Je li udar na Jemen doveo Bidena korak bliže regionalnom ratu koji je toliko želio izbjeći? 'Hutiji su ovo jedva čekali, ostvario im se san'
Biden je poručio da 'neće oklijevati' s daljnjim akcijama bude li potrebno
Kada je Joe Biden izdao zapovijed za zračne napade na ciljeve povezane s Hutima u Jemenu, povukao je potez koji sada ugrožava jedan od primarnih ciljeva njegove bliskoistočne politike – spriječiti regionalni rat, piše The Guardian. Američki predsjednik je poručio da, ako bude potrebno, “neće oklijevati” s daljnjim akcijama s ciljem zaštite ljudi i slobodnog protoka trgovine.
Američki i saveznički dužnosnici tvrde da nije imao izbora jer diplomacija, kao ni prijetnje, nisu uspjeli zaustaviti nemilosrdne napade Hutija na brodove u Crvenome moru. Podsjetimo, militantna skupina koja podupire Iran tvrdi da napade provodi u znak solidarnosti s Gazom.
Napad SAD-a i Velike Britanije na ciljeve u Jemenu, koji većinom kontroliraju Hutiji, uslijedio je nakon tjedana napetosti u Crvenom moru gdje Hutiji izvode pojačane napade na plovila koja prolaze tim važnim trgovačkim pravcem.
Biden do sada radio na obuzdavanju sukoba
Sve češći napadi Hutija naveli su mnoge brodarske tvrtke da preusmjere svoje brodove dalje od Crvenog mora, putujući umjesto toga oko cijele Afrike, prolazeći pored Rta dobre nade, što znatno produljuje i poskupljuje plovidbu. Povećanje globalnih troškova transporta zaprijetilo je da će poništiti uspjeh koji je Bidenova administracija postigla u borbi protiv inflacije, baš u trenutku kada je krenula njegova kampanja za reizbor.
Od napada Hamasa na Izrael 7. listopada i žestokog izraelskog odgovora, Bidenova administracija naporno radi na obuzdavanju sukoba. Primjerice, nagovorila je Izrael da ne provodi sveobuhvatni preventivni napad na Hezbolah u Libanonu. To je za sada uspjelo, ali još se težim pokazalo spriječiti eskalaciju u Crvenom moru.
Multinacionalna mornarička koalicija “Prosperity Guardian”, pokrenuta 18. prosinca, imala je za cilj zaštititi teretne brodove u Crvenom moru. Do sada je uspjela presresti gotovo sve bespilotne letjelice i projektile kojima su Hutiji gađali plovila.
Umjesto da se povuku, Hutiji krenuli još jače napadati
No, svaki pokušaj obrane SAD i njegove saveznike košta više milijuna dolara, dok Hutiji pri napadu koriste oružje koje zna koštati samo nekoliko tisuća. Istodobno, dovoljno je da samo jedan projektil Hutija probije njihov štit da izazove geopolitičku i ekološku katastrofu.
Tako su, primjerice, 13. prosinca njihovi projektili su za dlaku promašili tanker koji je prevozio golemi teret mlaznog goriva. Umjesto da se povuku, Hutiji su pokrenuli još intenzivnije napade. U novogodišnjoj noći, njihovi borci pokrenuli su odvažan napad na danski kontejnerski brod, Maersk Hangzhou, jureći prema njemu u četiri mala plovila. Približili su mu se na svega nekoliko metara.
Helikopteri s obližnjeg američkog nosača aviona odgovorili su na poziv upomoć, stigli na lokaciju te potopili tri broda Hutija, ubivši im tako posadu, dok je četvrti pobjegao. To je dovelo američke snage u izravnu borbu s Hutijima prvi put od početka krize.
Posljednje službeno upozorenje
Idućeg dana, Biden je sazvao svoj tim za nacionalnu sigurnost kako bi razgovarao o opcijama. Prema dužnosnicima administracije, naredio je diplomatima da se usredotoče na izgradnju konsenzusa u UN-u, što je u srijedu dovelo do rezolucije Vijeća sigurnosti kojom se podržava pravo na slobodnu plovidbu i osuđuju napadi Huta.
