Hedlov portret kontroverznog 'kralja plastike', vlasnika izgorjele tvornice u Osijeku: 'Iza njega ostaju ili ruševine ili zgarišta'
Zvonko Bede ima dug poduzetnički staž i istaknutu epizodu u privatizaciji
Iza njega ostaju ili ruševine ili zgarišta, a sada želi graditi groblje – rekao je Telegramovu novinaru još prije nekoliko godina jedan slavonski političar govoreći o kontroverznom poduzetniku Zvonku Bedeu, aludirajući na nekoliko požara u tvornici Drava International i upropaštene tvrtke koje su ostale iza njega, te činjenicu da je Bede zemljište nekadašnje Tvornice žigica Drava, doslovno, htio pretvoriti u groblje.
Naime, nakon što je upropaštena Tvornica žigica, jedan od simbola osječke industrije prije Domovinskog rata, Bede je planirao tu atraktivnu lokaciju spojiti s Aninim grobljem, udaljenim samo 900 metara od središnjeg osječkog Trga Ante Starčevića. Nakon jučerašnjeg požara u tvornici za reciklažu plastike Drva International, ironična rečenica o groblju, ruševinama i zgarištima postala je bolno točna.
Gusti crni dim koji i danas suklja s deponije plastike, a procjene su da je u dvorištu Bedeove tvornice oko pola milijuna tona, postavlja pitanje u kojoj je mjeri za pravu ekološku katastrofu odgovoran vlasnik Drava Internationala. Iza njega stoji dug poduzetnički staž – od vremena kada je njegova manufaktura Bema proizvodila dijelove za kemijske olovke koje su sastavljali zatvorenici Osječkog zatvora, preko privatizacijskog pustošenja devedesetih do statusa ”kralja plastike”, kako su mu znali tepati mediji.
Jedna njegova tvrtka državi dužna milijune
Bedeov privatizacijski pohod završio je katastrofalno za nekoć jaku osječku industriju koja se urušila devedesetih i zbrisala brojne tvornice čiji su radnici ostali bez posla i završili na ulici. Njegov je doprinos toj industrijskoj kataklizmi Osijeka pozamašan i devastirajući. Stavio je ključ u bravu Tvornice žigica Drava, Grafičke tvornice Litokarton (koja je solidno radila do njegova preuzimanja), a potom je upropastio i osječku Namu, robnu kuću u samom srcu grada, čiji je interijer uređen po uzoru na parišku Galerie Lafayet, pretvoren o kojekakve mini-butike, svaštare, mjenjačnice, revizorske i odvjetničke urede i samoposlugu koju je na kraju prodao Konzumu u vrijeme carevanja Ivice Todorića.
Kad se pogleda Sudski registar, naći će se još tri upropaštene tvrtke koje su, za razliku od nabrojanih, stečenih u vremenu pretvorbe i privatizacije, čedo njegovih poduzetničkih poduhvata i ambicija koje su završile u ambisu. To su tvrtke Doseg, Plasteks i Eko-Slavonija oko kojih se pletu zanimljive priče. Ovaj novinar još je u ožujku 2010. pisao kako je tvrtka Doseg – jedna iz poslovne imperije Zvonka Bedea – državi ostala dužna više od 20 milijuna tadašnjih kuna!
Doseg je završio u stečaju i iz Sudskog registra izbrisan 30. svibnja 2008. godine, ostavši Poreznoj upravi dužan 19.007.880, a carinskoj ispostavi još 973.095 kuna. Ta je tvrtka stvarno jezgro i preteča Drava Internationala, a i ona se bavila reciklažom plastike, pa kad je završila u stečaju, ostavši dužna dobavljačima i bankama oko 13 milijuna kuna (plus onaj spomenuti dug državi) Bede u travnju 2005. osniva tvrtku Drava International. Među osnivačima bili su Zoran Gobac i Višeslav Vukojević. Bede će kasnije pričati kako ih je isplatio pa oni više nisu među vlasnicima tvrtke. Je li to stvarno tako, nije poznato.
Klasična priča hrvatske pretvorbe
Vratimo se propaloj tvrtki Doseg. Strojevi Dosega bili su opterećeni hipotekom tadašnje Slavonske banke, pa ih banka preuzima u stečaju i potom prodaje na dražbi, a u novoosnovanu tvrtku Drava International došli su tako što ih je kupio Bede! Ni ogroman dug državi, ni repovi prema bankama i dobavljačima, vlasniku Drava Internationala nisu bili prepreka za dobivanje povoljnih kredita Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR), a Vladimir Šeks, tadašnji predsjednik Hrvatskog sabora koji je Bedeove pogone posjetio 27. veljače 2010. rekao kako će ti krediti biti iskorišteni za proširenje proizvodnje i novo zapošljavanje.
