlučujuće ishode, one pobjeđuju bitke”, dodaje. U sukobima iscrpljivanja poput ovog “ekonomije su te koje pobjeđuju ratove”, zaključuje se u analizi Financial Timesa.