Međutim, prije nego što su napadi pokrenuti, Biden je inzistirao da se Hutijima uputi posljednje službeno upozorenje. Tako su SAD i 13 saveznika 3. siječnja objavili priopćenje u kojem upozoravaju Hutije da će snositi odgovornost ako nastave s napadima.
Upozorenje nije urodilo plodom. Huti su u utorak ispalili jednu od najvećih paljbi dosad, tri projektila i do 20 bespilotnih letjelica, protiv komercijalnih brodova i pomorskih snaga predvođenih SAD-om. “Čim je napad ugašen, predsjednik je ponovno sazvao tim za nacionalnu sigurnost i predstavljene su mu vojne opcije za kolektivni odgovor zajedno s bliskim partnerima”, rekao je visoki dužnosnik administracije.
Što ako poruka SAD-a ne urodi plodom?
Američki ministar obrane Lloyd Austin sudjelovao je na sastanku putem sigurne veze iz vojnog medicinskog centra Walter Reed gdje se liječio od raka prostate. Na kraju sastanka Biden mu je dao zeleno svjetlo za udare koji će biti pokrenuti oko 48 sati kasnije.
Pentagon i Bijela kuća odbili su dati pojedinosti o broju ispaljenih projektila iz zraka i mora, kao i o broju pogođenih ciljeva. Hoće li ovi udari biti dovoljni za odvraćanje daljnjih napada, dužnosnici su odbili prognozirati.
“Ovdje se radi o slanju poruke, ali mislim da je ključno pitanje: ako poruka ne prođe, koji je onda sljedeći korak koji SAD i UK imaju na raspolaganju? Hoće li napasti više ciljeva? Hoće li napadi trajati duže?”, upitao je Gregory Johnsen, suradnik na Institutu arapskih zaljevskih država u Washingtonu.
‘SAD i Britanija ostvarili su Hutijima san’
Dužnosnici administracije rekli su jučer da bi se, ako se Hutiji ne mogu odvratiti, njihovi kapaciteti mogli barem degradirati, lokacije s projektilima dići u zrak, a zapovjedni centri uništiti. Međutim, Johnsen ističe da su se Hutiji navikli živjeti i boriti se pod teškim bombardiranjem.
“Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati bombardirali su Jemen nekoliko godina i nisu uspjeli baciti Hutije na koljena”, istaknuo je. Napadi SAD-a i Velike Britanije mogli bi, paradoksalno, i ojačati Hutije, tvrde neki analitičari, podižući njihov profil u “osovini otpora” koju vodi Iran. To ih onda čini globalnim igračima, prenosi Guardian.
“Hutiji su 20 godina očajnički čekali sukob s Amerikom i Izraelom. Od 7. listopada regrutirali su 45.000 boraca. Danas su im SAD i Britanija ostvarili taj san”, napisala je na društvenim mrežama Nadwa Dawsari s Instituta za Bliski istok.
Raste rizik od sukoba s Iranom
Najveći strah je da su nakon ovih napada SAD, UK i njihovi saveznici korak bliže izravnom sukobu s Iranom. “Iran je operativno uključen u izvođenje ovih napada”, rekao je visoki dužnosnik američke administracije u četvrtak navečer. “Oni su Hutijima davali informacije i obavještajne podatke. Oni su im pružili sposobnosti koje su koristili za izvođenje ovih napada.”
No, svaki pokušaj da se smanji prijetnja Hutija za pomorski promet vjerojatno će zahtijevati agresivniju akciju, kako bi ih se spriječilo u obnavljanju zaliha oružja, što onda znači i zaustavljanje brodova koji dolaze iz Irana.
Za sada SAD planira daljnje udare ako Hutiji nastave uznemiravati pomorsku trgovinu, u nadi da će u jednom trenutku promijeniti svoje izračune troškova i koristi. “Ovo može, ali i ne mora biti posljednja riječ o ovoj temi”, rekao je američki dužnosnik nakon noćnih napada.