Drava International ubrzo će zauzeti 86 hektara nekadašnjih pogona u međuvremenu također propale Osječke ljevaonice koja je ondje proizvodila gusane kade i izvozila ih u zemlje Bliskog istoka. To je lokacija današnjeg požarišta, na južnom rubu Osijeka, pored prigradskog naselja Brijest, uz cestu Osijek-Vinkovci.
Uspon Drava Internationala, vidjeli smo, klasična je ”priča iz starina” hrvatske pretvorbe i poslovanja u kojoj je prste duboko imala politika. Zvonko Bede ovom je novinaru u ožujku 2010., nakon Šeksove posjete Drava Internationalu rekao: “Nismo se još javili HBOR-a na aukciju za povoljne državne kredite, ali to namjeravamo učiniti. Pozdravljamo izjavu koju je u tom smislu dao Vladimir Šeks i njegovu ocjenu da Drava International pridonosi razvoju i zapošljavanju u ovom dijelu Hrvatske, te da bi HBOR to trebao prepoznati”. A onda su sve to pogurali i rukometni mogul Gobac, te Vukojević, sin utjecajnog političara i suca Ustavnog suda, Vice Vukojevića.
U tvornici već poginula mlada radnica
”Razvoj i zapošljavanje” floskula koja je poduzetnicima, pa tako i Bedeu, omogućavala da praktično rade što hoće – ne samo da uništavaju i kontaminiraju okoliš, već i da devastiraju urbani prostor – bila je važan dio te priče. Nevjerojatno je na što danas sliče zgrade, spomenici industrijske arhitekture s početka 20. stoljeća, prostor nekadašnje Tvornice žigice Drava u osječkoj Reisnerovoj ulici.
Dva krila zgrade, izgrađene 1901. godine, bila su povezana tvorničkim mostom, tada jednim u Hrvatskoj, ali je bez ikakvih sankcija prema tadašnjem vlasniku, Zvonku Bedeu, most srušen u lipnju 2007. U veljači ove godine tvrtka Ravlić trans započela je rušenje jednog krila te nekoć goleme tvornice. Investitor je Drava International, a što će na tom golemom prostoru, atraktivnoj građevinskoj lokaciji biti, još nije poznato.
Ali je poznato da je upravo ondje, u tom dijelu tvornice, u vrijeme dok je bila pod Bedeovom upravom, poginula 32-godišnja radnica, a tri su bile ozlijeđene. One su radile na čišćenju tog prostora i naišle na kantu u kojoj je bila smjesa za izradu šibica koja je eksplodirala. Za smrt te mlade žene i ozljede njenih kolegica nitko nije odgovarao.
Najavljeno podnošenje kaznene prijave
Kao što nitko nije odgovarao ni za dva ranija požara u Dravi Internationalu, 2015. i 2016. godine kada je također gorjelo u krugu te tvornice. Na sreću, ti požari bili su brzo ugašeni, ali nitko iz toga nije izvukao pouku, najmanje vlasnik tvornice. A samo zahvaljujući pobuni stanara okolnih zgrada u ulicama koje graniče s propalom Tvornicom žigica, gdje je također jedno vrijeme gomilan i skladišten plastični otpad, izbjegnuta je mogućnost da se požar dogodi i u širem središtu Osijeka.
Već je pomalo zaboravljeno da je Bedeov brat Milutin Bede, s kojim ima zajedničku tvrtku Agrigenetics za oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo bio nekadašnji gradonačelnik Osijeka (1986. – 1988.), još u vremenu socijalizma. A Zvonko Bede, u bivšem je sustavu radio kao inženjer u Hrvatskoj elektroprivredi, ali je ostavio posao i otisnuo se u privatne vode. Jedan je od onih koji su posao pokrenuli iz garaže. Ondje je postavio prvi stroj za preradu plastike, a prostor je bio toliko uzak da se u njega moralo ulaziti bočno.
Osječko-baranjski župan Ivan Anušić najavio je podnošenje kaznene prijave protiv vlasnika Drava Internationala, pa je neizvjesno kao će kontroverzni poduzetnik Zvonko Bede proći u ovoj epizodi svoje poslovne karijere koja je napravila ogromnu štetu okolišu, a čije stvarne razmjere u ovom trenutku još nije moguće sagledati.